Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | ||
|
Komentari citalaca
Molimo Vas da procitate pravilnik o postavljanju komentara
SRPSKO-CRNOGORSKI-HRVATSKI KONCENTRACIONI LOGORI - GENOCIDNE TVORNICE SMRTI
Autor: Emir Ramić
Objavljeno: 09. May 2013. 11:05:45
Postavljanje komentara na priloge je trenutno suspendovano.
— bitumen60 (2013-05-10 08:42:25) Ante Pavelic je kad se raspravljalo i bosni cesto znao kazat da je cvijece, za jednokratnu upotrjebu, gajus ga zalijevas dok tg ne posjece anda ga koristis jos koji i dan i onda zavrsi na smijetlistu. (Iz zapisa Desnice) — F. Bajric (2013-05-09 21:59:50) Koncentracioni logori - mreža muèilišta Izvor; Feral Tribunal Piše; Igor Lasiæ i Boris Rašeta Prizori iz hrvatskih koncentracionih logora u Hercegovini uspostavljenih tokom agresije Hrvatske na BiH 1993. godine, pokazuju da se Tuðmanova ideologija ne razlikuje od ideologije hrvatskog naciste iz II Svjetskog rata, Ante Paveliæa Prema podacima na prostoru Hercegovine bilo je za vrijeme hrvatsko-bošnjaèkog rata osnovano 27 hrvatskih logora, dok ih je u srednjoj Bosni bilo sedamnaest. U Bosni i Hercegovini registrirano je ukupno 618 logora, od kojih su 44 držale postrojbe HVO-a zajedno s HV-om; a 580 srpske postrojbe. Hrvatski logori bili su rasporeðeni na cijelom teritoriju Hercegovine i na pojedinim dijelovima srednje Bosne. U njima je, prema još uvijek nepotpunim podacima, bilo zatoèeno izmeðu 25 i 26 tisuæa logoraša. Nekoliko je logora bilo izrazito veliko i zapamæeni su po užasavajuæem tretmanu zatoèenika. U bivšem skladištu JNA u Gabeli (Èapljina) bilo je, prema svjedoèenju preživjelih logoraša, zatoèeno 1400 ljudi, i to samo u èetiri velika hangara, dok je u cijelom logoru bilo najmanje 3500 Bošnjaka. Svjedoci tvrde da su u tim logorima bile viðane scene vaðenja oèiju vilicom, loženja vatre na leðima živih ljudi, prisiljavanja zatvorenika da gutaju zapaljenu plastiènu masu... U Gabeli su zatoèenici držani bez kapi vode na temperaturi od 40 stupnjeva. Zajedno s druga dva poznata logora, Dreteljem i Helidromom, kroz ta je mjesta prošlo najmanje deset tisuæa ljudi. Zatvorenici su u Dretelju, nakon šezdesetodnevnog tamnovanja, gubili izmeðu deset i trideset kilograma tjelesne težine. Oko tisuæu Bošnjaka deportirano je iz Dretelja na jadranske otoke, odakle su raseljeni po svijetu, dok su ostali bili prebaèeni u logore u Gabeli, Rodoèu, Prozoru i Stocu. Tvornièke prostorije u Èapljini takoðer su služile kao logor. U njima je, prema podacima Rijaseta Islamske zajednice BiH, bilo zatoèeno 1218 bošnjaèke djece u dobi izmeðu 13 i 16 godina. Kao logor služila je i kasarna JNA u Grabovini, te farma krava u Celjevu. Na mostarskome podruèju najpoznatiji logor je veæ spomenuti Helidrom, te Rodoè. U helikopterskim hangarima bilo je zatoèeno oko 2300 Bošnjaka iz cijele Bosne - neki izvori tvrde da je broj zatoèenika bio èak 10 do 12 tisuæa. Drugi najveæi logori u Hercegovini bili su smješteni u Trebižatu, Grabovini, Ljubuškome, u staklenicima na Buni kod Mostara - gdje je zaklan blagajski imam Muharem efendija Beæireviæ - pa na Mašinskom fakultetu u Mostaru, u Zrakoplovnoj gimnaziji, te u nekoliko škola i sportskih dvorana na desnoj obali Neretve u Mostaru. Veležov stadion takoðer je neko vrijeme služio kao logor, odnosno sabirni centar iz kojega su Bošnjaci bili deportirani u ostale logore. Apoteka na desnoj obali Neretve služila je neko vrijeme kao tamnica za 530 Bošnjaka, iz koje su žene sustavno odvoðene na silovanje. Veæi logori registrirani su i na Æelovini - zatvori sa samicama, gdje su bili zatoèeni zarobljeni humanitarci i njihovi aktivisti - te u bivšem Vojnom zatvoru sjeverno od Mostara, gdje su bile držane žene i djeca. Ostali logori bili su improvizirani po školskim sportskim dvoranama, te u drugim javnim ustanovama, u koje je bilo moguæe smjestiti veæi broj zatoèenika. Logore su držale postrojbe HVO-a, kojima su logistièku i drugu pomoæ èesto davale postrojbe Hrvatske vojske. Politièki se cijelom mrežom logora, preko Herceg Bosne, upravljalo iz Zagreba. — huso75000 (2013-05-09 12:51:34) dabome prof. Ramicu,... Srebrnica je udruzeni srpsko-hrvatski udruzeni zlocinacki poduhvat...Nije srebrenica samo zlocinacki direktni nego i indirektni rvatski poduhvat... |