Pisana rijec
Njujork: Turski kulturni centar
U NJUJORKU OTVORENA IZLOŽBA «SREBRENICA: BILO, NE PONOVILO SE»
|
|
Objavljeno: 11. July 2005. 00:07:00
Piše: M. PIHURA
Sinoæ je u Njujorku u Turskom kulturnom centru, preko puta zgrade Ujedinjenih nacija, povodom desetgodišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice otvorena izložba dvadeset akademskih slikara iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i SCG, kao i dvojice najpoznatijih fotografa Tarika Samaraha i Almina Zrne.
Nakon kratkog upoznavanja prisutnih gostiju amerièkog, bošnjaèkog, bosanskog, arapskog, turskog... porijekla o genocidu u Srebrenici kada su srpsko-crnogorske fašistièke snage potpomognute sa snagama bosanskih Srba na èelu sa zloèincima Ratkom Mladiæem i Radovanom Karadžiæem pobili više od deset hiljada Bošnjaka ove «zaštiæene UN zone», prisutni su upoznati sa temom i cljevima same izložbe «SREBRENICA: BILO, NE PONOVILO SE» i liènošæu autora izložbe. U svojstvu organizatora izložbe \"The Srebrenica 2005 Comemoration council of New York\" je govorio Nebojša Šeriæ Šoba koji je ukratko naglasio o znaèaju organiziranja ovakvih kulturnih dogaðaja kao sjeæanje na žrtve srebrenièkog genocida. Nakon kratkog izlaganja komesara izložbe Dževdeta Nikoèeviæa koji je pozdravljajuæi prisutne izmeðu ostaloga rekao: \"Ovdje se radi o grupnoj izložbi 20 umjetnika iz Bosne i Hercegovine, umjetnika tzv. “srednje generacije” koji su i tekako poznati u bosanskim i evropskim umjetnièkim vodama. Ovdje je prisutno dosta radova preko desetak profesora i asistenata te likovnih umjetnika sa Akademija Bosne i Hercegovine, ali su takoðer prisutni radovi i umjetnika iz Crne Gore i Srbije koji su na ovaj naèin dali svoj na sjeæanje na srebrenièke žrve genocida.
Radi se o autorima koji imaju evropsku a neki od njih èak i svjetsku slavu i koji su nas obradovali svojim uèešæem u ovoj izložbi na temu: SREBRENICA: \"Bilo, ne ponovilo se\" (Srebrenica: Once again, never again»). Stvaralaštvo na ovu temu predstavlja prije svega jedan elementarni i vrlo važan èin ljudskosti, èin kojim je raznolikost radova kombinovana sa varijacijama tehnike i intenzitetom same tematike (Srebrenica).\" Nakon toga se obratio Nijaz Zahiroviæ koji je kao dvanaestogodišnji djeèak preživio srebrenièki genocidni pakao i koji je ujedno otvorio ižložbu10. jula 2005. godine u Turskom kulturnom centru u Njujorku. Njegove rijeèi da kao djeèak od samo dvanast godina koji je stajao nijemo u Potoèarima i èekao da bude možda još jedna od žrtva nekih srbijanskih zloèinaèkih «Škorpiona» su primljene sa posobnom pozornošæu. «Tada kao djeèak nisam ni sanjao da bi možda samo nakon deset godina kasnije tu na East Riveru mogao otvarati izložbu akademskih slikara iz BiH. Ustvari tada sam samo sanjao slobudu a umjesto slobode zloèinci su priredili genocid. Hvala svima vama koji i ovdje daleko od BiH ne dozvoljavate da se genocid u Srebrenici tako lahko zaboravi» - zakljuèio je Zahiroviæ.
Izloženi stvaralaèki krug je prezentiran kao tribut Srebrenici odnosno njenim žrtvama genocida ali i odraz razvoja bosanskohercegovaèke te raznolike vizuelne umjetnosti sa prostora Balkana.
Izložbe je pripremljena i realizovana pod pokroviteljsvom Udruženja likvnih umjetnika BiH (ULUBiH) i Turskog kulturnog centra kojima upuæujemo veliku zahvalnost.
Za sve prisutne biznismeni, udruženja i istaknuti pojedinci su obezbjedili piæe i lagahnu zakusku.
Komesar izložbe Dževdet Nikoèeviæ, diplomac i doktorant Akademije likovnih umjetnosti BiH u Sarajevu, rodjen je 1961. godine u Sandzaku, u dijelu koji pripada Crnoj Gori. Danas on djeluje u statusu slobodnog umjetnika u Bosni i Hercegovini, a na otvoranju izložbe za naš magazin je rekao:
Gospodine Nikoèeviæu upravo je završeno sveèano otvaranje izložbe. Šta nam možete reæi vezano za izložbu te o samim umjetnièkim radovima?
Dzevdet Nikoèeviæ: Prije svega moram reæi da mi je drago da smo uspjeli da ovu izložbu realizujemo, u jednoj vrlo lijepoj galeriji i na ovako prestižnom mjestu tu baš preko puta UN-a u Turskom kulturnom centru.
Izložba predstavlja presijek stvaralaštva Bosne i Hercegovine umjetnika srednje generacije koji su do sada individualno prezentovali svoju umjetnost u Bosni i Hercegovini. Neki su profesori i asistenti sa Sarajevske Akademije Likovnih Umjetnosti, jedan dio predstavljaju tzv. slobodni umjetnici, a od toga nekoliko je autora koji su u stvari gosti na ovoj izložbi. Neki radovi su predstavljani na Venecijanskom Bienalu, na drugim lokacijama u Evropi a i šire. Ne znam da li je potrebno da ih sve pojedinaèno pominjem, ali naglasio bih da mi je drago što su se svi ti umjetnici odazvali ovom iskoraku ljudskosti, na izložbi koja predstavlja refleksiju na dogaðaje koji su se desili tokom genocida u Srebrenici.
Šta za jednog umjetnika predstavlja Srebrenica?
Dzevdet Nikoèeviæ: Pa pravo da vam kažem, za mene je to bio jedan jako veliki izazov i moralan obaveza pojaviti se i na ovakav jedan umjetnièki naèin odraditi ovu temu i dati doprinos da se Srebrenica ne zaboravi i nikada ne ponovi. To je u stvari planetarna tragedija. Ja dosita nisam direktno tražio od autora da to budu radovi koji æe biti iskljuèivo vezani za ovaj datum 11. juli 1995. ali na izvjestan naèin mi svojom ovakvom jednom umjetnièkom kritikom doprinosimo sveèanom obilježavanju srebrenicke desetogodisnjice.
Šta je po vama specifiènost ove izložbe?
Dzevdet Nikoèeviæ: Pa ono što je po meni specifiènost i draž ove izložbe jeste poetika razlièitosti, pošto se na izložbi nalaze radovi priznatih evropskih umjetnika kao što su Tarik Samarah, Almin Zrno, zatim izuzetno cijenjeni i prizanti bh umjetnik Asim Dželiloviæ, grafièar, a zatim tu su i naši veæ odavno poznati graficari prof. Mustafa Skopljak, prof. Salim Obraliæ, Bratislav Medoviæ i cijela ta lepeza naših poznatih umjetnika.
Izložba æe biti otvorena od 10. – 16. jula od 9:00 – 17:00 sati.
Inaèe na izložbi su zastupljeni sljedeæi bosanskohercegovaèki autori u saradnji sa crnogorskim i srbijanskim stvaraocima (po abecednom redu):
01./ ALMIN ZRNO
Rodjen je 1966 u Sarajevu, gdje zivi i radi kao profesionalni fotograf. Clan je bosanskohercegovackog Udruzenja Likovnih Umjetnosti. Ucestvovao je u nekoliko domacih i stranih grupnih izlozbi. Imao je tri individualne izlozbe u inozemstvu.
02./ AVDO ŽIGA
Rodjen je 1953 u Sarajevu. On je asistent-instruktor na Akademiji Likovnih Umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Osvojio je niz nagrada I priznanja za graficke radove. Ucestvovao je u brojnim domacim I medjunarodnim grupnim izlozbama. Autor je individualnih izlozbi u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani, Parizu I drugim gradovima.
03./ ASIM DŽELILOVIÆ
Rodjen je 1964 u Vitezu. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu a sada zivi i radi u Sarajevu kao asistent na likovnoj akademiji.
04./ AMNERIZ HANDŽIÆ
Rodjen je 1958 u Mostaru. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu 1985, a doktorirao 1992. Sada zivi i radi u Holandiji.
05./ ADMIR MUJKIÆ
Rodjen je 1972 u Sisku, Hrvatska. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu 1985, a kao i doktorat. Radi kao graficki asistent na Akademiji.
06./ BRATISLAV MEDOJEVIÆ
Rodjen je 1957. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu 1986. Sada zivi i radi u Podgorici.
07./ DŽEKO HODŽIÆ
Rodjen je 1950 u Godijevu. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu 1977, a 1980 postao clan ULUBIH. Sada zivi i radi u Sarajevu kao slobodni umjetnik.
08./ DŽEVDET NIKOÈEVIÆ
Rodjen je 1961 u Gusinju. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu gdje je i doktorirao. Sada zivi i radi u Sarajevu kao slobodni umjetnik.
09./ EDIN NUMANKADIÆ
Rodjen je 1948 u Sarajevu. Zavrsio je Pedagosku Akademiju u Sarajevu. Sada zivi i radi u Sarajevu kao direktor Olimpijskog Muzeja Grada Sarajeva.
10./ IGOR RAKÈEVIÆ
Rodjen je 1977 u Podgorici. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Cetinju 1995, a magisterij u Beogradu 1997. Sada zivi i radi u Podgorici.
11./ IRFAN HOZO
Rodjen je 1957 u Sarajevu. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu gdje je i doktorirao. Sada zivi i radi u Sarajevu kao slobodni umjetnik.
12./ MARINA FINCI
Rodjena je 1960 u Sarajevu. Zavrsila je Likovnu Akademiju u Sarajevu, a doktorirala u Beogradu 1988. Sada radi kao visi graficki asistent.
13./ MEHMED SLEZOVIÆ
Rodjen je 1960 u Novom Pazaru. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Beogradu gdje je i doktorirao. Sada zivi i radi u Novom Pazaru kao slobodni umjetnik.
14./ AKADEMIK MEHMED ZAIMOVIÆ
Rodjen je 1938 u Tuzli. Osvojio je oko 30 nagrada I priznanja za svoje slike. Ucestvovao je u preko 350 domacih I medjunarodnih grupnih izlozbi. Samostalno je izlagao u Sarajevu, Beogradu, Becu, Ljubljani, Zagrebu, Bonu, Istanbulu I mnogim drugim gradovima.
15./ MIRSAD KONSTANTINOVIÆ
Rodjen je 1956 u Sarajevu. Ucestvovao je u brojnim domacim I medjunarodnim grupnim izlozbama. Autor je individualnih izlozbi u Sarajevu I Mostaru.
16./ MIRSAD ŠEHIÆ
Clan je kruga “Novi radovi, nova Evropa”. Rodjen je u Doboju 1958. Zavrsio je Akademiju u Sarajevu gdje je I magistrirao, I gdje sada radi kao asistent.
17./ MUSTAFA SKOPLJAK
Rodjen 1947 u Kotor Varosi, ovaj professor na Likovnoj Akademiji Univerziteta u Sarajevu je bio dio brojnih domacih I medjunarodnih grupnih izlozbi. Samostalno je izlagao u Sarajevu, Banjoj Luci, te u inostranstvu u Mariboru, Splitu, Beogradu, Pancevu.
18./ RATKO ODALOVIÆ
U posljednjoj deceniji se na crnogorskoj likovnoj sceni kao centri okupljanja umjetnika i dogadjanja izdvajaju Podgorica i Cetinje. To je uslovilo vise cinjenica : rad Likovne akademije na Cetinju i organizovanje i odrzavanje Bijenala likovne umjetnosti u njemu, te ekonomski i kulturni zamah grada Podgorice. U njima trenutno radi najmladja generacija slikara, cija je karakteristika potpuna sloboda u tematici i izrazu. Oni se izrazavaju i stafelajno i multimedijalno i performansom. Njihov senzibilitet nije vise usko nacionalni, jer je to generacija stasala u okvirima urbanog zivljenja i stalne i povratne komunikacije sa svijetom. Po prvi put se stvara dovoljna kolicina samodovoljnosti crnogorske sredine, koja sada sama moze da uoblici likovne talente i formira ih kao savremene svjetske slikare. Medju mnogobrojnim umjetnicima se istice posebno slikar Ratko Odalovic, ciji je rad ovdje izlozen. Inace je porijeklom iz Grahova a diplomirao je u Beogradu.
19./ SALIM OBRALIÆ
Bosanskohercegovacki slikari Mersad Berber, Salim Obralic, Seid Hasanefendic-pripadaju generaciji koja je utjecala na formiranje novih jakih karaktera bosanskohercegovacke likovne umjetnosti. ‘… Ako je ako imas takve profesore, …. da si na neki nacin inficiran njihovim vidjenjem umjetnosti. Velika je sreca sto je moja generacija imala priliku biti u drustvu takvih ljudi i uciti od njih. Da li sam ja uzeo nesto od njih? Vjerovatno jesam. (Ahmet Hundur o Salimu Obralicu I Dzevadu Hozi)
Posljeratni radovi istaknutog savremenog bosanskohercegovackog slikara Salima Obralica, poput njegovih ulja na platnu, vezani su za njegovu intimnu zivotnu pricu i potrebu da je fiksira. Njegovim radovima se otvara sirok intrerpretativni prostor, cime se u prvom redu zeli postici promisljanje prirode teme i prirode umjetnosti.
Rodjen je 1945 u Maglaju. Profesor je na Akademiji Likovnih Umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Osvajac je brojnih I znacajnih priznanja I nagrada za slikanje. Ucestvovao je u jako velikom broju domacih I medjunarodnih grupnih izlozbi. Clan je kruga “Novi radovi, nova Evropa”.
Autor je 15 individualnih izlozbi.
20./ TARIK SAMARAH:
Tarik Samarah veæ pet godina radi na projektu \"Srebrenica-genocid u srcu Evrope\" svoje fotografije izložio je, pored Njujorka, I 11. jula u Muzeju holokausta u Washingtonu. Povodom otvaranja spomen-obiljezja i mezarja Srebrenica – Potocari u ovom gradu stradanja postavljena je i izlozba sarajevskog fotogafa Tarika Samaraha. Njegove fotografije Srebrenicana, grobnica i mjesta zlocina svracaju pozornost na sokantne detalje ove najvece evropske tragedije nakon Drugog svjetskog rata.
Kako je to Anesa Zeljkovic napisala: “Jasni fakti prikazani kroz objektiv Tarika Samaraha jos jednom su, ali ovaj put koz umjetnicki cin, ukazali na velicinu srebrenicke tragedije. Nakon otvaranja spomen obiljezja i mezarja Potocari, i bivsi americki predsjednik Bill Clinton je pogledao izlozbu ostavsi sokiran i iskreno dirnut svom tragedijom koja se tu desila.
Samarah je u svijetu fotografije osam godina i kako kaze samouk je fotograf koji je tajne ovog zanata ucio proucavajuci radove velikih majstora fotografije. Iako u njegovoj biografiji stoji da je rodjen u Zagrebu, odrastao u Ljubuskom, a otac mu je porijeklom iz Sudana, smatra sam sebe da je sarajevski fotograf jer posljednjih dvadeset godina zivi i radi u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. S ciklusom fotografija iz Srebrenice Samarah se svrstao medju najbolje bh. fotografe koji je u stanju na jednostavan nacin ukazati na samu srz price, ne ostavljajuci ravnodusnim svoje posmatrace.
Po vlastitom priznanju ima neku tajnu vezu sa Sarajevom “Treæi grad je Sarajevo u kojem živim više od dvadeset godina i poznajem mu dušu. Sviða mi se njegov mahalaški stil. Mislim da je Sarajevo grad država u državi, kao New York ili Kairo, a Beograd i Zagreb to nisu. Sarajevo je superstar. Èetvrti grad je Kartum, glavni grad Sudana, grad mog oca.”
A pogotovu sa Bosnom. “Nekako me Bosna privlaèi da je radim. Volio bih raditi bosanski pejzaž pod minama. Volio bih raditi fashion fotografije i mislim da bih bio dobar u tome. Mislim da bih dobro radio žene. Moji modeli ne bi bili playboyevski, više bi bili face, s jedne strane, a s druge, morali bi odslikavati dušu.” Jer je po njegovom misljenju bosanska djevojka “paradigma evropske djevojke.”
Samarah je sa ovom izlozbom u Potocarima na odredjeni nacin zaokruzio ciklus o Srebrenici. Kako kaze, nije mu bila zelja da radi svoju licnu promociju na Srebrenici vec da uputi direktnu, ljudsku i umjetnicku poruku.
Njegovi radovi Bosanska djevojka i Noz, zica, Srebrenica su svojim sadrzajem uzdrmali i vec na zalost, hronicno flegmaticnu bosankohecegovacku javnost.
Iako je zelja umjetnika da se ovaj projekt vidi na sirem podrucju i nekadasnje Jugolavije, za sada je on izlagan samo u Splitu, zatim u Njemackoj u Kasselu i u Austriji. Izlozbama u Njujorku, i Vasingtonu on pokusava da jos jednom svrati pozornost na cinjenicu da je genocid napravljen i da on ne moze proci nekaznjeno. Iako je mnogo toga do sada receno o Srebrenici, cini se da fotografije Tarika Samaraha ipak picaju najpotresniju pricu od svih do sada.
      |
Nakon kratkog upoznavanja prisutnih gostiju amerièkog, bošnjaèkog, bosanskog, arapskog, turskog... porijekla o genocidu u Srebrenici kada su srpsko-crnogorske fašistièke snage potpomognute sa snagama bosanskih Srba na èelu sa zloèincima Ratkom Mladiæem i Radovanom Karadžiæem pobili više od deset hiljada Bošnjaka ove «zaštiæene UN zone», prisutni su upoznati sa temom i cljevima same izložbe «SREBRENICA: BILO, NE PONOVILO SE» i liènošæu autora izložbe. U svojstvu organizatora izložbe \"The Srebrenica 2005 Comemoration council of New York\" je govorio Nebojša Šeriæ Šoba koji je ukratko naglasio o znaèaju organiziranja ovakvih kulturnih dogaðaja kao sjeæanje na žrtve srebrenièkog genocida. Nakon kratkog izlaganja komesara izložbe Dževdeta Nikoèeviæa koji je pozdravljajuæi prisutne izmeðu ostaloga rekao: \"Ovdje se radi o grupnoj izložbi 20 umjetnika iz Bosne i Hercegovine, umjetnika tzv. “srednje generacije” koji su i tekako poznati u bosanskim i evropskim umjetnièkim vodama. Ovdje je prisutno dosta radova preko desetak profesora i asistenata te likovnih umjetnika sa Akademija Bosne i Hercegovine, ali su takoðer prisutni radovi i umjetnika iz Crne Gore i Srbije koji su na ovaj naèin dali svoj na sjeæanje na srebrenièke žrve genocida.
Radi se o autorima koji imaju evropsku a neki od njih èak i svjetsku slavu i koji su nas obradovali svojim uèešæem u ovoj izložbi na temu: SREBRENICA: \"Bilo, ne ponovilo se\" (Srebrenica: Once again, never again»). Stvaralaštvo na ovu temu predstavlja prije svega jedan elementarni i vrlo važan èin ljudskosti, èin kojim je raznolikost radova kombinovana sa varijacijama tehnike i intenzitetom same tematike (Srebrenica).\" Nakon toga se obratio Nijaz Zahiroviæ koji je kao dvanaestogodišnji djeèak preživio srebrenièki genocidni pakao i koji je ujedno otvorio ižložbu10. jula 2005. godine u Turskom kulturnom centru u Njujorku. Njegove rijeèi da kao djeèak od samo dvanast godina koji je stajao nijemo u Potoèarima i èekao da bude možda još jedna od žrtva nekih srbijanskih zloèinaèkih «Škorpiona» su primljene sa posobnom pozornošæu. «Tada kao djeèak nisam ni sanjao da bi možda samo nakon deset godina kasnije tu na East Riveru mogao otvarati izložbu akademskih slikara iz BiH. Ustvari tada sam samo sanjao slobudu a umjesto slobode zloèinci su priredili genocid. Hvala svima vama koji i ovdje daleko od BiH ne dozvoljavate da se genocid u Srebrenici tako lahko zaboravi» - zakljuèio je Zahiroviæ.
Izloženi stvaralaèki krug je prezentiran kao tribut Srebrenici odnosno njenim žrtvama genocida ali i odraz razvoja bosanskohercegovaèke te raznolike vizuelne umjetnosti sa prostora Balkana.
Izložbe je pripremljena i realizovana pod pokroviteljsvom Udruženja likvnih umjetnika BiH (ULUBiH) i Turskog kulturnog centra kojima upuæujemo veliku zahvalnost.
Za sve prisutne biznismeni, udruženja i istaknuti pojedinci su obezbjedili piæe i lagahnu zakusku.
Komesar izložbe Dževdet Nikoèeviæ, diplomac i doktorant Akademije likovnih umjetnosti BiH u Sarajevu, rodjen je 1961. godine u Sandzaku, u dijelu koji pripada Crnoj Gori. Danas on djeluje u statusu slobodnog umjetnika u Bosni i Hercegovini, a na otvoranju izložbe za naš magazin je rekao:
Gospodine Nikoèeviæu upravo je završeno sveèano otvaranje izložbe. Šta nam možete reæi vezano za izložbu te o samim umjetnièkim radovima?
Dzevdet Nikoèeviæ: Prije svega moram reæi da mi je drago da smo uspjeli da ovu izložbu realizujemo, u jednoj vrlo lijepoj galeriji i na ovako prestižnom mjestu tu baš preko puta UN-a u Turskom kulturnom centru.
Izložba predstavlja presijek stvaralaštva Bosne i Hercegovine umjetnika srednje generacije koji su do sada individualno prezentovali svoju umjetnost u Bosni i Hercegovini. Neki su profesori i asistenti sa Sarajevske Akademije Likovnih Umjetnosti, jedan dio predstavljaju tzv. slobodni umjetnici, a od toga nekoliko je autora koji su u stvari gosti na ovoj izložbi. Neki radovi su predstavljani na Venecijanskom Bienalu, na drugim lokacijama u Evropi a i šire. Ne znam da li je potrebno da ih sve pojedinaèno pominjem, ali naglasio bih da mi je drago što su se svi ti umjetnici odazvali ovom iskoraku ljudskosti, na izložbi koja predstavlja refleksiju na dogaðaje koji su se desili tokom genocida u Srebrenici.
 Dzevdet Nikoèeviæ |
Dzevdet Nikoèeviæ: Pa pravo da vam kažem, za mene je to bio jedan jako veliki izazov i moralan obaveza pojaviti se i na ovakav jedan umjetnièki naèin odraditi ovu temu i dati doprinos da se Srebrenica ne zaboravi i nikada ne ponovi. To je u stvari planetarna tragedija. Ja dosita nisam direktno tražio od autora da to budu radovi koji æe biti iskljuèivo vezani za ovaj datum 11. juli 1995. ali na izvjestan naèin mi svojom ovakvom jednom umjetnièkom kritikom doprinosimo sveèanom obilježavanju srebrenicke desetogodisnjice.
Šta je po vama specifiènost ove izložbe?
Dzevdet Nikoèeviæ: Pa ono što je po meni specifiènost i draž ove izložbe jeste poetika razlièitosti, pošto se na izložbi nalaze radovi priznatih evropskih umjetnika kao što su Tarik Samarah, Almin Zrno, zatim izuzetno cijenjeni i prizanti bh umjetnik Asim Dželiloviæ, grafièar, a zatim tu su i naši veæ odavno poznati graficari prof. Mustafa Skopljak, prof. Salim Obraliæ, Bratislav Medoviæ i cijela ta lepeza naših poznatih umjetnika.
Izložba æe biti otvorena od 10. – 16. jula od 9:00 – 17:00 sati.
Inaèe na izložbi su zastupljeni sljedeæi bosanskohercegovaèki autori u saradnji sa crnogorskim i srbijanskim stvaraocima (po abecednom redu):
01./ ALMIN ZRNO
Rodjen je 1966 u Sarajevu, gdje zivi i radi kao profesionalni fotograf. Clan je bosanskohercegovackog Udruzenja Likovnih Umjetnosti. Ucestvovao je u nekoliko domacih i stranih grupnih izlozbi. Imao je tri individualne izlozbe u inozemstvu.
02./ AVDO ŽIGA
Rodjen je 1953 u Sarajevu. On je asistent-instruktor na Akademiji Likovnih Umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Osvojio je niz nagrada I priznanja za graficke radove. Ucestvovao je u brojnim domacim I medjunarodnim grupnim izlozbama. Autor je individualnih izlozbi u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani, Parizu I drugim gradovima.
03./ ASIM DŽELILOVIÆ
Rodjen je 1964 u Vitezu. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu a sada zivi i radi u Sarajevu kao asistent na likovnoj akademiji.
04./ AMNERIZ HANDŽIÆ
Rodjen je 1958 u Mostaru. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu 1985, a doktorirao 1992. Sada zivi i radi u Holandiji.
05./ ADMIR MUJKIÆ
Rodjen je 1972 u Sisku, Hrvatska. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu 1985, a kao i doktorat. Radi kao graficki asistent na Akademiji.
06./ BRATISLAV MEDOJEVIÆ
Rodjen je 1957. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu 1986. Sada zivi i radi u Podgorici.
07./ DŽEKO HODŽIÆ
Rodjen je 1950 u Godijevu. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu 1977, a 1980 postao clan ULUBIH. Sada zivi i radi u Sarajevu kao slobodni umjetnik.
08./ DŽEVDET NIKOÈEVIÆ
Rodjen je 1961 u Gusinju. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu gdje je i doktorirao. Sada zivi i radi u Sarajevu kao slobodni umjetnik.
09./ EDIN NUMANKADIÆ
Rodjen je 1948 u Sarajevu. Zavrsio je Pedagosku Akademiju u Sarajevu. Sada zivi i radi u Sarajevu kao direktor Olimpijskog Muzeja Grada Sarajeva.
10./ IGOR RAKÈEVIÆ
Rodjen je 1977 u Podgorici. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Cetinju 1995, a magisterij u Beogradu 1997. Sada zivi i radi u Podgorici.
11./ IRFAN HOZO
Rodjen je 1957 u Sarajevu. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Sarajevu gdje je i doktorirao. Sada zivi i radi u Sarajevu kao slobodni umjetnik.
12./ MARINA FINCI
Rodjena je 1960 u Sarajevu. Zavrsila je Likovnu Akademiju u Sarajevu, a doktorirala u Beogradu 1988. Sada radi kao visi graficki asistent.
13./ MEHMED SLEZOVIÆ
Rodjen je 1960 u Novom Pazaru. Zavrsio je Likovnu Akademiju u Beogradu gdje je i doktorirao. Sada zivi i radi u Novom Pazaru kao slobodni umjetnik.
14./ AKADEMIK MEHMED ZAIMOVIÆ
Rodjen je 1938 u Tuzli. Osvojio je oko 30 nagrada I priznanja za svoje slike. Ucestvovao je u preko 350 domacih I medjunarodnih grupnih izlozbi. Samostalno je izlagao u Sarajevu, Beogradu, Becu, Ljubljani, Zagrebu, Bonu, Istanbulu I mnogim drugim gradovima.
15./ MIRSAD KONSTANTINOVIÆ
Rodjen je 1956 u Sarajevu. Ucestvovao je u brojnim domacim I medjunarodnim grupnim izlozbama. Autor je individualnih izlozbi u Sarajevu I Mostaru.
16./ MIRSAD ŠEHIÆ
Clan je kruga “Novi radovi, nova Evropa”. Rodjen je u Doboju 1958. Zavrsio je Akademiju u Sarajevu gdje je I magistrirao, I gdje sada radi kao asistent.
17./ MUSTAFA SKOPLJAK
Rodjen 1947 u Kotor Varosi, ovaj professor na Likovnoj Akademiji Univerziteta u Sarajevu je bio dio brojnih domacih I medjunarodnih grupnih izlozbi. Samostalno je izlagao u Sarajevu, Banjoj Luci, te u inostranstvu u Mariboru, Splitu, Beogradu, Pancevu.
18./ RATKO ODALOVIÆ
U posljednjoj deceniji se na crnogorskoj likovnoj sceni kao centri okupljanja umjetnika i dogadjanja izdvajaju Podgorica i Cetinje. To je uslovilo vise cinjenica : rad Likovne akademije na Cetinju i organizovanje i odrzavanje Bijenala likovne umjetnosti u njemu, te ekonomski i kulturni zamah grada Podgorice. U njima trenutno radi najmladja generacija slikara, cija je karakteristika potpuna sloboda u tematici i izrazu. Oni se izrazavaju i stafelajno i multimedijalno i performansom. Njihov senzibilitet nije vise usko nacionalni, jer je to generacija stasala u okvirima urbanog zivljenja i stalne i povratne komunikacije sa svijetom. Po prvi put se stvara dovoljna kolicina samodovoljnosti crnogorske sredine, koja sada sama moze da uoblici likovne talente i formira ih kao savremene svjetske slikare. Medju mnogobrojnim umjetnicima se istice posebno slikar Ratko Odalovic, ciji je rad ovdje izlozen. Inace je porijeklom iz Grahova a diplomirao je u Beogradu.
19./ SALIM OBRALIÆ
Bosanskohercegovacki slikari Mersad Berber, Salim Obralic, Seid Hasanefendic-pripadaju generaciji koja je utjecala na formiranje novih jakih karaktera bosanskohercegovacke likovne umjetnosti. ‘… Ako je ako imas takve profesore, …. da si na neki nacin inficiran njihovim vidjenjem umjetnosti. Velika je sreca sto je moja generacija imala priliku biti u drustvu takvih ljudi i uciti od njih. Da li sam ja uzeo nesto od njih? Vjerovatno jesam. (Ahmet Hundur o Salimu Obralicu I Dzevadu Hozi)
Posljeratni radovi istaknutog savremenog bosanskohercegovackog slikara Salima Obralica, poput njegovih ulja na platnu, vezani su za njegovu intimnu zivotnu pricu i potrebu da je fiksira. Njegovim radovima se otvara sirok intrerpretativni prostor, cime se u prvom redu zeli postici promisljanje prirode teme i prirode umjetnosti.
Rodjen je 1945 u Maglaju. Profesor je na Akademiji Likovnih Umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Osvajac je brojnih I znacajnih priznanja I nagrada za slikanje. Ucestvovao je u jako velikom broju domacih I medjunarodnih grupnih izlozbi. Clan je kruga “Novi radovi, nova Evropa”.
Autor je 15 individualnih izlozbi.
20./ TARIK SAMARAH:
Tarik Samarah veæ pet godina radi na projektu \"Srebrenica-genocid u srcu Evrope\" svoje fotografije izložio je, pored Njujorka, I 11. jula u Muzeju holokausta u Washingtonu. Povodom otvaranja spomen-obiljezja i mezarja Srebrenica – Potocari u ovom gradu stradanja postavljena je i izlozba sarajevskog fotogafa Tarika Samaraha. Njegove fotografije Srebrenicana, grobnica i mjesta zlocina svracaju pozornost na sokantne detalje ove najvece evropske tragedije nakon Drugog svjetskog rata.
Kako je to Anesa Zeljkovic napisala: “Jasni fakti prikazani kroz objektiv Tarika Samaraha jos jednom su, ali ovaj put koz umjetnicki cin, ukazali na velicinu srebrenicke tragedije. Nakon otvaranja spomen obiljezja i mezarja Potocari, i bivsi americki predsjednik Bill Clinton je pogledao izlozbu ostavsi sokiran i iskreno dirnut svom tragedijom koja se tu desila.
Samarah je u svijetu fotografije osam godina i kako kaze samouk je fotograf koji je tajne ovog zanata ucio proucavajuci radove velikih majstora fotografije. Iako u njegovoj biografiji stoji da je rodjen u Zagrebu, odrastao u Ljubuskom, a otac mu je porijeklom iz Sudana, smatra sam sebe da je sarajevski fotograf jer posljednjih dvadeset godina zivi i radi u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. S ciklusom fotografija iz Srebrenice Samarah se svrstao medju najbolje bh. fotografe koji je u stanju na jednostavan nacin ukazati na samu srz price, ne ostavljajuci ravnodusnim svoje posmatrace.
Po vlastitom priznanju ima neku tajnu vezu sa Sarajevom “Treæi grad je Sarajevo u kojem živim više od dvadeset godina i poznajem mu dušu. Sviða mi se njegov mahalaški stil. Mislim da je Sarajevo grad država u državi, kao New York ili Kairo, a Beograd i Zagreb to nisu. Sarajevo je superstar. Èetvrti grad je Kartum, glavni grad Sudana, grad mog oca.”
A pogotovu sa Bosnom. “Nekako me Bosna privlaèi da je radim. Volio bih raditi bosanski pejzaž pod minama. Volio bih raditi fashion fotografije i mislim da bih bio dobar u tome. Mislim da bih dobro radio žene. Moji modeli ne bi bili playboyevski, više bi bili face, s jedne strane, a s druge, morali bi odslikavati dušu.” Jer je po njegovom misljenju bosanska djevojka “paradigma evropske djevojke.”
Samarah je sa ovom izlozbom u Potocarima na odredjeni nacin zaokruzio ciklus o Srebrenici. Kako kaze, nije mu bila zelja da radi svoju licnu promociju na Srebrenici vec da uputi direktnu, ljudsku i umjetnicku poruku.
Njegovi radovi Bosanska djevojka i Noz, zica, Srebrenica su svojim sadrzajem uzdrmali i vec na zalost, hronicno flegmaticnu bosankohecegovacku javnost.
Iako je zelja umjetnika da se ovaj projekt vidi na sirem podrucju i nekadasnje Jugolavije, za sada je on izlagan samo u Splitu, zatim u Njemackoj u Kasselu i u Austriji. Izlozbama u Njujorku, i Vasingtonu on pokusava da jos jednom svrati pozornost na cinjenicu da je genocid napravljen i da on ne moze proci nekaznjeno. Iako je mnogo toga do sada receno o Srebrenici, cini se da fotografije Tarika Samaraha ipak picaju najpotresniju pricu od svih do sada.
