Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić doputovao je u službenu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama. Kao što je najavljeno, povod posjete je ustvari nastavak lobiranja u cilju osiguranja podrške kandidaturi Bosne i Hercegovine za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Tokom najavljene posjete predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić će boraviti u New Yorku i Washingtonu gdje će održati brojne diplomatske susrete sa članovima administracije Sjedinjenih Američkih Država, kongresmenima i senatorima, kako bi naša zemlja dobila podršku i postala nestalna članica najvažnijeg tijela svjetske organizacije, ali i kako bi bio prihvaćen zahtjev naše zemlje za Akcioni plan za članstvo u NATO savezu, a sve u cilju što bržeg punopravnog članstva u NATO savez.

Za vrijeme tribine u NY, s lijeva: ministar Alkalaj, predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić, moderator Rašid Nuhanović, ambasador Barbalić i gl. urednik Bošnjaci.Net Krcić

Prvi dan radne posjete Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je započeo sa građanima i prijateljima BiH koji žive u New Yorku i okolnim gradovima. Druženje i tribina su upriličeni u nedjeljno poslijepodne na centralnom dijelu Manhattana u sali konferencijskog centra internacionalne firme Cicatelli Assoc. inc.
Pored predsjedavajućeg g. Komšića, delegaciju su činili Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova BiH, ambasador BiH u UN-u nj.e. Ivan Barbalić sa ostalim članovima u Misiji, kao i savjetnici i članovi kabineta predsjedavjućeg.

Kliknite na sliku za uvećati

Predsjednik Komšić je govorio na temu lobiranja za prijem Bosne i Hercegovine u Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i ekonomskoj situaciji i političkim previranjima od Daytona do Butmira, kao i mogućem povratku mladih u BiH. Dok je ministar Alkalaj kratko govorio o procesu lobiranja za prijem BiH u Vijeće sigurnosti sa kratkim osvrtom na položaj BiH u međunarodnoj politici, biometrijskim pasošima, kao i doprinosu bh. dijaspore u lobiranju za domovinu.

Daytonski sporazum i ustavno uređenje nisu odradili oni što se očekivalo nakon rata
Predsjednik Komšić u uvodnom obraćanju je naglasio: “BiH nakon završetka rata, odnosno od momenta potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma našla se na jedno mjesto gdje sigurno Bosanci i Hercegovci ne bi željeli da bude. Time ću reći nešto što se nekima neće svdjeti; Daytonski mirovni sporazum jeste zaustavio rat, to je njegova najveća i najprecizinija karakteristika, ali nakon toga što se desilo govori da rat jeste stao ali se nije odustalo od osnove realizacije ratnih ciljeva. Ti ratni ciljevi jesu modifikovani, jer nema više Tuđmana i Miloševića, odnosno nema više te agresivne politike i želje za teritorijalnim komadanjem BiH od strane susjednih zemalja, ali određena modifikacija ratnih ciljeva je i dalje prisutna u BiH. Po meni to jeste taj glavni politički problem koji se prenosi na ekonomsku sveru. Pitate se zašto je to tako? Pa zato što Daytonski sporazum i ustavno uređenje nisu odradili oni što se očekivalo nakon rata. Nije radio na integraciji bh. društva, nego da zamrzavaju stanje kako je zatečeno ratom. Nije bilo ni dovoljno političke mudrosti i snage da premaše političke aktere i krenu u suprotnom pravcu i onda smo došli u situaciji u kakvoj smo danas” - rekao je Komšić posebno podvlačeći da vjeruje Bosancima i Hercegovcima i da rat i ratne opcije moraju najprije završiti u našim glavama. Komšić je u nastavku rekao: “Imamo demokratski izabrane opcije na vlasti koje su narodi i građani BiH birali na izborima, ali ta vlast nije radila ka integraciji u BiH političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i svakom drugom pogledu. I evo opet smo u situaciji da čekamo od međunarodne zajednice da nam pomogne kako bi otišli korak dalje”.

"Naivna" ekonomska kriza
Što se tiče ekonomske situacije u našoj zemlji predsjednik Komšić kaže da iako su naši ministri tvrdili da ekonomska kriza koja je prošla kroz cijeli svijet neće imati recepciju na BiH, što je po mojoj blagoj ocjeni bilo naivno, jer svjedoci smo krize koja je zakačila i našu zemlju, a posebno se to vidi u tom našem financijskom sektoru koji se odražava na sve ostale sektore… Čim je kriza uzela maha posebno se odrazila na socijalne slučajeve, odnosno invalide, penzionere, veterane… što nije slučajno da se u Sarajevu i širom BiH pojavljuju štrajkovi kao gljive poslije kiše. Naravno to opet dodatno komplikuje političku situaciju jer je to jedan krug iz kojeg se nemožete ispetljati, rekao je Komšić nastavljajući: “Nego sljedeća godina je izborna godina što dodatno može iskoplikovati situaciju u BiH, zato je dobro što je došlo do ove zajedničke američko-evropske akcije za koju ja nakon prvog sastanka koji je održan u Butmiru, mogu reći da sam blagi optimista, baš upravo zbog tog angažmana i uticaja SAD. Nadam se da će u BiH biti dovoljno mudrosti među ljudima koji su pravi nosioci političe moći, odnosno šefivi političkih stranaka, prvoshodno onih koji imaju vlast, ali i opozicionih, da shvate kakva je situacija u BiH i da krenu u jednu vrstu razgovora i dogovora kako bi napravili taj pozitivni pomak…”

Ima uspjeha u BiH
Doduše, pored uspjeha nogometne reprezentacije BiH koji su najbolji representi naše zemlje, ima još stvari koji su dobre u našoj domovini ali koje nisu atraktivne na prvi pogled, ali koje imaju određenu vrstu uspjeha. Prvo da naglasim da smo ministar Alkalaj i ja prošle sedmice predali aplikaciju u Briselu za MAP – korak do punopravnog članstva u NATO-u. Malo je čudno da u bh. medijima kao i među građanima ta vijest možda nije dobila zasluženu pažnju, ali možda je to razlog zato što su opterećeni većim problemima. Nego po mom mišljenju ovaj čin je jedna izuzetna politička činjenica i za BiH ali i za sve Bosance i Hercegovce. Da podsjetim; zemlja koja je članica NATO-a nalazi se pod jednim sugoronosnim kišobranom, odnosno pod okriljem jedne velike i moćne organizacije i ne mora da strahuje za nešto što se zove fizička ugroženost ili fizička opstojnost, rekao je Komšić.
Nastavljajući o pozitivnim događanjiam u našoj zemlje predsjednik Komšić je rekao: “Pozitivna stvar je ovo što se radi u New Yorku jer je BiH na korak od nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Ovaj angažman BiH može pomoći u njenoj afirmaciji. Nemojte zaboraviti činjenicu da se do prije 15-tak godina o BiH raspravljalo kao svjetskom problema a da je sada došla u poziciji da ona bude ta koja može punopravno i ravnopravno da raspravlja o nekim drugim problemima a ne o samoj sebi. Isto tako ću istaći uspjeh Oružanih snaga, odnosno od tri vojske koje su ratovale jedna protiv druge, od ljudi koji su bili u tim vojskama do oficara koji su komandovali, mi smo danas napravili Oružane snage BiH u kojima nema problema. Obilazili smo multinacionalnu jedinicu koja je bila u Iraku i među njima nije bilko nikakvih problema… Znači imamo primjer kako od nemogućih stvari u BiH mogu postati moguće…”.
Nakon uvodnog izlaganja prisutni su postavljali pitanja u kojima su isticali zabrinutost povodom situacije u BiH, ali i povodom presude protiv građanina BiH Ilije Jurišića koji je u namještenom političkom procesu bez dokaza osuđen u Beogradu na 12 godina.

Zbog političkog obračuna Srbije ne samo sa Ilijom Jurišićem već i sa Tuzlom i BiH Komšić podnuo krivičnu prijavu protiv Ćosića
Komšić je odgovorio da Ilija Jurišić plaća cijenu jer je on jedan od organizatora pripreme odbrane Tuzle pred početak rata. Jurišić je bio tada visoki funkcioner Državne bezbjednosti I bio je uključen u pripremi odbrane Tuzle, na kraju krajeva to mu je i posao bio kao radniku Službe Državne bezbjednosti. Ali on je rat dočekao kao penzioner, što govori da nije bio više aktivan. Ono zašto mu je suđeno u Beogradu jeste taj čuveni slučaj “Tuzlanska kolona”, čiji razgovor je kompletan snimljen u momentu kada je Ilija Jurišić bio najobičniji vezista, i na upit policijaca sa terena koji je bio peti, šesti… šta da rade jer su rezervisti iz kamiona pucaju na njih, Meša Bajrić kao načelnik CSB-a je svjedočio na suđenju Iliji Juršiću, prenosi i izdaje narednu “Na vatru odgovori vatrom”, što je sasvim legitimna borbena, ratna ili kakva god hoćete naredba, i Ilija Jurišić samo to prenosi na vezu. Dakle ne izdaje on naredbu i zato dobija 12 godina, - rekao je Komšić uz to pojašnjavajući susret njega i Tadića za vrijeme 64. Generalne skupštine UN-a što mu je rekao: “Ja znam da Ti ovo ne kontrolišeš od početka do kraja, isto znam da ovo rade krugovi u Tvojoj zemlji na koje Ti nemaš uticaja, ali ovo je obračun obavještajnih službi sa Ilijom Jurišićem, i to znaš zbog čega?, zbog toga što je kao Ilija Jurišić, ponavljam i to upamtite dobro, Ilija Jurišić je učestvovao u pripremama odbrane Tuzle. I on plaća to, on ne plaća to zašta ga navodno sude! Tadić mi je tada rekao da to nije znao!? E sada možda nije ili možda jeste znao…!?! Moj prijedlog kako država BiH na to da odgovori. Mi kao država imamo pravo na reciprocitet u svemu “kako ti meni tako ja tebi”, tako sam ja podnio prijavu protiv Dobrice Ćosića koji je bio predsjednik države koja tvrdi da nije ratovala u BiH ali eto sude tom istom Iliji Jurišiću zbog nekog zločina nad njihovim državljanima! Ali kako to da ništa nije ta zemlja imala sa ratom, e zato mora isto neko odgovarati. Zato sam podnio krivičnu prijavu protiv Ćosića i još par njih, da i naša država odgovori na isti način. Pa ako je reciprocitet legitiman odgovor u komunikaciji dvije države onda me niko ne može prozivati da sam ja ratnohuškač, ustaška priča… to je zaista jedan klasični politički obračun i ne samo sa Ilijom Jurišićem već i sa Tuzlom i obračun sa Bosnom i Hercegovinom, sa željom da se pokaže da su svi u ratu bili isti, rekao je Komšić, a znamo da nismo jer se istina u današnjoj komunikaciji ne može sakriti.

Pered predsjednika Komšića na pitanja je odgovarao i ministar Alkalaj.
Na kraju večeri mnogi su oskazali želju da se uslikaju sa predsjednikom Komšićem i ministrom Alkalajom.
Organizatori tribine su bili Bosansko-američko udruženje i web magazin Bošnjaci.Net dok je moderator bio Rašid Nuhanović, koji je predsjedniku Komšiću, ministru Alkalaju i ambasadoru Barbaliću uručio po primjerak monografije “Jubilej 10 godina - Bosansko-američkog udruženja”.