Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Komentari citalaca
Molimo Vas da procitate pravilnik o postavljanju komentara
SRPSKO-CRNOGORSKI-HRVATSKI KONCENTRACIONI LOGORI - GENOCIDNE TVORNICE SMRTI
Autor: Emir Ramić
Objavljeno: 09. May 2013. 11:05:45
Postavljanje komentara na priloge je trenutno suspendovano.



bitumen60 (2013-05-10 08:42:25)
Ante Pavelic je kad se raspravljalo i bosni cesto znao kazat da je cvijece, za jednokratnu upotrjebu,
gajus ga zalijevas dok tg ne posjece anda ga koristis jos koji i dan i onda zavrsi na smijetlistu. (Iz zapisa Desnice)

F. Bajric (2013-05-09 21:59:50)
Koncentracioni logori - mreža muèilišta

Izvor; Feral Tribunal
Piše; Igor Lasiæ i Boris Rašeta

Prizori iz hrvatskih koncentracionih logora u
Hercegovini uspostavljenih tokom agresije Hrvatske na
BiH 1993. godine, pokazuju da se Tuðmanova ideologija
ne razlikuje od ideologije hrvatskog naciste iz II
Svjetskog rata, Ante Paveliæa
Prema podacima na prostoru
Hercegovine bilo je za vrijeme hrvatsko-bošnjaèkog
rata osnovano 27 hrvatskih logora, dok ih je u
srednjoj Bosni bilo sedamnaest. U Bosni i Hercegovini
registrirano je ukupno 618 logora, od kojih su 44
držale postrojbe HVO-a zajedno s HV-om; a 580 srpske postrojbe. Hrvatski
logori bili su rasporeðeni na cijelom teritoriju
Hercegovine i na pojedinim dijelovima srednje Bosne. U
njima je, prema još uvijek nepotpunim podacima, bilo
zatoèeno izmeðu 25 i 26 tisuæa logoraša.

Nekoliko je logora bilo izrazito veliko i zapamæeni su
po užasavajuæem tretmanu zatoèenika. U bivšem
skladištu JNA u Gabeli (Èapljina) bilo je, prema
svjedoèenju preživjelih logoraša, zatoèeno 1400 ljudi,
i to samo u èetiri velika hangara, dok je u cijelom
logoru bilo najmanje 3500 Bošnjaka. Svjedoci tvrde da
su u tim logorima bile viðane scene vaðenja oèiju
vilicom, loženja vatre na leðima živih ljudi,
prisiljavanja zatvorenika da gutaju zapaljenu
plastiènu masu...

U Gabeli su zatoèenici držani bez kapi vode na
temperaturi od 40 stupnjeva. Zajedno s druga dva
poznata logora, Dreteljem i Helidromom, kroz ta je
mjesta prošlo najmanje deset tisuæa ljudi. Zatvorenici
su u Dretelju, nakon šezdesetodnevnog tamnovanja,
gubili izmeðu deset i trideset kilograma tjelesne
težine. Oko tisuæu Bošnjaka deportirano je iz Dretelja
na jadranske otoke, odakle su raseljeni po svijetu,
dok su ostali bili prebaèeni u logore u Gabeli,
Rodoèu, Prozoru i Stocu.

Tvornièke prostorije u Èapljini takoðer su služile kao
logor. U njima je, prema podacima Rijaseta Islamske
zajednice BiH, bilo zatoèeno 1218 bošnjaèke djece u
dobi izmeðu 13 i 16 godina. Kao logor služila je i
kasarna JNA u Grabovini, te farma krava u Celjevu. Na
mostarskome podruèju najpoznatiji logor je veæ
spomenuti Helidrom, te Rodoè. U helikopterskim
hangarima bilo je zatoèeno oko 2300 Bošnjaka iz cijele
Bosne - neki izvori tvrde da je broj zatoèenika bio
èak 10 do 12 tisuæa.

Drugi najveæi logori u Hercegovini bili su smješteni u
Trebižatu, Grabovini, Ljubuškome, u staklenicima na
Buni kod Mostara - gdje je zaklan blagajski imam
Muharem efendija Beæireviæ - pa na Mašinskom fakultetu
u Mostaru, u Zrakoplovnoj gimnaziji, te u nekoliko
škola i sportskih dvorana na desnoj obali Neretve u
Mostaru. Veležov stadion takoðer je neko vrijeme
služio kao logor, odnosno sabirni centar iz kojega su
Bošnjaci bili deportirani u ostale logore. Apoteka na
desnoj obali Neretve služila je neko vrijeme kao
tamnica za 530 Bošnjaka, iz koje su žene sustavno
odvoðene na silovanje.

Veæi logori registrirani su i na Æelovini - zatvori sa
samicama, gdje su bili zatoèeni zarobljeni humanitarci
i njihovi aktivisti - te u bivšem Vojnom zatvoru
sjeverno od Mostara, gdje su bile držane žene i djeca.
Ostali logori bili su improvizirani po školskim
sportskim dvoranama, te u drugim javnim ustanovama, u
koje je bilo moguæe smjestiti veæi broj zatoèenika.
Logore su držale postrojbe HVO-a, kojima su logistièku
i drugu pomoæ èesto davale postrojbe Hrvatske vojske.
Politièki se cijelom mrežom logora, preko Herceg
Bosne, upravljalo iz Zagreba.

huso75000 (2013-05-09 12:51:34)
dabome prof. Ramicu,... Srebrnica je udruzeni srpsko-hrvatski udruzeni zlocinacki poduhvat...Nije srebrenica samo zlocinacki direktni nego i indirektni rvatski poduhvat...