Komentari citalaca
Molimo Vas da procitate pravilnik o postavljanju komentara
PANBOŠNJAŠTVO KAO NUŽNOST OČUVANJA BOŠNJAČKOG NACIONALNOG IDENTITETA
Autor: Akademik dr. Ferid Muhić
Objavljeno: 24. August 2012. 15:08:28
Postavljanje komentara na priloge je trenutno suspendovano.
— cahija (2012-08-31 20:58:02)
Propustiosi Adnane da stavis u znake navoda i dio(iznesite dokaze).Sta je stobom?
— Sabija (2012-08-31 09:18:22)
Ako je cinjenica, da na dolje prilozenom spisku 10% poginulih Srba/C.Goraca/Hrvata, a da je cak 90% poginulih Bosnjaka/Muslimana. To istovremeno nije argument za tvrdnju, da su srpski/c.gorski chetnici (po)cinili genocid i nad svojim narodom, a ne samo nad Muslimanima/Bosnjacima...
ps. o krvnim zrncima i "bosnjackom chumezu" g. @Harry_am, ovakvim izjavama dosla je do izrazaja vasa prepotentnost, i najmanje ste svjetskim, u pozitivnom smislu te rijeci.
— Adnan Koljindar (2012-08-30 16:30:43)
"pustiti citaocu da odredi ko je upravu."
sta je stobom? dolazi li se do cinjenica dokazima ili glasanjem?
— Adnan Koljindar (2012-08-30 16:00:36)
OK, nad Bosnjacima BiH je izvrsen GENOCID od strane "SRJ" i iredentisticke "rs" zato sto su Bosnjaci, zato sto su muslimani i zato sto su kicma BiH drzavnosti. i drugi, Srbi i Hrvati, su ginuli tokom rata i agresije ali nije postojala namjera da se uniste kao etnicka ili vjerska grupacija. tacka ka' tocak!
— Harry_am (2012-08-30 14:53:06)
"OK, priznajes da je u BiH izvrsen u BiH, jer je to potvrdila presuda...
evo, pitanje: odnoseci se na tvoju tvrdnju s pocetka, kako se moze GENOCID nad Bosnjacima BiH okarakterisati kao GENOCID nad svim ljudima BiH "koji se bore za drzavnost BiH"?" Ne moze se nikako. NAd jednima je pocinjen genocid (zato sto su pripadnici jedne etnicke grupe), a nad drugima zlocin. Medjutim, to je igra pravnim pojmovima. Potrebno je prethodno definisati, sta je to etnicka grupa. Ustase su u Jasenovcu pocinili genocid nad Srbima, Jevrejima i Ciganima. Poznato je, medjutim, da su Ustase u svojim logorima ubijali i Hrvate, Bosnjake (politicke neistomisljenike) i sve druge koji su bili prepreka za ostvarenje Velike Hrvatske.
Gosp. Koljindar, slazemo se u cinjenici da je nad Bosnjacima pocinjen genocid. To je nesporno. Ja Vama zelim da kazem i cinjenicu da su u srbo-cetnickoj agresiji osim Bosnjaka poubijani i drugi koju su uz Bosnjake bili za drzavu BiH. Evo jedan primjer. 25. maja 1995. god. cetnici su sa Ozrena ispalili haubicku granatu sa dopunskim punjenjem i poubijali nasu omladinu u centru Tuzle (Kapija). Mada ne volim da prebrajam krvna zrnca, jer me babo i mama nisu odgojili da ljude cijenim po zelenim (zeleno-citi), crveni (crveno-citi) i plavim (plavo-citi) krvnim zrncima. Pa ipak necu prebrojati. Evo Vam spisak pa sami prebrojite. Mislim da je ovo primjer genocida nad Bosnjacima, Srbima i Hrvatima Tuzle, jer je agresor znao da se svi oni nalaze na Kapiji i namjeravao je poubijati sto vise nase omladine s ciljem nestanka. Ako ovo za tebe nije genocid, onda nemamo sta vise pricati. Budite svjetski covjek, pa tek onda pripadnik bosnjackog cumeza. Bujrum:
Poubijani su:
1. Suzan Abulismail, 15 godina
2. Edina Ahmetašević, 20 godina
3. Elvis Alagić Enko, 17 godina
4. Admir Alispahić, 24 godine
5. Lejla Atiković, 14 godina
6. Asmir Bakalović, 19 godina
7. Adnan Beganović, 16 godina
8. Damir Bojkić, 27 godina
9. Indira Borić, 36 godina
10. Ilvana Bošnjaković, 17 godina
11. Elma Brguljak, 20 godina
12. Lejla Bučuk, 16 godina
13. Sanja Čajić, 17 godina
14. Selma Čaušević, 17 godina
15. Amir Čekić, 21 godina
16. Samir Čirak, 18 godina
17. Almasa Ćerimović, 19 godina
18. Zada Dedić, 20 godina
19. Razija Djedović, 19 godina
20. Amir Đapo, 20 godina
21. Suzana Đušić, 14 godina
22. Amir Đuzel, 26 godina
23. Muris Fatušić, 15 godina
24. Ago Hadžić, 20 godina
25. Hamdija Hakić, 48 godina
26. Senad Hasanović, 26 godina
27. Šemsa Hasičić, 20 godina
28. Alem Hidanović, 19 godina
29. Nedim Hodžić, 30 godina
30. Hasan Hrustanović, 25 godina
31. Adnan Hujdurović Kindže, 18 godina
32. Elvira Hurić, 16 godina
33. Almir Jahić Bato, 18 godina
34. Azur Jogunčić, 24 godine
35. Sandro Kalesić, 2 godine
36. Franc Kantor, 24 godine
37. Damir Kurbašić, 20 godina
38. Vanja Kurbegović, 17 godina
39. Vesna Kurtalić Veca, 15 godina
40. Sulejman Mehanović, 28 godina
41. Pera Marinović, 37 godina
42. Nenad Marković Nešo, 19 godina
43. Amira Mehinović, 21 godina
44. Edin Mehmedović, 19 godina
45. Edisa Memić, 19 godina
46. Adrijana Milić, 17 godina
47. Nešet Mujanović, 20 godina
48. Edin Mujabašić Mony, 21 godina
49. Samir Mujić, 28 godina
50. Elvir Murselović, 23 godine
51. Šaban Mustačević, 29 godina
52. Dijana Ninić, 20 godina
53. Selma Nuhanović, 17 godina
54. Indira Okanović, 16 godina
55. Rusmir Ponjavić, 20 godina
56. Raif Rahmani, 22 godine
57. Fahrudin Ramić, 34 godine
58. Nedim Rekić, 27 godina
59. Jasminko Rosić, 32 godine
60. Nihad Šišić, 19 godina
61. Armin Šišić, 19 godina
62. Senahid Salamović, 25 godina
63. Edhem Sarajlić, 20 godina
64. Jasminka Sarajlić, 23 godine
65. Asim Slijepčević Asko, 20 godina
66. Savo Stjepanović, 25 godina
67. Jelena Jezidžić Stojičić, 44 godine
68. Ilinka Tadić, 53 godine
69. Azur Vantić, 19 godina
70. Mustafa Vuković, 23 godine
71. Adnan Zaimović Garo, 27 godina
Povrijedjeni su:
1. Jasminka Ibraković
2. Damir Tucaković
3. Esad Salkić
4. Amir Ramić
5. Idriz Teparić
6. Damir Mujkanović
7. Edin Mujabašić
8. Omer Medić
9. Nedim Malohodzić
10. Edin Buzaljko
11. Ljubiša Glogovac
12. Hajrija Nurkić
13. Adnan Mujačić
14. Zlatan Mujčinović
15. Muhamed Baraković
16. Damir Osmanović
17. Tihomir Stojanović
18. Mirko Mišković
19. Nevres Jašarević
20. Zijad Ravančić
21. Zijad Aljukić
22. Osman Ramadanović
23. Šejla Ljaljić
24. Azra Kapetanović
25. Damir Behlulović
26. Senada Mujkić
27. Samir Djapo
28. Mirza Musić
29. Damir Huseinović
30. Dino Kalesić
31. Irena Kalesić
32. Zijada Husinović
33. Irmela Junuzović
34. Nermina Islamović
35. Majda Hamzić
36. Miralema Imamović
37. Edin Sakić
38. Merima Alić
39. Ademir Halilčević
40. Samir Mehmedović
41. Senad Mulajusufović
42. Meliha Talić
43. Mirza Ćilimković
44. Mirsad Hajdarević
45. Zlatan Suljetović
46. Edin Hodzić
47. Selma Pirić
48. Safeta Hasanović
49. Jasminka Zaimović
50. Adisa Opresić
51. Jasmina Sahitović
52. Almir Jahijagić
53. Davor Nečemer
54. Sead Cipurković
55. Elza Hurić
56. Ivica Tadić
57. Alis Mahmutović
58. Nihad Babajić
59. Alma Avdić
60. Adnan Zoletić
61. Asim Hadziselimović
62. Jasmin Hadzimehmedović
63. Damir Pirić
64. Anel Mehmedović
65. Nedzad Aljić
66. Edin Gulamović
67. Muhamed Isić
68. Alen Ljaljić
69. Nihad Alić
70. Jasmin Hajdarević
71. Nedzad Mešić
72. Almir Borogovac
73. Almir Jalijagić
74. Admir Ikinić
75. Selma Mustajbašić
76. Samir Huseinefendić
77. Jasmin Razić
78. Šimo Marijanović
79. Samir Čorsuljić
80. Almir Delić
81. Nenad Radojčić
82. Mehmed Husarkić
83. Edin Nukić
84. Osman Ibrišimović
85. Ajla Hadzimehmedović
86. Entaz Suljetović
87. Nafija Baraković
88. Mirsad Imamović
89. Ivo Petrović
90. Krunoslav Tokić
91. Edin Hurić
92. Fahrudin Rahmanović
93. Mensur Hasanović
94. Melida Mehinagić
95. Almir Nakić
96. Suada Čačković
97. Goran Djulabić
98. Amra Ponjavić
99. Mirza Djulić
100. Zoran Jakobec
101. Adnan Rajdarhodzić
102. Sanja Šečić
103. Jasenko Imširović
104. Davor Mariček
105. Jasmina Zahirović
106. Mensur Hadzić
107. Almir Brkić
108. Semil Kusturica
109. Ahmed Isić
110. Sanela Ahmetović
111. Fikret Memić
112. Alma Muratović
113. Zoran Divjak
114. Sadik Salkić
115. Nedim Omerović
116. Jasmin Dajanović
117. Fahreta Zulić
118. Denis Altumbabić
119. Azra Dajanović
120. Bahrudin Hadziefendić
121. Nadir Kulenović
122. Enes Dedić
123. Fahrudin Zunić
124. Fedja Čustendil
Roditelji su oplakali i jos oplakuju i Nenada Markovica i Franca Kantora i Sabana Mustacevica.
— cahija (2012-08-30 11:59:30)
Pa zar mu morate dokazati da nije upravu, ako obadva imate pravo na svoje misljenje uz iznosenje valanih argumenata, pustiti citaocu da odredi ko je upravu.
— Adnan Koljindar (2012-08-30 01:01:19)
Ako mi se od 100% komentara koje posaljem izbrise 35% nikako mi nije jasno kako cu dokazati Henriju da nije u pravu?!
— huso75000 (2012-08-29 23:18:04)
@Hari m
Samo cetnik i bezobraznik i idiot moze se skrivati iza recenice koja iskrivljuje fakte "Da su Bosnjaci pristali na plan ostvarenja Velike Srbije, ne vjerujem da bi bili poubijani. A borba za nasu drzavu nije samo ona borba na liniji fronta. Izjasnjavanje na referendumu o nezavisnosti 1992 je takodjer borba."
pises da je taj tvoj dr objavio u nekom lokalnom glasilu svoj doktorat e fala Bogu...je li zivo jos to glasilo iz te tvoje Tuzle...vi tuzlaci ste nesto posebno U Bosnjaka nadnacionalno...
Razlika kako sam shvatio za vrijeme rata izmzdju Bosnjaka i Tuzlaka je sto je bosnjak nacinalista a tuzlak nije...koliko ste vi tuzlaci opasni po jedinstvo bosnjackog bica i uzput ste iskompleksirani a u osnovi svi ste protjerani ili od srba ili od Rvata...Beda identiteta kao vas Mesa selimovic...
— Adnan Koljindar (2012-08-29 23:14:33)
Harry-am: Gosp. Koljindar, ne sumnjam u namjere srbo-cetnickog agresora da istrijebi sve ljude koji se bore za drzavnost BiH.
1.ako su agresori ubijali Boshnjake samo zato shto su branili BiH, 2.znaci da su Bosnjaci ubijani samo na liniji borbenih dejstava,
3. ubijanje je samo posljedica a ne CILJ.
zakljucak: po tvome sad ispadne, da nije postojala namjera za pocinjenje genocida, znaci nije ga ni bilo."
A. naravno da je GENOCID utvrdjen jer je postojala NAMJERA i PLAN da se izvrsi.
B. masovni zlocin ubijanja odredjene etnicke ili vjerske grupe gdje se utvrdi da je postojla namjera da se ta grupa kompletno istiijebi sa oderdjeno teritorije bice okarakterisan kao GENOCID.
OK, priznajes da je u BiH izvrsen u BiH, jer je to potvrdila presuda...
evo, pitanje: odnoseci se na tvoju tvrdnju s pocetka, kako se moze GENOCID nad Bosnjacima BiH okarakterisati kao GENOCID nad svim ljudima BiH "koji se bore za drzavnost BiH"?
— Adnan Koljindar (2012-08-29 23:13:14)
Harry-am: Gosp. Koljindar, ne sumnjam u namjere srbo-cetnickog agresora da istrijebi sve ljude koji se bore za drzavnost BiH.
AK:1.ako su agresori ubijali Boshnjake samo zato shto su branili BiH, 2.znaci da su Bosnjaci ubijani samo na liniji borbenih dejstava,
3. ubijanje je samo posljedica a ne CILJ.
zakljucak: po tvome sad ispadne, da nije postojala namjera za pocinjenje genocida, znaci nije ga ni bilo."
A. naravno da je GENOCID utvrdjen jer je postojala NAMJERA i PLAN da se izvrsi.
B. masovni zlocin ubijanja odredjene etnicke ili vjerske grupe gdje se utvrdi da je postojla namjera da se ta grupa kompletno istiijebi sa oderdjeno teritorije bice okarakterisan kao GENOCID.
OK, priznajes da je u BiH izvrsen u BiH, jer je to potvrdila presuda...
evo, pitanje: odnoseci se na tvoju tvrdnju s pocetka, kako se moze GENOCID nad Bosnjacima BiH okarakterisati kao GENOCID nad svim ljudima BiH "koji se bore za drzavnost BiH"?
— Adnan Koljindar (2012-08-29 21:28:13)
Procitaj sta si sam napisao ranije, tamo "dole"! Sve ovo moze da ti pomogne da shvatis zasto su tokom agresije Bosnjaci masovno ubijani van borbenih linija. Nama svima bi bolje razumijevanje tog pitanja pomoglo da sljedecu agresiju ne docekamo nespremni.
Jos uvijek mislim da bi ti veoma pomoglo ako malo "procesljas" dokumenta i istinita svjedocenja iz vremena agresije i genocida... Jelda? Veoma je dobro dokumentovano da je planirano unaprijed da u slucaju da se BiH "otcijepi" od "yugoslavije" doci ce do masovnog, planiranog pogroma Bosnjaka u BiH. Ako si dobro pratio ja ne nijecem fakt da su Bosnjaci zrtvovani zbog toga sto predstavljaju kicmu Drzave BiH i Drzavorvorni su narod u Drzavi BiH kao sto su Crnogorci u Cg i Srbi u Srbiji.
Hocu reci, Bosnjaci nijesu ubijani samo zbog toga sto su se branili, nego da je bilo planirano ubijanje u cilju stvaranja "ciste" teritorije u svrhu stvaranja "saveza srpskih zemalja", aka Velike srbije.
Po nekim znacima pretpostavljam da ste akademski obrazovan gradjanin, titulirani najmanje sa prof. ili mr. Iz tog razloga je vasa povrsnost u ovim pitanjima neopravdana. Kami drzavi koju takvi spasavaju!
Dovalje!
— huso75000 (2012-08-29 20:10:42)
SRETAN VAM DAN DRZAVNOST DOBRI BOSNJANI
— Adnan Koljindar (2012-08-29 20:09:41)
Sad vidjoh... Stari ljudji kod nas velju: Alah je rekan - ti se malo pomuci za sebe i ja cu se malo pomucit za tebe...
— Adnan Koljindar (2012-08-29 19:55:47)
Zbog postojanja extra religioznih i extra patriotskih snaga u dijaspori je bio veoma skucen prostor za objektivnu kritiku. Uzimajuci u obzir intelektualni nivo religioznoh i patriotskih snaga coek koji nije imao stahopostovanje prema Izabranim Vodjama, ili je izrekao neku kritiku na Vodje, mogao je biti optuzen da "radi za drugu stranu". hocu reci, postojale su objektivne teskoce da se radi na "otvaranja ociju" i da se realno, objektivno objasne i shvate neki zaista "zacudni" potezi i izjave Vodja.
Mene su dvije stvari u BiH zacudile plaho: rusenje komunizma kojeg nije bilo i koalicija SDA-SDS-HDZ. Tu su razlozi, ostalo su posljedice.
ps. kako i zasto je srusen "komunizam" u BIH mogli bi raspraviti ali uz prisustvo nesto intelektualnije, demokratskije publike. drugom prilikom...
— Adnan Koljindar (2012-08-29 19:51:32)
Zbog postojanja extra religioznih i extra patriotskih snaga u dijaspori je bio veoma skucen prostor za objektivnu kritiku. Uzimajuci u obzir intelektualni nivo religioznoh i patriotskih snaga coek koji nije imao stahopostovanje prema Izabranim Vodjama, ili je izrekao neku kritiku na Vodje, mogao je biti optuzen da "radi za drugu stranu". hocu reci, postojale su objektivne teskoce da se radi na "otvaranja ociju" i da se realno, objektivno objasne i shvate neki zaista "zacudni" potezi i izjave Vodja.
Mene su dvije stvari u BiH zacudile plaho: rusenje komunizma kojeg nije bilo i koalicija SDA-SDS-HDZ. Tu su razlozi, ostalo su posljedice.
ps. kako i zasto je srusen "komunizam" u BIH mogli bi raspraviti ali uz prisustvo nesto intelektualnije, demokratskije publike. drugom prilikom...
— Harry_am (2012-08-29 19:37:46)
To je suvisno pitanje. Genocid nad Bosnjacima BiH je dokazan vec presudom ratnom zlocincu gen. Radislavu Krsticu neoborivim dokazima haskog tuzilastva. Moj babo je zajedno sa mnogim suborcima uz velike napore, hrabrost i znoj sprijecio dalji genocid. Vi mene nazivate pogrdnim imenom "Henry Kissinger" (nije mi poznato da on negira genocid nad Bosnjacima)! Dobro, kultura Vam i nije bas na nekom nivou. Vi pisete: "ako su agresori ubijali Boshnjake samo zato shto su branili BiH, znaci da su Bosnjaci ubijani samo na liniji borbenih dejstava, tj. ubijanje je samo posljedica a ne CILJ. po tvome sad ispadne, da nije postojala namjera za pocinjenje genocida, znaci nije ga ni bilo." Je li Vama uopce jasno sta ste ovdje napisali? Po mome ne moze nikako ispasti tako kako ste napisali. Sasvim je jasno da je postojala namjera za izvrsenje genocida. Genocid je takodjer i cilj, jer su samo tako mogli unistiti drzavu BiH - Bosnjaci su ostali vjerni svojoj drzavi - zato su i poubijani. Da su Bosnjaci pristali na plan ostvarenja Velike Srbije, ne vjerujem da bi bili poubijani. A borba za nasu drzavu nije samo ona borba na liniji fronta. Izjasnjavanje na referendumu o nezavisnosti 1992 je takodjer borba. To je bio veliki trn u ocima cetnika, jer su shvatili da po medjunarodnom pravu Bosna opstaje.
— Harry_am (2012-08-29 16:16:43)
Gosp. Mujezinovicu, ima jedan veliki problem u nasoj politologiji. Mi otkrivamo pozadinu velikih politickih dogadjaja tek nakon 20, 30, 50 i vise godina. Moramo imati ljude koji ce nasu politologiju dovesti u korak s vremenom, a moramo imati i znanstvenike koji su dovoljno hrabri da iznesu svoja otkrica, tj. moramo raditi na izgradnji demokratskog drustva. Evo primjera naseg akademika Dr. Filipovica - on tek sad iznosi cinjenice o pokusaju pojedinaca iz bosnjackog rukovodstva da na bosnjackom saboru 1993. god. uz etnicku podjelu drzave osnuju Islamsku Republiku BiH. Zasto on to nije govorio 1993. Mozda zato sto ga je njegov tadasnji poslodavac imenovao za ambasadora u Londonu, pa se mozda bojao da ce ostati bez nafake (koju nam je Dragi Allah ionako odredio - dozivio sam to). Mozda i zato sto je sam bio za tu ideju. Mogu samo nagadjati. Pa ipak ta informacija nam danas vrijedi tek onoliko da se vidi ko je ko u Bosnjaka. Da nam je cijenjeni akademik tada (1993.) iznio tu informaciju, mislim da prvi Predsjednik ne bi dobio podrsku za Deyton. Ja sam za sadrzaj Deytonskog mirovnog ugovora saznao tek nekoliko mjeseci poslije potpisivanja kada je Kresimir Zubak (tadasnji predsjedni hrvatsko-bosnjackog cumeza i predsjednik HDZ-a) javno iznio podatak da on kao predstavnik hrvatskog naroda nije smio potpisati taj mirovni sporazum, jer se bojao da ce ga njegovi Posavljaci oderat´ raketom zemlja-zrak kad se bude vracao iz Deytona. Prvim avionom je napustio taj sramni sastanak i upozorio je ostale rukovodioce RBiH na stetnost tog sporazuma. Ali sta nam vrijedi sve to sada - poj´o vuk magarca sto bi narod reko´.
— Adnan Koljindar (2012-08-29 15:31:36)
za Henrija- ma, ja znam pomalo o razvoju nacionalne misli u Bosnjaka. nego nije to moje pitanje. ako su agresori ubijali Boshnjake samo zato shto su branili BiH, znaci da su Bosnjaci ubijani samo na liniji borbenih dejstava, tj. ubijanje je samo posljedica a ne CILJ. po tvome sad ispadne, da nije postojala namjera za pocinjenje genocida, znaci nije ga ni bilo. razhljutili se Srbocrnogorci, i to je sve?!
Henri Kisindzeru, negiras li ti odje GENOCID nad Boshnjacima BiH?
— Munir Mujezinovic (2012-08-29 11:32:38)
Hvala vam g. Hary_am za svaku informacij ove vrste. Ja ovu temu izucavam dvadeset godina i sve sto vise izucavam sve vise shvatam koliko malo o tome znam a trebao sam znati,obavezno,da mi se ne dogodi genoci.
— djerzelezalija (2012-08-29 11:10:55)
Hhahahahaa, g. @bitumen60 i g.@Harry_am, kome se vi pravdate i poksavate dokazati ono sto mu je nemoguce dokazati....:((
Ja sam to isto pokusao, ali, "beton" ne konta baaaa, pa sam pustio kraju nek zivi u svojim zabludama, mozda ga jednom "nesto" i zdrma, pa ga dovede "pameti", ali ,ima ona narodna koja kaze:
"kako je hodja u potoku vidio, daaaaj Boze sceri da te hadzija uzme, oko kuce cigani hodaju".................
manite se "corava posla", ako je sizif uspio i vi cete.........
— Harry_am (2012-08-29 11:06:08)
Jeste, gosp. Koljindar, to je bas tako. Maldomuslimani nisu bili nacionalisti u onom evropskom kulturnom smislu - mislim da su oni bili vise ummetisti, dakle za muslimanski Ummet kao globalnu naciju. Ta ideja i nije losa sama po sebi, ali je bila neprikladna tadasnjim trendovima. I danasnji ekstremni krugovi muslimana u Bosni, kojih gotovo da i nema, imaju cudnu ideologiju. Npr. Mevlid Jasarevic navodi Irak i Palestinu kao razlog svog napada na americku ambasadu u Sarajevu. Prikladnije bi bilo da je izvrsio napad zbog Srebrenice. Ovo kazem hipoteticki, jer nije uredu baviti se terorizmom. Ta cinjenica govori da cak najekstremniji krug Bosnjaka nema dovoljno razvijenu tu nacionalnu svijest, nego onu ummetsku koju su im Mladi muslimani ostavili u amanet. Potpise na peticiju za pustanje grupe Mladih muslimana iz zatvora su sakupljali ratni zlocinac Vojislav Seselj i tadasnji veliki srpski nacionalista Vuk Draskovic. Odmah nakon pritvaranja Mladih muslimana, Seselj je optuzio Pozderca da je muslimanski ekstremista.
Historijski gledajuci, Bosnjaci su ipak u nekoliko slucajeva pokazali da mogu imati razvijenu svijest o sebi kao naciji. Prvi put je Boj pod Banjalukom hiljadusedamstoosamdeset i neke godine pokazao da Bosnjaci imaju jednu snagu koja ih cini nacijom - sami su se, predvodjeni Ali Namik-pasom i bosanskim kapetanima, suprotstavili brojnijoj austrougarskoj vojsci i porazili je. Drugi put su pod vodjstvom Husein-kapetana Gradascevica izrazili svoje teznje ka autonomiji od Osmanskog carstva. U posljednjem ratu se nastanak njihove nacije u potpunosti zaokruzio.
— Adnan Koljindar (2012-08-29 05:25:19)
za Henrija- persiranje, obracanje II licu sa Vi oznacava postovanje i distancu. vi - malim slovom se odnosi na mnozinu. ja sam tako i mislio - obratio sam se mnozini. takodje s eu mom rodnom kraju glagol raditi (infinitiv) izgovara kao RADIT'. glumiti se odnosi na : glumis li ti ovdje Engleza?
o TEMI - ne da nema smisla, nego nemas argumenata. boj se jednostrane istine!
— bitumen60 (2012-08-29 01:18:11)
Adnane
Jel ti neko placa da lektorises, Imas li ti licencu za to.
Covjeku se omane slovo na tastauri a ti hoces pokazati kako si "intelektualac.
— Adnan Koljindar (2012-08-29 01:10:32)
Najopasnija erozija po BiH i njen narod je zapocela kad su prikriveni srpski nacionalisti uklonili bosanske komuniste( Pozderca, Mikulica...), instalirali Dizdarevica, a kasnije Mladomuslimansku ekipu. Mladomuslimani nikad nijesu bili nacionalisti, u nikakvom vidu.
— Harry_am (2012-08-29 01:09:41)
Gosp. Koljindar,
nismo u kafani ni na pijaci. Vase pitanje "Koga vi ovdje glumite!?" me podsjeca na onaj western-film "Dobar, los, zao" (ako me sjecanje dobro sluzi, Klint Eastqood je onaj "dobricina"). Pravi Bosanac kaze: "Koga ti foliras!?", a ne: Koga ti glumis!?" Vec sam Vam jednom napisao da ne mogu pristati na guslarsku metodologiju vodjenja rasprave. Za mene su bitni naucni argumenti, odnosno logika.
Sto se tice Vaseg pitanja o "prvi puta", trebalo bi da upitate redakciju ili autora - ja nisam autor tog "prvi puta". Kada pisem naucna djela na bosanskom jeziku, koristim Pravopis bosanskog jezika od Senahida Halilovica. Na njemackom se koristim Austrijskim pravopisom iz 2009. godine. Na forumu ne vodim racuna o tome. Sto se tice izgovora ili akcenta, ja bi´ reko´: "prvi put". Inace stanovnici Tuzle ne izgovaraju cesto posljednji samoglasnik u rijeci. To se moze posebno uociti kod infinitivnog oblika rijeci. Raditi - radit´, uciti - ucit´ i sl. Posto vidim da skrecete temu na pravopis, upotrebljavajuci pri tome kocijaske doskocice (k´o Mile Ronhill), mislim da nema vise smisla raspravljati. Poslusacu Vas lijepi savjet - odoh malo izucavati.
Esselamu alejkum
— Adnan Koljindar (2012-08-29 01:02:03)
Za Henrija - koliko sam mogao shvatit tvrdis da nije postojala namjera srbocrnogorskog agresora da izvrsi genocid nad Bosnjacima BIH, tj. do masovnijeg ubijanja Bosnjaka, manjim dijelom Hrvata i Srba ucesnika Ar.BiH tokom borbenih dejstava, tj. onih koji su branili BiH. Oni koji nijesu bili naoruzani, tj. Nijesu branili BiH, njih nije dirao niko. Hoces reci da nije bilo planiranog isrebljenja Bosnjaka civila sa teritorija koje su srbocrnogorci planirali da ukljuce u "savez srpskih zemalja"? Hoces reci da Srbocrnogorci van nuzne odbrane svojeg ratnog cilja nijesu ubijali Bosnjake? Jel' tako?
Znaci li ovo da u BiH nije bilo genocida nad Bosnjacima?
— Adnan Koljindar (2012-08-28 23:04:02)
"prvi puta ovaj rad".
Zasto "prvi puta", po kojem to gramatickom, izgovornom ili pravopisnom pravilu?
Koga vi ovdje glumite?
— Adnan Koljindar (2012-08-28 22:50:50)
Ja sam mislio da ko je napadnut sa dvije strane ima uzak prostor za manevrisanje svoje slobodne volje. Ili da prilikom agresije i odbrane osnovnog bioloskog opstanka male sanse za kulturno- umjetnicke aktivnosti. Ili se varam?
— huso75000 (2012-08-28 22:31:56)
Hari m
tvoj naucnik receni Dr Muftic 2003 kao naucnik po tebi naucnim standardima pise historijsko socioloske gluposti o bosnaskom drustvu i Bosnjacima , anarocito citirajuci jednu vecu dumangiju o izjednacavanju svih za stanje u Bosni izvjesnog naucnika Zgodica ....Vidi gluposti vidi recenicu...Kao da pise novi program SKJ "Ne stoji teza da je devedesetih godina prošlog stoljeća došlo vrijeme da se nacionalizam, koji je bio zapretan na prostorima ex Jugoslavije nekoliko decenija, malo istrči (ili iživi), jer je u ime bratstva među ljudima i narodima bio zabranjen. Upravo je ta tzv. Nova demokracija stvorila pretpostavke, prvo, za žestok napad na bratstvo i, drugo, za pojavu barbarstva, tj. taj kvaziliberalizam prema nacionalizmu, nakon tog prvog kruga istrčavanja, porodio je šovinizam i tako redom. Kao posljedicu toga dobili smo bosanskohercegovački tronožac (P. Ešdovn), ali naopako okrenut (M. Đaković)."
Dakle tvoj "naucnik" receni dr ne vidi uzroke vec pise jugodumangiju posljedica u kojoj su svi pojednako krivi zali boze doktorate koji kazu"
— Harry_am (2012-08-28 17:59:34)
Dragi Munire, Dr. Edhem Muftic je autor knjige "Bosnjacka ljevica izmedju dva svjetska rata" - jako poucno djelo izradjeno na strogim naucnim standardima. Evo imam i jedan njegov tekst, pa bujrum, citaj i razmisli (mislim da ce sadrzaj ovog teksta biti zanimljiv i drugim ucesnicima rasprave):
DEKONSTRUIRANJE ETNONACIONALIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Na pitanje: ko je, kako (kojim sredstvima) i zašto nasrnuo na Bosnu i Hercegovinu i da li je riječ o nasrtaju (iz vana), ili vlastitom posrtaju u okvirima jugoslavenskih odnosa i prostora, još uvijek, i nakon jedanaestogodišnje retorike i polemike svake vrste, nije dat cjelovit i adekvatan odgovor.
Ipak, analiza savremene društvene zbilje, vezane za bosanskohercegovačku (i planetarnu) golgotu i kataklizmu, ukazuje na činjenicu da je Bosna i Hercegovina (na neki način) napadnuta od SVIH: od vođstva svjetske zajednice država (OUN-a), jugoslavenskog istoka i jugoslavenskog zapada, i iz svoje vlastite utrobe. Dakle, na svojevrstan način napadnuta je od onih koji su je priznali kao suverenu i nezavisnu državu, od susjeda hegemonističke naravi, a i od onih koji su to priznanje zatražili. Gledano u cjelini, riječ je o interakciji tog retrogradnog i destruktivnog procesa – od imperativnog zahtjeva iz vana da se učini raskol (posrtaj) – do šovinističke zavade kao sredstva iznutra (posrtaj) da se, u uslovima sveobuhvatne ekonomske i društvene krize, razgradi jedna složena državna zajednica – prvo, jugoslavenska, pa onda bosanskohercegovačka. Tako je, umjesto planske reforme koja je bila otpočela – iniciran, podržan i realiziran drastičan anarhični plan raspada – jednostavnim scenarijem: raspirivanjem i snaženjem nacionalšovinizma i hegemonizma od strane nasljednika Tomislavljeva kraljevstva i Dušanova carstva (Rusmir Mahmutćehajić).
Erozija Bosne i Hercegovine praktično je započela u vrijeme kada je izvršen puč nacionalnih ideologija nad nacijama (Frau Marko Oršolić). U tom procesu prvi zahtjev je bio da se izvrši nacionalna homogenizacija, uspostavi tzv. naciokratijski pluralizam i izvrši sveto djelo koje je u prošlosti izostalo. Jer, Bosna i Hercegovina je bila društvena zajednica u kojoj je intenzivnije nego u mnogim drugim dijelovima svijeta tekao proces prožimanja različitih kultura, te je došlo do pobune posrednika koji su dobili mandat naroda da se stave između bogova i božijih robova – da spriječe zabranjenu djelatnost. Dakle, trebalo je po svaku cijenu spriječiti snažne akulturacione procese, makar i na najsvirepiji način, jer Bosna je već postala topionica naroda (nacija). Iz samog tog odnosa proizilaze logična pitanja, a i konstatacije – u isto vrijeme:
- Šta će na sve to što se činilo u vremenu od kada je nad BiH (sredstvima prljave politike i lažne religije) otvorena Pandorina kutija, reći APSOLUTNI GOSPODAR svih svjetova, koji je JEDAN za sve ljude i narode svijeta, ostaje da se vidi – da kaže historija.
- A šta će biti sa Bosnom i Hercegovinom, upitali smo se i rezonovali još 1992. godine, ovisi i od onih koji su nasrnuli i od onih koji su posrnuli. Sve opcije su moguće, jer Bosna i Hercegovina je zamorče nad kojim se eksperimentiše, tj. Nastavlja proces u kojem gospodari svijeta ostvaruju svoje globalne i parcijalne ciljeve i interese.
Naš primarni zadatak danas je konstruktivna kritika i intervencija u etablirane načine mišljenja i djelovanja, zatim da se prakse koje su etablirane (u BiH) poremete, te da se razveže ono što se čini povezanim, (...) da se pokaže da je ono što za sebe tvrdi da je nastalo prirodnim putem u stvari proizvedeno (David Campbell). Ova teza je dobro postavljena, ali je vrijeme poodmaklo i ono može prestati da bude saveznik u procesu reintegracije Bosne i Hercegovine koja se isuviše sporo i neodlučno odvija. Zbog toga je krajnje vrijeme da se, po svaku cijenu, odlučno i brzo razveže ono što je povezano nitima fašizma, nacizma, šovinizma – pa i nacionalizma kao malog – velikog izvorišta svih naših zala i teških posljedica. Zar nije trebalo, nakon višegodišnjeg iskustva, zakonski zabraniti šovinističko djelovanje, nacionaliste obeshrabriti i svesti u okvire nacionalne emancipacije, a multinacionalne društvene snage i pokrete snažno ohrabriti i podržavati, tim prije što je Bosna i Hercegovina svojevrstan protektorat kojoj glavnu riječ ima visoki predstavnik (protektor) i međunarodna zajednica sa svojim institucijama, a sve u ime uspostave demokracije i demokratskih društvenih odnosa?
Ne stoji teza da je devedesetih godina prošlog stoljeća došlo vrijeme da se nacionalizam, koji je bio zapretan na prostorima ex Jugoslavije nekoliko decenija, malo istrči (ili iživi), jer je u ime bratstva među ljudima i narodima bio zabranjen. Upravo je ta tzv. Nova demokracija stvorila pretpostavke, prvo, za žestok napad na bratstvo i, drugo, za pojavu barbarstva, tj. taj kvaziliberalizam prema nacionalizmu, nakon tog prvog kruga istrčavanja, porodio je šovinizam i tako redom. Kao posljedicu toga dobili smo bosanskohercegovački tronožac (P. Ešdovn), ali naopako okrenut (M. Đaković).
Takav tronožac u Bosni i Hercegovini imali smo i prije stotinu godina – u pionirskim danima stranačkog djelovanja (Muslimanska narodna organizacija, Srpska narodna organizacija, Hrvatska narodna zajednica i dr.), koji se ponovo ukazao 1990. godine, pokazavši time da se historija ponavlja – u našem slučaju kao tragedija. Zanimljiv je taj koalicioni (partnerski) nacionalno-nacionalistički odnos, uglavnom izražen omjerom 2:1 (do 1911. muslimansko-srpski savez, od 1911. muslimansko-hrvatski, a 1939. srpsko-hrvatski savez). Nakon toliko decenija, tj. 1990. svi nacionalisti su zajedno, 1992. niko ni s kim, a evo danas, ponovo, svi zajedno, ali samo u fazi podjele i uspostavljanja vlasti – naciokratije kao koncepta koji je anahron i inkopatibilan sa demokracijom. Ne vjerujem da visoki i dr. predstavnici međunarodne zajednice ne znaju (ili ne razumiju) u ime kojih šovinističkih i nacionalističkih pokreta djeluju ove stranke – pokreti, a uporno izbjegavaju nazvati ih pravim imenom. Jer, ako bi to učinili, morali bi se uhvatiti za glavu, promisliti i osmisliti njihovu negaciju, koja bi bila u duhu demokratskih načela izraženih u brojnim deklaracijama o ljudskim pravima i slobodama, posebno njihovoj zaštiti. Otuda i brojne refleksije (i latentne i manifestne) podanika takve vlasti, koji izbezumljeno uzvikuju: Ovo je Srbija!? Ovo je Croatia!? Ovo je Turska, Alžir!? Takva politika, napisao je dr. Šaćir Filandra, koštala nas je bosanskog jezika i bošnjaštva uopće – u drugoj polovini prve i početkom druge decenije prošlog stoljeća. Šta je dalje na redu nije teško zaključiti.
Također, nije za povjerovati da se svjetski moćnici plaše da će (ako nešto zabrane) biti optuženi kao antidemokrate. Neka zaustave samo ono što je u njihovim zemljama zabranjeno. Otuda je i pitanje BiH, s obzirom na brojne neriješene probleme koji se ne mogu i ne smiju više odlagati, relevantno, više nego aktuelno i urgentno. Urgentnost je pitanje svih pitanja, jer nema razloga za toleranciju radi tolerancije, oklijevanje i čekanje, a i sam eksperiment nad BiH treba okončati i uključiti ovu zemlju, njene narode i građane u evropske ekonomske i društvene tokove. Jer, tolerancija gubi svaki smisao ako je netolerantno napadnuta (Ferhat Hrustić), odnosno tolerancija u netolerantnom okruženju postaje samopogubna za tolerantnu stranu. Kao što prihvatanje netolerancije postaje pogubno za sve (Gajo Petrović). Zapravo, nema tolerancije prema profašističkim i šovinističkim pokretima i njihovim praktičnim aktivnostima kojih je u BiH na pretek. Posebno, prema onima koji ruše temelje državnosti i koji ju dijele na tri etnička geta, a to podrazumijeva dalji proces preseljavanja naroda. Zbog toga je i zanimljiv stav jednog radnika, koji je pored ostalog, kad već imamo dva i treći u praksi, zatražio i četvrti entitet u kojem bi on i njemu slični živjeli i stvarali i tako reintegrirali državu u kojoj živimo. Bio bi to, kaže on, najveći, najhumaniji i najplemenitiji entitet.
Zbog toga se naš urgentan zadatak ili svrha (...) sastoji u tome da se vidi kako se moglo, i kako se još uvijek može, pomoći zagovornicima ´građanskog koncepta´ u njihovim nastojanjima da nadvladaju ekstremne nacionaliste, a to, samo po sebi, ne znači da sama dekonstrukcija konstituira politički koncept koji bi razriješio dileme Bosne (David Campbell).
Na ova i niz drugih pitanja konzistentan i cjelovit odgovor dao je dr. Esad Zgodić u knjizi Građanska Bosna, koji piše: ... kao alternativni koncept modelu suvereniteta etničko-teritorijalizirane nacionalne volje, od početka pojavljuje se koncepcija rekonstrukcije državno-pravnog i političkog ustrojstva BiH, utemeljene na ideji suvereniteta građanina i autonomiji regija. To znači da BiH treba urediti kao državu koja građanima, pripadnicima svih naroda i narodnosti koji u njoj žive, garantira ostvarivanje individualnih i kolektivnih nacionalnih prava – od prava na tradiciju do prava na subjektivitet u javnom životu. Dakle, po toj logici BiH je demokratska, parlamentarna država republičkog oblika, koja garantira građanima, kao pripadnicima socijalnih kolektiviteta (i nacionalnog), obezbjeđenje individualnih i kolektivnih prava i sloboda.
Polazeći sa stanovišta geneze političkih stranaka na Zapadu, sadašnje nacionalne i nacionalističke stranke u BiH ne mogu biti osnova i protagonisti građanske rekonstrukcije bosansko-hercegovačkog društva (Esad Zgodić), niti se može praksa švicarskih kantona slijepo preslikati na naše podneblje. U najkraćem, Belgija je utemeljena na jeziku, Republika Irska na vjeri, a Švicarska na teritoriji. Nasuprot nekim našim nacionalističkim tendencijama, kantoni u Švicarskoj su utemeljeni na građanskoj demokraciji i averziji prema vođama. U Švicarskoj, i to treba posebno naglasiti, ne postoje nacionalne stranke, već djeluju; Demohrišćanska narodna partija, Radikalna demokratska partija, Socijaldemokratska i Švicarska narodna partija. Činjenica je da je primaran koncept švicarske politike upravo koncept građanina. Švicarska je konstituirana kao građanska država, a koncept državljanstva predstavlja uzor koncepta koji je prevazišao pojmove većine i manjine. Nasuprot tom iskustvu, po kojem Švicarska država funkcionira na principima građanskog društva, vladajuće stranke u BiH hoće etničku kantonizaciju države, a nemaju niti žele da imaju osnovnu pretpostavku – konstituciju i razvoj BiH kao građanske republike. Preciznom analizom stanja i odnosa snaga progresa i destrukcije, otkriva se apsurdnost imitacije koju čine umovi nacionalnih stranaka, pokušavajući da u lažnom vidu preslikaju švicarske prilike na bosansko-hercegovačko podneblje (dr. Esad Zgodić).
Jasno je da Bosnu i Hercegovinu ne treba izgrađivati kao ideološku državu (ni vjersku, ni komunističku), a miti unitarno-etatističku, već kao složenu državu, utemeljenu na demokratskoj distribuciji vlasti između centralnih organa države i lokalno-regionalne samouprave. Ovo stanovište zagovaraju i za njega se zalaže dio društvenih snaga koje su za BiH – demokratsku, parlamentarnu državu građana republikanskog oblika. Riječ je, dakle, o decentraliziranoj državi regija na cijeloj svojoj teritoriji.
Na kraju, postavimo i pitanje: ima li i koje su to društvene snage koje mogu zaustaviti destruktivne i retrogradne procese u Bosni i Hercegovini? Može li se to izvesti demokratski i da li je to primarni i stvarni interes međunarodne zajednice, jer nije jasno koji koncept protežiraju oni od kojih bitno ovisi karakter države u kojoj živimo. Primjera radi, dobro osmišljeni organizirani prijevremeni izbori, po demokratskim načelima koja već dominiraju u savremenom svijetu, mogli bi dekonstruirati etnonacionalizam i uspostaviti građansku Bosnu u kojoj će proraditi demokracija, ekonomija, pravna država i vladavina prava, humanizam i solidarnost, a zločini, kriminal i diskriminacija svake vrste biti u velikoj mjeri suspendirani. U te snage spadaju svi oni koji nisu niti će ikada dati svoj glas nacionalističkom konceptu vlasti, zatim oni koji nisu izašli na izbore (preko 50%), kao i oni koji su izmanipulirani i zaplašeni. Naravno, za uspjeh i pobjedu nad konceptom koji, sam po sebi, ruši temelje bosanskohercegovačke državnosti (kao svojevrstan državni udar) potreban je entuzijazam i angažman svih onih koji su za dekonstrukciju etnonacionalizma u Bosni i Hercegovini – naopako okrenutog tronošca na kojem se ne može dugo sjediti.
(Pvi puta ovaj rad je objavljen u dnevnim novinama Front slobode, Tuzla, 10. i 17. oktobra 2003., a drugi puta u autorovoj knjzi Neizvjesnost u slobodi: studije, članci, recenzije i promocije / Edhem Muftić. - Tuzla, Denfas: 2008., str.: 167 – 174.)
Dr. sc. Edhem Muftić
— Harry_am (2012-08-28 17:53:50)
Gosp. Koljindar, ne sumnjam u namjere srbo-cetnickog agresora da istrijebi sve ljude koji se bore za drzavnost BiH. Cinjenica jeste da je vecina Bosnjaka za cjelovitu, suverenu i nezavisnu Bosnu - zato su i bili najvece zrtve rata. Ja sam samo komentarisao jedan citat od dr. Muhica. Kada vodimo raspravu na akademskom nivou, onda ne bi trebalo iznositi kojekakve bajkice tipa Srpske akademije nauka i umjetnosti. Ja mogu s Vama razgovarati na pravnim i naucnim osnovama, a ne na osnovama guslarskih mitova. To sto do 19. stoljeca u Bosni nije postojala razvijena nacionalna svijest i sto su se svi njeni stanovnici izjasnjavali istim imenima - to i nije toliko bitno. Bitne su pravne cinjenice. Muslimanska odnosno bosnjacka nacija je, pravno gledajuci, postala relevantna po izmjenama Ustava SFRJ odnosno SR BiH 1971. odnosno ratifikacijom 1974. godine. Mozemo ici do te godine u nazad, jer postoje nepobitne pravne cinjenice ili eventualno do 1943. (ZAVNOBiH) odnosno 1945. godine kada je u pitanju drzavnost BiH. BiH je drzava koja je nastala u 2. svjetskom ratu i njen kontinuitet vazi do danasnjih dana. U raspravama u vezi sa drzavnoscu BiH Bosanski Srbi (koji su po svojoj brojcanoj vrijednosti kao i uticaju u partizanskim krugovima bili najmocniji), Hrvati i Bosnjaci su imali dvije opcije na raspolaganju: ili da BiH postane Autonomna Pokrajina (kao Kosovo i Vojvodina) u okviru Srbije ili da postane ravnopravna Republika u okviru Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Pored jakih utjecaja srbijanskog rukovodstva Bosanski Srbi su uspjeli da se izbore za Republiku. Cinjenica je dakle neosporna da su Srbi osnovali modernu BiH (kao sto je cinjenica i da su u proteklom ratu potkopali njenu drzavnost). Gosp. Koljindar, imate iznimnu priliku da saznate mnogo toga sto nasi akademici nerado govore. Nije ni meni svejedno iznositit Vam ove informacije, ali valjda je istina naucni cilj!?
Huso75000, valjda su partizani oslobodili BiH iz kandzi fasisticke NDH? To sto Vi kazete decenijama ponavljaju pripadnici ustaskog i cetnickog pokreta i djelimicno mladomuslimanskog pokreta. Nema smisla da se raspravljamo na guslarski nacin.
Esselamu alejkum
— Adnan Koljindar (2012-08-28 03:13:00)
za Henrija - izvjestaj Helsinskog komiteta za ljucka prava: postoje podaci da su tokom pregovora na Belju i Kardjordjevu radi podjele BiH 70/30 u korist Srbije srpski strucnjaci izrazili uvjerenje da tu Muslimana nece vise biti (parafraza, po sjecanju).
srpski list - Nasa Borba, 4 April. 1995.
— Adnan Koljindar (2012-08-28 03:10:22)
Za Henrija - izvjestaj Helsinskog komiteta za ljucka prava: postoje podaci da su tokom pregovora na Belju i Kardjordjevu radi podjele BiH 70/30 u korist Srbije srpski strucnjaci izrazili uvjrenje da tu Muslimana nece vise biti (parafraza, po sjecanju).
srpski list - Nasa Borba, 4 April. 1995.
— bitumen60 (2012-08-28 02:33:08)
Huso do kraja 19 stoljeca ni srpska pravoslavna crkva nije postojala. Hrvatska Katolicna ni sada ne postoji jer je Katolicanstvo jedna crkva sa centrom u Vatikanu. Pravoslavci su dovedeni u Bosnu od strane Turaka, kao deo Turske etnicke politike. To sto su bili srbi a nisu bili sa turcima davno je pretopljeno u Madzare, ukrajince i slicno. Posle sjelidbe Bosnjaka iz Srbije u Srbiju se nasjelilo pravoslavno stanovnistvo iz hercegovine.
Nije slucano Akademija napravljena da ne bude Bosnjakog karaktera. Bosnjacka Akademijabi bila kohezivno tkivo ka daljem ocuvanju bosnjckog identiteta, a to nitkom ne treba.
— huso75000 (2012-08-27 17:01:20)
@djerzelez aljo
e moj aljo crne oci dobro jutro ,sta otkriva rijec iz teksta ".. zametcima.."rvastinu iz Jugozapadne Bosne.
Vec dvije godine na hr Wiki se proturaju teze djece iz jugozapadne Bosne iz gruda sirokog brijega tzv zapadnog mostara isl.koju zovu ercegovina kao povijesni teritorij hrvatsva ...
Vec dvije godine bije se propagandna bitka i lazi velikodrzavlja na stetu Bosne i Bosnjaka njihovog bica i jezika od strane velikodrzavnih hrvatskih finansijskih projekata iz zagreba.ovo je jedna od zasluga Mesica kojem bosnjaci aplaudiraju a koji je izdvojio pare preko bivse vlade za finansiranje tzv sveucilista za Rvate kao pomoc Bosni....
PS probaj kasno nocu promijeniti dio teksta na ovoj Wiki ali historijski utemeljeno pa ces da vidis za koliko ce uslijediti reakcije tj brisanje svega onog sto remeti histrijsku velikorvatsku istinu...MS
— huso75000 (2012-08-27 13:33:22)
Hari m
Ne mislite valjda da je Postojanje tzv Rvata i Srba u Bosni historijski utemeljeno.
Srpstvo datira u Bosni definitivno agresijom Kraljevine SHS na Bosnu I Agresijom Titine DFJ 1945g odnosno SRJ do 1971.g pa u kontinuitetu i SFRJ od 1971g.
Tzv Rvati u Bosni potoje definitivno sa 1941 agresijom NDH na Bosnu.
Clanovi BAnu su osnovi Bosnjaci i ove dvije vjere...ali ako pod bosanstvom ihercegovanstvom izvrse agresiju na akademiju ponovo cetnicko ustaski elementi pod firmom jugoslovenstva sto mnogi Bosnjaci ne razumiju jer su izmanipulisani ja ovdje isticem najajaci najgrlatiji glas za osnivanje BANU a to je uvazeni Fatmir Alispahic cije osnivanje nije trebalo proci bez njega...
BANU mora imati bosnjacki politicki okvir...
— Munir Mujezinovic (2012-08-27 12:45:02)
Ja sam potpuno zadovoljan sa vasim dodatno ulozenim trudom gopodine HenrY_am, samo I dalje na opasku o bosnjackim I BiH institucijama cu misliti da ih treba mnogo I svugdje biti dok god prave dobre rezultate za Bosnu I Hercegovinu, jedinstvenu, multi-etnicku i multi-kulturnu i dok se trude da Bosnjaci ne zaostaju u svojim pravima I slobodama u odnosu na sve druge.
Takodje cu napomenuti da me jako boli to sa zastavama kao i Vas… A strasna je greska i to sto usvajanjem psljednjeg zakona o borackoinvalidskoj populaciji, neznalci usvojise da borci i invalidi ARBiH budu finansirani iz Federalnog budjeta, i ja sam jedan od onih koji se borio za RBiH i invalidom u toj borbi postao, doduse ne zalimse i opt bih, svjestan sam razloga.
Hvala vam Hary_am jos jednom i ako bi nas mogli uputiti na neku historijsku literaturu od uvazenog akademika dr Edhema Muftica.
— Mehmed Meša Deliæ (2012-08-27 12:13:01)
Umjesto komentara
Ljubomora
Kod Bošnjaka na prvom mjestu je uvijek bila, a eto i ostala LJUBOMORA. Ako Bošnjak ima bilo što više od drugoga, on je meta onih koji to isto nemaju. Nemaju, ali svojom krivicom, a ne onih koji (po)nešto imaju.
A što je interesantno kod Bošnjaka, a to potvrđuju i (po)neki komentatori je (NE)ZNANJE. Drugi, ako Bošnjak ima znanja njega respektuju. Ali to neuki Bošnjaci, ako se mogu nazvati Bošnjacima žele gaziti svojim neznanjem. Obzirom da duže čitam komentare pojedinaca koji neznaju od nosa do usta pokušavaju omaložavati one koji su više knjiga pročitali ili napisali nego su oni tereta na svojim leđima nosili.
Prazna glava teška artiljerija! Po toj logici Bošnjaci imaju i svoju artiljeriju. A artiljerci se mogu pronaći i na ovome portalu.
Uz pozdrav i selam Meša
— djerzelezalija (2012-08-27 08:25:11)
U ovom textu se podmecu kukavicija jaja, ko je zainteresiran neka procita pa se uvjeri....
Ako je rijecnik Bosanskog jezika stariji od tzv. srpskog i tzv hrvatskog jezika, nije i smijesno sto se tvrdi u ovom textu...:(((
KO SU BOŠNJACI ?
Bošnjački narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i Srbiji i Crnoj Gori. Ima ih oko 3 milijuna, od toga oko 2 milijuna u Bosni i Hercegovini,velik broj Bošnjaka živi u Turskoj približno 350,000. Pripadaju islamskom civilizacijskom krugu, a potječu od islamiziranoga pučanstva srednjovjekovne Bosne, kao
i susjednih država i područja koja su bila dulje vremena pod turskom upravom (Srbija, Crna Gora te Hrvatska-poglavito Lika, Slavonija i Dalmacija. Izvorno ime «Bošnjanin» (u latinskim vrelima sing. «Bosnensis») prvotno označuje jedino pripadnika srednjovjekovne bosanske političke jedinice. U početcima osmanske vladavine «Bošnjak» (turcizirano povijesno «Bošnjanin») ime je za podanika kršćanske vjeroispovijesti, dok se izraz «Bosnalu» odnosio na islamizirano domaće pučanstvo. Potom, za ustaljene turske vlasti, riječ «Bošnjak» označavala je svakoga pripadnika zemlje Bosne («Bošnjak-milleti»), pa i izraz «Bošnjak-kavmi» znači samo bošnjački narod za što je prikladniji bio naziv «Bošnjak-taifesi», koji se sreće kao odrednica za stanovnika Bosne u narodnosnom ili «plemenskom» značenju. No, to je bila samo jedna od oznaka koju je vlast teokratskog islamskog carstva rabila u svojemu birokratskom aparatu. Samomu je duhu osmanskoga carstva bila strana bilo kakva ideja o nacionalnome okupljanju ijednoga dijela prostranoga imperija, a kamoli i sama pomisao da bi muslimani i kršćani neke vojno-političke jedinice tvorili ikakvu nadkonfesionalnu zajednicu. Već u razdoblju sustavne islamizacije od 15. do 18. stoljeća postoji prepoznatljiva diferencijacija u znaku trojnoga sastava na vjersko-narodnosnoj osnovi. Sami su pak narodi koji nastanjuju BiH za sebe upotrebljavali različite nazive: od «Bošnjak» u cijelome spektru značenja, s težištem na teritorijalno-zemaljskoj oznaci, preko niza lokalnih i konfesionalnih imena, do modernih nacionalnih. Za situaciju u BiH je značajno da nema povijesnoga kontinuiteta po kojemu bi bilo koja nacija u sadašnjoj Bosni i Hercegovini ostala vjerna predosmanskomu kulturnocivilizacijskom nasljeđu i pri tome zadržala bosansku etničku samosvijest. Glavni baštinici predturske bosanske kulture i povijesnoga sjećanja, Hrvati Bosne i Hercegovine, sačuvali su, preko institucije franjevačke provincije Bosne Srebrene, predaju o starijoj prošlosti i tradiciji. No, samo kao jednu, subnacionalnu razinu pripadnosti podređenu općoj, hrvatskoj nacionalnoj identifikaciji. Glede ostalih nacija koje žive u Bosni i Hercegovini: Bosanski Muslimani ili Bošnjaci svoj nacionalni postanak vežu za Osmansku vlast i odanost islamskomu kulturnocivilizacijskomu krugu, te je predturska baština (dobrim dijelom sačuvana u katoličkim crkvama i samostanima) za njih, i na emocionalnoj i na etničko-identifikacijskoj razini, nešto posve strano; Srbi pak, iako autentični baštinici pravoslavnoga udjela u kulturi srednjovjekovne bosanske države, zbog pretežito katoličkoga karaktera te države i civilizacijske povezanosti iste s hrvatskim srednjovjekovnim prostorima od Slavonije do Dalmacije, također nisu zadržali sjećanje na staru državu u svojoj nacionalnoj tradiciji, niti smatraju da je bosansko ime dostatno da izrazi njihov nacionalni identitet. Sadašnji je bošnjački narod (Bošnjaci, Muslimani, Bošnjaci muslimani) nastao najvećim dijelom islamizacijom, od 15. stoljeća nadalje, starinačkoga bosansko-hercegovačkoga pučanstva, kao i stanovništva okolnih zemalja (Srbije, Hrvatske, Crne Gore), uz udio asimiliranih albanskih, turskih i drugih pojedinaca, došljaka iz ostalih zemalja Osmanskoga carstva koje je obuhvaćalo i sjevernu Afriku i dobar dio prednje Azije do Irana. Nije nam cilj da ulazimo u detalje prijepora oko etnogeneze, nego ćemo samo spomenuti elementarne podatke: Ideologija i samodefinicija Bošnjaka-Muslimana vremenski zaostaju i kasne za srpskima i hrvatskima (vidljivo je to i iz hrvanja s pitanjem nacionalnoga imena, imena jezika, te odnosa prema susjedima). Najveći dio prošlosti, do oko 1900., današnji narod Bošnjaka se smatrao Turcima, a u ovom surječju, to bi značilo muslimanima (turske provenijencije). Iako svjesni razlika prema «pravim» Turcima (oprjeka Turci-Turkuše, nepoznavanje turskoga jezika među širokim slojevima), činjenica je da su praktički svi muslimani doživljavali Tursku kao domovinu, željeni islamski dom, te da, iako su gajili odanost i prema «užoj domovini» Bosanskom pašaluku, to nije bilo od presudnoga značaja sve do 19. st. kada se pojavljuje osjećaj da će ih Turci ostaviti na cjedilu (neovisnost Srbije, Bugarske,..). Glavna je lojalnost islam, a središnja političko-civilizacijska vizura postojanja Osmansko carstvo – bez ozbiljnijih pokušaja autonomije. Islamizacijom, stariji je identitet (kršćanski) radikalno izmijenjen, «prebrisan». Teško je naći sličnoga primjera u povijesti (možda u Indiji – no, to je upitno.). Bosanski su Muslimani praktički prestali s ikakvom značajnijom aktivnošću koja bi uključivala i iskazivala njihov etnicitet (npr. Iranci su u stoljećima poslije islamizacije razvili bujnu književnost na farsiju pisanu arapskim pismom, uz legendarne autore kao što su Firdusi, Omar Hajjam, Rumi, Hafiz,…Firdusi slavi i predislamski Iran). Za razliku od toga, muslimani su, osim veoma malobrojne literature na narodnom jeziku (alhamijado književnost s piscima kao što su Mehmed Erdeljac, Hevaji Uskjufi, Hasan Kaimija, itd. te rječničkim djelom Uskufija), potpuno prešli na pismenost na orijentalnim jezicima, poglavito turskom. Taj fenomen, iako se za njega zna, nije još dovoljno istražen (obrađen je u knjigama Smaila Balića). Esencijalno, radi se o izuzetno vitalnoj spisateljskoj aktivnosti koja je pokrivala sva područja (lirsku i mističnu poeziju, teologiju, medicinu, matematiku, alkemiju, astronomiju, filologiju, putopise, naznake historiografije, itd.) i to golema većina na turskom, manji dio na arapskom, te najmanji na perzijskom/iranskom. Ako bi se i pokušala naći paralela kod ostalih «konstitutivnih» naroda Bosne i Hercegovine, odmah je vidljivo da takve paralele-nema. Hrvati jesu pisali i na latinskom, no to je onda već bio mrtav jezik, za razliku od veoma živog turskog. Također, spisateljska aktivnost Hrvata na hrvatskom je kudikamo opsežnija od one na latinskom, pa i kada se ta dva jezika prožimaju (npr. u gramatikama). Kod Srba se radi o ustrajanju na okamenjenoj verziji srpskog crkvenoslavenskoga, a ne, recimo, grčkoga. Raznovrsnost i opseg intelektualne produkcije bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom (dijelom i arapskom) pokazuje da su oni u kulturnome pogledu bili integralnim dijelom tursko-islamske uljudbe. Od stare Bosne na jezičnom pogledu ostala je begovica, tj. brzopisna ćirilica, bosančica, kao i manji broj tekstova na narodnome jeziku (alhamijado književnost). Što se ostalih aktivnosti tiče, od vojnih do pravnih, od graditeljskih do umjetničkih,Bošnjaci su neodvojivim dijelom turske ekumene, praktički bez ičeg zasebnog što bi, u značajnijoj mjeri, afirmiralo njihov «bosanski» identitet, bilo kao nastavak predturskog, bilo kao južnoslavenski islamski. Tako je bilo, u glavnim crtama, od 15. do početka 19. stoljeća. Početkom 19. stoljeća, pa sve do konca (ili do Austro-Ugarske okupacije 1878.), dolazi do porasta nezadovoljstva muslimanskoga plemstva u BiH jer se osjećaju «izdanim» pred prijetećim napredovanjem Austrije, kao i ugroženi reformama u Osmanskome carstvu koje su smjerale na oduzimanje povlastica islamskom elementu u odnosu na inovjerce, poglavito kršćane. Uz bune poput Gradaščevićeve (poslije koje su uslijedile represalije), muslimani kao zajednica ipak nisu raščistili s nacionalnim ciljevima i odnosom prema Turcima: iako bijahu često u izravnim sukobima, ostala je i dalje snažna lojalnost prema Osmanskoj imperiji. Sve to postaje još vidljivijim nakon austro-ugarske okupacije 1878. Tada velika većina muslimanske elite, poglavito inteligencije, trajno odseljava u Tursku, te tako dolazi do pravoga civilizacijskoga prijeloma, opet u povijesti slabo zabilježenoga. Naravno, u masi od preko 100.000 do 200.000 iseljenika većinu su činili obični ljudi, no za kristalizaciju novoga nacionalnog identiteta je ključno da je otišla, u golemoj većini, školovana tursko-islamska elita. Tako su se muslimani u BH našli na brisanom prostoru: turska lojalnost, i dalje snažna, više nije imala uporišta u školovanoj eliti, a južnoslavenska bilo kojega oblika (hrvatska, jugoslavenska, srpska, bošnjačka) bila je tek u zametcima. Ovom prekidu u duhovnoj orijentaciji, jedva slabijem od islamizacije, nije do sada posvećivano dovoljno pozornosti. Bez da se ide u pojedinosti, može se reći da je od 1878. do 1990. među Bošnjacima muslimanima vladalo dosta konfuzno stanje. Jedan dio toga razdoblja (ugrubo, do 1918., a uz prekide i do 1945.), dominantna ideologija u muslimanskoj eliti je bila hrvatska, a nazočne također i srpska, jugoslavenska, bošnjačka, panislamska i turska. Poslije 1945., dominantnom postaje jugoslavenska ideja, koja je omogućila kakvu-takvu nacionalnu emancipaciju pod imenom Muslimani. Hrvatska i bošnjačka postaju marginalnima, a srpska se očituje više preko srpski obojenoga jugoslavenstva. Velika većina naroda se u tom razdoblju koje je potrajalo preko 100 godina osjećala nečim posebnim i različitim u odnosu na susjedne Hrvate i Srbe (za što postoji dovoljno dokumentarnoga materijala)- no, nije znala na koji način artikulirati svoju zasebnost (usput-nije to znala ni intelektualna elita).
— Hrzul (2012-08-27 06:29:46)
Harry-am, moje grješno dijete,
Abdić je vršio izuzetnu funkciju koja je bila učinkovitija od deset korpusa ako se uzme njen mundijalno eksploatisan a destruktivan učinak. I sve dok bi Abdić funkcionalno bio upregnut u serbsko velikodržavlje – negaciju i zatiranje svega što je neserbsko, ne bi mu vjerovatno dlaka s glave falila... Međutim, ima jedna stvar kad se tiče naših komšija - Servlja – Abdićuu nikada ne bi oprostili veleizdaju. Bez milosti mu glavu ni na panj ne bi metli. Šupak Abdić toga nije bio svjestan. Srbi su usavršili taj inženjering. Ako su mogli Stambolića eliminirat zbog olako obećane brzine (iz srpskog vokabulara, op.a), onda ni Abdić, nakon obavljena posla, nije mogao ništa drugo ni očekivat.
Pa zar to i Milovanović nije lepo objasnio kad je dobio naredbu da se sastane s Abdićem: „..neću da se sastajem s nekim s kim ću morati na kraju da se potučem!!!! Bivša Jugoslavija je puna tragova velikosrpskog velikodržavnog medijskog, administrativnog, jezičkog i drugog nasilja. Eno vam recentna predstava oko ukidanja statusa Vojvodine... Da ne spominjemo Arnaute. Srpska pravoslavna crkva ne priznaje autokefalnost nikome osim, naravno višljim od njih, kremaljskim crkvama.
Jednostavno: za Serblje nesrbi ne postoje.
Oni još u stvarnosti ne žive.
Mitologiziranu svijest (tamo gdje srpska noga i srpska je zemlja)najbolje odslikava slijedeći vic: pred najezdu te mitologizirane i smaknute svijesti 90-tih godina na pitanje šta je ekvator, odgovaralo se da je to zamišljena linija koja deli Srbiju na dva dela!!!
Sa nekim drugim navodima oko zastave s ljiljanima bih se složio i uvijek sam bio protiv (pa i vjerskog) manipulisanja srebreničkim žrtvama.
Sretno!
— Adnan Koljindar (2012-08-27 05:34:06)
Obojica ste dali polovican odgovor na pitanje: zashto je izvrsen genocid nad Bosnjacima BiH. Po vasim odgovorima je evidentno da ne poznajete karakter velikosrpskog nacizma - velikosrpskog zlocinackog projekta, ciji smo jedan isjecak gledali, dozivljavali, neko ga nije prezivjeo, od negdje 1985 do, recimo 2005. Ne sjecam se kad je Nepomenik umro. Jedna etapa velikosrpskog zlocinackog plana je prosla sa njim. Ocekujmo sljedecu.
Razlog za izvrsenje genocida u BiH je viseslojan. Obnovite gradivo prije nego javno pisete o tako vaznom pitanju.
— Harry_am (2012-08-27 01:15:41)
Gospodo, ja sam dolje vec naveo argumente za svoje tvrdnje. Ako nisam upravu, onda, bujrum, oborite te argumente jacim argumentima. Za gosp. Koljindara: Bosnjaci Srebrenice i Podrinja nisu poubijani zbog njihove etnicko-vjerske pripadnosti, nego upravo zbog njihove vjernosti cjelovitoj BiH, zbog njihove borbe za Republiku BiH. Ko god se borio za Repuliku BiH, bio je od strane velikosrpski ideologa i izvrsitelja oznacen kao neprijatelj. Cak i Srbi i Hrvati koji su se borili za RBiH bili su zrtve velikosrpskog terora. Babini (Fikret Abdic) Bosnjaci ipak nisu poubijani - razlog: Nisu se borili za RBiH, nego su zajedno sa cetnicima potkopavali temelje RBiH. Sramotno je da se nase zrtve u Potocarima ukopavaju pod trokut-zastavom i zelenim islamskim obiljezjima. Kao da su izginuli za ovu fasisticku dejtonsku napravu ili za islamsku vjeru!!! Ispravno bi bilo da njihovi tabuti budu prekriveni zastavama ljiljana - drzavna zastava pod kojom su se i borili i poginuli.
Za gosp. Mujezinovica: Nije Dr. Filipovic. To je Dr. Edhem Muftic. Sam naziv "Bosnjacka ANU" unaprijed iskljucuje pripadnike drugih BH etnickih grupa. Sta tu ima da trazi npr. Rom, Jevrej, Srbin, Ceh ili Hrvat? Ono na sta sam aludirao je dovoljno jasno: Ako jos i mi Bosnjaci osnivamo tzv. BANU, onda se gubi smisao postojanja Bosanskohercegovacke akademije nauka i umjetnosti, tj. i Bosnjaci ucestvuju u etnickim podjelama. Ako smo mi stub ove drzave, onda bas mi ne bi trebalo da potkopavamo smisao postojanja legalnih drzavnih institucija. U BH akademiji nauka i umjetnosti ima mjesta za sve.
Za huso75000: U potpunosti se slazem s tobom. Nasa Armija je svijetla obraza izasla iz proteklog rata. Kao sto rece jednom general Halil Brzina: Ako srusite crkvu, odmah rusite i dzamiju!
— djerzelezalija (2012-08-26 20:03:17)
U ovom textu se podmecu kukavicija jaja, ko je zainteresiran neka procita pa se uvjeri....
Ako je rijecnik Bosanskog jezika stariji od tzv. srpskog i tzv hrvatskog jezika, nije i smijesno sto se tvrdi u ovom textu...:(((
KO SU BOŠNJACI ?
Bošnjački narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i Srbiji i Crnoj Gori. Ima ih oko 3 milijuna, od toga oko 2 milijuna u Bosni i Hercegovini,velik broj Bošnjaka živi u Turskoj približno 350,000. Pripadaju islamskom civilizacijskom krugu, a potječu od islamiziranoga pučanstva srednjovjekovne Bosne, kao
i susjednih država i područja koja su bila dulje vremena pod turskom upravom (Srbija, Crna Gora te Hrvatska-poglavito Lika, Slavonija i Dalmacija. Izvorno ime «Bošnjanin» (u latinskim vrelima sing. «Bosnensis») prvotno označuje jedino pripadnika srednjovjekovne bosanske političke jedinice. U početcima osmanske vladavine «Bošnjak» (turcizirano povijesno «Bošnjanin») ime je za podanika kršćanske vjeroispovijesti, dok se izraz «Bosnalu» odnosio na islamizirano domaće pučanstvo. Potom, za ustaljene turske vlasti, riječ «Bošnjak» označavala je svakoga pripadnika zemlje Bosne («Bošnjak-milleti»), pa i izraz «Bošnjak-kavmi» znači samo bošnjački narod za što je prikladniji bio naziv «Bošnjak-taifesi», koji se sreće kao odrednica za stanovnika Bosne u narodnosnom ili «plemenskom» značenju. No, to je bila samo jedna od oznaka koju je vlast teokratskog islamskog carstva rabila u svojemu birokratskom aparatu. Samomu je duhu osmanskoga carstva bila strana bilo kakva ideja o nacionalnome okupljanju ijednoga dijela prostranoga imperija, a kamoli i sama pomisao da bi muslimani i kršćani neke vojno-političke jedinice tvorili ikakvu nadkonfesionalnu zajednicu. Već u razdoblju sustavne islamizacije od 15. do 18. stoljeća postoji prepoznatljiva diferencijacija u znaku trojnoga sastava na vjersko-narodnosnoj osnovi. Sami su pak narodi koji nastanjuju BiH za sebe upotrebljavali različite nazive: od «Bošnjak» u cijelome spektru značenja, s težištem na teritorijalno-zemaljskoj oznaci, preko niza lokalnih i konfesionalnih imena, do modernih nacionalnih. Za situaciju u BiH je značajno da nema povijesnoga kontinuiteta po kojemu bi bilo koja nacija u sadašnjoj Bosni i Hercegovini ostala vjerna predosmanskomu kulturnocivilizacijskom nasljeđu i pri tome zadržala bosansku etničku samosvijest. Glavni baštinici predturske bosanske kulture i povijesnoga sjećanja, Hrvati Bosne i Hercegovine, sačuvali su, preko institucije franjevačke provincije Bosne Srebrene, predaju o starijoj prošlosti i tradiciji. No, samo kao jednu, subnacionalnu razinu pripadnosti podređenu općoj, hrvatskoj nacionalnoj identifikaciji. Glede ostalih nacija koje žive u Bosni i Hercegovini: Bosanski Muslimani ili Bošnjaci svoj nacionalni postanak vežu za Osmansku vlast i odanost islamskomu kulturnocivilizacijskomu krugu, te je predturska baština (dobrim dijelom sačuvana u katoličkim crkvama i samostanima) za njih, i na emocionalnoj i na etničko-identifikacijskoj razini, nešto posve strano; Srbi pak, iako autentični baštinici pravoslavnoga udjela u kulturi srednjovjekovne bosanske države, zbog pretežito katoličkoga karaktera te države i civilizacijske povezanosti iste s hrvatskim srednjovjekovnim prostorima od Slavonije do Dalmacije, također nisu zadržali sjećanje na staru državu u svojoj nacionalnoj tradiciji, niti smatraju da je bosansko ime dostatno da izrazi njihov nacionalni identitet. Sadašnji je bošnjački narod (Bošnjaci, Muslimani, Bošnjaci muslimani) nastao najvećim dijelom islamizacijom, od 15. stoljeća nadalje, starinačkoga bosansko-hercegovačkoga pučanstva, kao i stanovništva okolnih zemalja (Srbije, Hrvatske, Crne Gore), uz udio asimiliranih albanskih, turskih i drugih pojedinaca, došljaka iz ostalih zemalja Osmanskoga carstva koje je obuhvaćalo i sjevernu Afriku i dobar dio prednje Azije do Irana. Nije nam cilj da ulazimo u detalje prijepora oko etnogeneze, nego ćemo samo spomenuti elementarne podatke: Ideologija i samodefinicija Bošnjaka-Muslimana vremenski zaostaju i kasne za srpskima i hrvatskima (vidljivo je to i iz hrvanja s pitanjem nacionalnoga imena, imena jezika, te odnosa prema susjedima). Najveći dio prošlosti, do oko 1900., današnji narod Bošnjaka se smatrao Turcima, a u ovom surječju, to bi značilo muslimanima (turske provenijencije). Iako svjesni razlika prema «pravim» Turcima (oprjeka Turci-Turkuše, nepoznavanje turskoga jezika među širokim slojevima), činjenica je da su praktički svi muslimani doživljavali Tursku kao domovinu, željeni islamski dom, te da, iako su gajili odanost i prema «užoj domovini» Bosanskom pašaluku, to nije bilo od presudnoga značaja sve do 19. st. kada se pojavljuje osjećaj da će ih Turci ostaviti na cjedilu (neovisnost Srbije, Bugarske,..). Glavna je lojalnost islam, a središnja političko-civilizacijska vizura postojanja Osmansko carstvo – bez ozbiljnijih pokušaja autonomije. Islamizacijom, stariji je identitet (kršćanski) radikalno izmijenjen, «prebrisan». Teško je naći sličnoga primjera u povijesti (možda u Indiji – no, to je upitno.). Bosanski su Muslimani praktički prestali s ikakvom značajnijom aktivnošću koja bi uključivala i iskazivala njihov etnicitet (npr. Iranci su u stoljećima poslije islamizacije razvili bujnu književnost na farsiju pisanu arapskim pismom, uz legendarne autore kao što su Firdusi, Omar Hajjam, Rumi, Hafiz,…Firdusi slavi i predislamski Iran). Za razliku od toga, muslimani su, osim veoma malobrojne literature na narodnom jeziku (alhamijado književnost s piscima kao što su Mehmed Erdeljac, Hevaji Uskjufi, Hasan Kaimija, itd. te rječničkim djelom Uskufija), potpuno prešli na pismenost na orijentalnim jezicima, poglavito turskom. Taj fenomen, iako se za njega zna, nije još dovoljno istražen (obrađen je u knjigama Smaila Balića). Esencijalno, radi se o izuzetno vitalnoj spisateljskoj aktivnosti koja je pokrivala sva područja (lirsku i mističnu poeziju, teologiju, medicinu, matematiku, alkemiju, astronomiju, filologiju, putopise, naznake historiografije, itd.) i to golema većina na turskom, manji dio na arapskom, te najmanji na perzijskom/iranskom. Ako bi se i pokušala naći paralela kod ostalih «konstitutivnih» naroda Bosne i Hercegovine, odmah je vidljivo da takve paralele-nema. Hrvati jesu pisali i na latinskom, no to je onda već bio mrtav jezik, za razliku od veoma živog turskog. Također, spisateljska aktivnost Hrvata na hrvatskom je kudikamo opsežnija od one na latinskom, pa i kada se ta dva jezika prožimaju (npr. u gramatikama). Kod Srba se radi o ustrajanju na okamenjenoj verziji srpskog crkvenoslavenskoga, a ne, recimo, grčkoga. Raznovrsnost i opseg intelektualne produkcije bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom (dijelom i arapskom) pokazuje da su oni u kulturnome pogledu bili integralnim dijelom tursko-islamske uljudbe. Od stare Bosne na jezičnom pogledu ostala je begovica, tj. brzopisna ćirilica, bosančica, kao i manji broj tekstova na narodnome jeziku (alhamijado književnost). Što se ostalih aktivnosti tiče, od vojnih do pravnih, od graditeljskih do umjetničkih,Bošnjaci su neodvojivim dijelom turske ekumene, praktički bez ičeg zasebnog što bi, u značajnijoj mjeri, afirmiralo njihov «bosanski» identitet, bilo kao nastavak predturskog, bilo kao južnoslavenski islamski. Tako je bilo, u glavnim crtama, od 15. do početka 19. stoljeća. Početkom 19. stoljeća, pa sve do konca (ili do Austro-Ugarske okupacije 1878.), dolazi do porasta nezadovoljstva muslimanskoga plemstva u BiH jer se osjećaju «izdanim» pred prijetećim napredovanjem Austrije, kao i ugroženi reformama u Osmanskome carstvu koje su smjerale na oduzimanje povlastica islamskom elementu u odnosu na inovjerce, poglavito kršćane. Uz bune poput Gradaščevićeve (poslije koje su uslijedile represalije), muslimani kao zajednica ipak nisu raščistili s nacionalnim ciljevima i odnosom prema Turcima: iako bijahu često u izravnim sukobima, ostala je i dalje snažna lojalnost prema Osmanskoj imperiji. Sve to postaje još vidljivijim nakon austro-ugarske okupacije 1878. Tada velika većina muslimanske elite, poglavito inteligencije, trajno odseljava u Tursku, te tako dolazi do pravoga civilizacijskoga prijeloma, opet u povijesti slabo zabilježenoga. Naravno, u masi od preko 100.000 do 200.000 iseljenika većinu su činili obični ljudi, no za kristalizaciju novoga nacionalnog identiteta je ključno da je otišla, u golemoj većini, školovana tursko-islamska elita. Tako su se muslimani u BH našli na brisanom prostoru: turska lojalnost, i dalje snažna, više nije imala uporišta u školovanoj eliti, a južnoslavenska bilo kojega oblika (hrvatska, jugoslavenska, srpska, bošnjačka) bila je tek u zametcima. Ovom prekidu u duhovnoj orijentaciji, jedva slabijem od islamizacije, nije do sada posvećivano dovoljno pozornosti. Bez da se ide u pojedinosti, može se reći da je od 1878. do 1990. među Bošnjacima muslimanima vladalo dosta konfuzno stanje. Jedan dio toga razdoblja (ugrubo, do 1918., a uz prekide i do 1945.), dominantna ideologija u muslimanskoj eliti je bila hrvatska, a nazočne također i srpska, jugoslavenska, bošnjačka, panislamska i turska. Poslije 1945., dominantnom postaje jugoslavenska ideja, koja je omogućila kakvu-takvu nacionalnu emancipaciju pod imenom Muslimani. Hrvatska i bošnjačka postaju marginalnima, a srpska se očituje više preko srpski obojenoga jugoslavenstva. Velika većina naroda se u tom razdoblju koje je potrajalo preko 100 godina osjećala nečim posebnim i različitim u odnosu na susjedne Hrvate i Srbe (za što postoji dovoljno dokumentarnoga materijala)- no, nije znala na koji način artikulirati svoju zasebnost (usput-nije to znala ni intelektualna elita). U takvoj je konstelaciji ju
.
— Adnan Koljindar (2012-08-25 17:42:39)
Parcanje bh akademije nauka i umjetnosti mene asocira na to da neko ne zeli u bih jedinstven obrazovni sistem. ukljucivanje u eu samo po sebi znaci ujedinjenje svih sistema. Da ne duzim!
Narodna institucija nesto nizeg intenziteta koja se bavi ocuvanjem narodnog identiteta, nije ogranicena drzavnim granicama, je Matica Bosnjaka. Koja je minirana bas iz antibosnjackih krugova moci.
Oko Genocida u BiH se ne bih slozio sa vama obojicom. pravilna elaboracija bi uzela vremena i prostora a to je ono sto trenutno nemam.
Vidljivo je da uvazeni akademik igra malo za raju, neargumentovano.
— Adnan Koljindar (2012-08-25 17:41:17)
Parcanje bh akademije nauka i umjetnosti mene asocira na to da neko ne zeli u bih jedinstven obrazovni sistem. ukljucivanje u eu samo po sebi znaci ujedinjenje svih sistema. Da ne duzim!
Narodna institucija nesto nizeg intenziteta koja se bavi ocuvanjem narodnog identiteta, nije ogranicena drzavnim granicama, je Matica Bosnjaka. Koja je minirana bas iz antibosnjackih krugova moci.
Oko Genocida u BiH se ne bih slozio sa vama obojicom. pravilna elaboracija bi uzela vremena i prostora a to je ono sto trenutno nemam.
— huso75000 (2012-08-25 16:20:53)
Hari m
ako prosjecan dipl.el inzenjer dr Matic Bozidar predsjednik bosanske akademije nauka nazove Armiju RBiH falangom umjesto da tzv HVO i tzv vojska RS nazove falangama njemu nije mjesto u Bosni , jeste ali u zatvoru a nikako u Bosanskoj ANU pogotovu prvi covjek a uz to kao pamet naplacuje tezgu iz tzv Akademije Hrvata u Bosni smjestene u tzv zapadnom Mostaru to bi trebali napisati jer to zn
— Munir Mujezinovic (2012-08-25 14:32:34)
Gospodine Harry_am:Oprostite.
(citat)Poznajem samo jednog akademski obrazovanog Bosnjaka koji poznaje ovu cinjenicu. (kraj).
Bilo bi dobro da ste i ime akademika spomenuli, jeli to dr.Muhamed Filipovic?
(citat)Bosnjaci kao i druge dvije etnicke grupe, ako zele da njeguju svoje etnicke posebnosti, onda to svakako mogu ciniti i kroz Bosanskohercegovacku akademiju nauka i umjetnosti. Samo cjelovita Bosna, dakle drzava i njene institucije, moze osigurati opstanak Bosnjaka. Bilo kakvi separatisticki apetiti, a jedan od njih je sigurno i Bosnjacka akademija nauka i umjetnosti, mogu odsjeci granu na kojoj Bosnjaci stoje.(kraj)
Da li doista mislite da i druge dvije etnicke grupe u ANUBIH rade za jedinstvenu i multietnicku BiH ili ce tu multietnicnist spasiti upravo BANU.Voljeli bi kada bi mogli biti malo precizniji.
(citat)Genocid nad Bosnjacima Srebrenice i Podrinja je izvrsen upravo zato sto su oni lojalni gradjani Republike Bosne i Hercegovine, a ne zato sto su pripadnici bosnjacke etnicke grupe ili kako vi kazete "nacije". Cinjenica jest da su oni ujedno i pripadnici jedne etnicke grupe - zbog toga je zlocin i okvalifikovan kao genocid. Bosnjaci Podrinja su na referendumu glasali za osamostaljenje Bosne i Hercegovine i to je veliki problem za velikosrpske ideologe i zlocince.(kraj)
Ni sa ovim se misljenjem ne slazem a to potkrepljuje cinjenica da svi optuzeni Srbi u Heggu nikako drugacije ne oslovljavaju ubijeneu Bosnjake u Srebrenici, I.Bosni i cijeloj BiH nego kao muslimane.
Sa ostalimdjelom se uglavnomslazem. Dozvolite mi ovaj moj komentar iako sam siguran da imate vece obrazovanje od moje malenkosti, bez pretenzija da budem advokat gospodina dr.Muhica jer njemu to sigurno ne treba ali ga ptpuno podrzavam i slazem se sa iznesenim.Ustvari, slagao se ili ne to je tako, ko vidi, vidi, ko ne vidi neka mu Svemoguci uklone maglu ispred ociju da bi mogao vidjeti dalje pa i meni samom. Hvala na razumjevanju.
— sado (2012-08-25 12:12:19)
hvala Akademiku Muhiću....ovaj afirmativan tekst potiče na razmišljanje...ko smo, šta smo,odakle smo....
— Harry_am (2012-08-25 00:52:21)
Postovani Dr. Muhicu, bitno je napomenuti da su predstavnici "Bosnjaka-Muhamedanaca" u Saboru Land-a Bosnien-Herzegowina podrzali inicijativu klubova "Bosnjaka-Latina" i "Bosnjaka-katolika" da se ukine sluzbeni naziv bosanski jezik. Klubovi pravoslavaca i katolika su zauzvrat podrzali inicijativu muslimana da se ne dira u zemljisne posjede ajana i begova, tj. da se ne izvrsi agrarna reforma. Ja taj uspjesno implementiran dogovor vidim kao prodaju naziva naseg maternjeg jezika za velike zemljisne posjede. Poznajem samo jednog akademski obrazovanog Bosnjaka koji poznaje ovu cinjenicu. Takodjer je bitno napomenuti da su se Bosnjaci tog vakta uglavnom nazivali Turcima. Pokusaj Benjamina Kallaya da povrati tada vec zastarjeli naziv Bosnjaci i da homogenizuje Bosnjake kao sto su to npr. Albanci sve tri konfesije prije svega nije podrzan od samih Turaka-Bosnjaka. Danasnji pokusaji da se ozivi Bosnjastvo u onom smislu koje je vazilo u srednjevijekovnoj i djelimicno u osmanskoj Bosni ne mogu uspjeti zbog nekoliko razloga. Izmedju ostalih bitno je ovdje navesti neke najvece:
1. Osnivanje Bosnjacke akademije nauka i umjetnosti (ciji ste Vi predsjednik) te Hrvatske akademije nauka i znanosti ne moze nikako voditi tom idealnom Bosnjastvu. Naprotiv, obje akademije potkopavaju smisao postojanja Bosanskohercegovacke akademije nauka i umjetnosti. Bosnjaci kao i druge dvije etnicke grupe, ako zele da njeguju svoje etnicke posebnosti, onda to svakako mogu ciniti i kroz Bosanskohercegovacku akademiju nauka i umjetnosti. Samo cjelovita Bosna, dakle drzava i njene institucije, moze osigurati opstanak Bosnjaka. Bilo kakvi separatisticki apetiti, a jedan od njih je sigurno i Bosnjacka akademija nauka i umjetnosti, mogu odsjeci granu na kojoj Bosnjaci stoje.
2. Bosnjaci nemaju dovoljno razvijenu samokritiku. U usporedbi sa drugim etnickim grupama, oni jesu najsamokriticniji. Medjutim, ne bi trebalo da se nacija gradi na iskrivljenom tumacenju povijesti. Bjezanje 8.000 naoruzanih Bosnjaka (ostalih 7.500 su bili u tom bijegu nenaoruzani - zato su i poubijani) iz Srebrenice (prethodno su svoje zene, djecu i roditelje isporucili cetnicima u Potocare) ne moze se tumaciti nikako drugacije osim kao dotad nevidjeni i nezapamceni KUKAVICLUK. Bjezanje 40.000 vojnosposobnih Bosnjaka iz Istocne Bosne je, takodjer, kukavicluk koji mora biti tema ozbiljne historijske analize nasih akademika. Bosnjacko "junastvo" (uz pomoc Hrvatskih oruzanih snaga) doslo je do izrazaja tek kad je NATO zbombo cetnike.
U svom tekstu pisete sljedece: "Osnovni cilj zločinaca u Srebrenici bio je masovna likvidacija upravo Bošnjaka, a ne građana BiH, i upravo zbog toga se taj zločin i kvalifikuje kao genocid!!" Ne mogu se sloziti sa ovom tvrdnjom iz vise razloga. Moja kontrateza glasi upravo suprotno: Genocid nad Bosnjacima Srebrenice i Podrinja je izvrsen upravo zato sto su oni lojalni gradjani Republike Bosne i Hercegovine, a ne zato sto su pripadnici bosnjacke etnicke grupe ili kako vi kazete "nacije". Cinjenica jest da su oni ujedno i pripadnici jedne etnicke grupe - zbog toga je zlocin i okvalifikovan kao genocid. Bosnjaci Podrinja su na referendumu glasali za osamostaljenje Bosne i Hercegovine i to je veliki problem za velikosrpske ideologe i zlocince. U prilog mojoj tezi idu konkretni argumenti kao sto je AP Zapadna Bosna. Tzv. Babini Muslimani su bili protiv Republike BiH i zelili su da ju zajedno sa cetnicima komadaju. Takvi Muslimani, odnosno Bosnjaci, su dobri za velikosrpsku ideologiju i ona nema nista protiv takvih - protiv njih nije izvrsen genocid. Ako nisam upravu, molim Vas, ispravite me.
— Munir Mujezinovic (2012-08-24 21:26:20)
Ja i moja malenkost ovakav tekst ne mozemo komentirati, ovakvo znanje od ovakve bosnjacke velicune kao sto je dr Ferid Muhic samo se uzme i kroz zivot dalje nosi i djeli sa prijateljima i poluprijateljima … I osjecati se kao da si i sam vlasnik tog znanja a tako se i ponasati. Da vise nikada i niko ne moze sa pravomreci da Bosnjak ne zna kuda i kako ide
Mene je ovaj tekst na ovu temu od naseg uvazenog akademika i aktuelnog predsjednika BANU dr. Muhica jako obradovao i srecan sam da ovo sto je napisano mogu podjeliti sa mojim Bosnjacima a skepticima i svima onima koji se dusmanski odnose prema bosnjackoj naciji nejmam namjeru reci nista. Kada budu zeljeli vjerovati u istinitu historiju, bit ce im sve jasno. Do tada nam samo treba vece jedinsvo u nacionalnom smislu medju Bosnjacima a onda ce i onih gore pomenutih biti sve manje.
Molim dr. Muhica da nas ne napusta i da nam svijim znanjem osvjetljava put kojim trebamo ici a Uzvisenog molim da mu na tom putu i njemu i nama pomogne, inshAllah.
— Mehmed Meša Deliæ (2012-08-24 18:49:51)
Umjesto komentara
Pitanje:
"Panbošnjaštvo je orah koštunac koji čuva identitet Bošnjaka, a ko čuva Bošnjaka koji nezna da li je na nebu ili na zemlji??
Volimo baratati krupnim terminima, a malo o sitnim ljudima.
Uz pozdrav i selam Meša
— Adnan Koljindar (2012-08-24 18:15:21)
Boshnjastvo je zivo itekako, hvala na pitanju. ne znam cemu je sluzilo izmisljanje "panbosnjastva", niti sta taj grecizam treba da znaci u Boshnjastvu. kad se kaze Bosnjastvo misli se na sve Bosnjake.
— Adnan Koljindar (2012-08-24 18:14:42)
Boshnjastvo je zivo itekako, hvala na pitanju. ne znam cemu je sluzilo izmisljanje "panbosnjastva", niti sta taj grecizam treba da znaci u Boshnjastvu. kad se kaze Bosnjastvo misli se na sve Bosnjake.
