Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica u kojoj je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB), zapaljena je u noći 25. na 26. august prije 27 godina. Tim povodom u Vijećnici je u petak organizovano obilježavanje tužne godišnjice u organizaciji NUB-a BiH.

- Imajući u vidu sve navedeno, a posebno činjenicu da su se Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, a samim tim i u ovom entitetu, na popisu 2013. godine, ličnim izjašnjenjem opredijelili da govore bosanskim jezikom, obraćam Vam se s pitanjem: kada će prestati političko negiranje bosanskog jezika i kada će prestati diskriminacija bošnjačke djece u obrazovnom procesu u ovom entitetu, - naveo je Salkić.

"Oni vjerovatno smatraju da je presudom za ovih 11 pripadnika interventnog voda završena priča oko Korićanskih stijena, a po nama je ona tek otvorena sa ovih 11 presuda od prije nekoliko godina jer nalogodavci, Krizni štab opštine Prijedor, a i oni koji su 27 godina prikrivali posmrtne ostatke ubijenih logoraša te civila Kotor-Varoši nisu još uvijek procesuirani“, rekao je Duratović.

Kako ističe dr. Cerić, atmosfera u Lindau je, zaista, miroljubiva i obećavajuća. Daj, Bože, da to tako ostane i traje - da ne bude nigdje ni rata, ni stradanja, ni patnje, ni bola. Daj, Bože, da zavlada mir i sigurnost uvijek i na svakom mjestu u svijetu.

Nakon pete redovne sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja je trajala jako kratko, a na kojoj je trebao biti razmatran Godišnji nacionalni plan za NATO (ANP), Komšić je rekao da je na konsultacijama, koje su bile prije sjednice, s dnevnog reda skinut ANP. To su uradili jer, kako je kazao, nije bilo saglasnosti oko tog dokumenta.

Neće biti imenovanja mandatara Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sve dok se ne riješi pitanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP), potvrdio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH).

Brojne srebreničke majke nisu za života uspjele ispuniti islamsku dužnost hadža. Mnoge su se bojale napustiti domovinu iz straha da ih smrt ne zatekne daleko od Memorijalnog centra i mezara njihovih sinova. Hatidža Mehmedović 23 godine grčevito se borila za ljudska prava, istinu i pravdu za žrtve genocida i njihove porodice, čuvajući uspomenu na ubijene sinove Azmira i Almira, te supruga Abdulaha.

Danas mnogi Srbi i Hrvati shvataju da su devedesetih bili zavedeni, i takoreći bez potrebe udarili agresiju na BiH. Oni danas maltene oplakuju svaki zločin nad Bošnjacima iz tog neshvatljivog vremena, svih sto i kusur hiljada ubijenih Bošnjaka, uključujući tu i genocid. Oni sada znaju da je bosanstvo i njihov kardinalni politički okvir, u koji se inače trebaju uokviriti prvo Bošnjaci, kao što sam već rekao. I onda svi zajedno u bosanstvo, to jest u slobodu.