Autor: Dr. Mustafa Cerić, Reisu-l-ulema

Dr. Mustafa-ef. Cerić, reisu-l-ulema

U okviru obilježavanja sjećanja na Srebrenicu danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić održao hutbu i imamio džumu-namaz u džematu Odensa u Danskoj.

Sutra je tim povodom predviđen veliki skup u Danskoj, kojem će se pridružiti i Bošnjaci iz Švedske i Norveške. Reisu-l-ulema Cerić će se obratiti skupu kao i Amor Mašović, Munira Subašić i načelnik Srebrenice Osman Suljić. Inače prognani Bošnjaci u Danskoj svake godine organiziraju dane sjećanje na genocid u Srebrenici. Nakon Danske, Reisu-l-ulema će posjetiti i Isalmsku zajednicu Bošnjaka u Švedskoj.
MINA prenosi današnju hutbu reisu-l-uleme u Danskoj:

- U Kur'anu Časnom Uzvišeni Allah kaže:
- I nemojte reći za one koji su ubijeni na pravdi Boga da su mrtvi. Oni su živi, ali vi to ne osjećate. Vi ćete biti iskušavani strahom, glađu te gubitkom imetka, života i plodova vašega rada. No, obraduj strpljive i uporne, a to su oni koji, kada ih zadesi nevolja, kažu: „Mi smo Božji i Bogu se vraćamo“! To su oni koji imaju blagoslov i milost Gospodara svoga i to su oni koji su na pravome putu. (el-Beqareh, 154-157)

Draga braćo i sestre,
GENOCID: Jučer se iz Haga prolomila vijest širom svijeta o genocidu nad našim narodom. U presudi Haškog tribunala o doživotnoj kazni srpskim vojnim oficirima se kaže: „Razmjer i narav smrtonosne operacije, sa zapanjujućim brojem ubojstava, sistematski i organiziran način na koji je provođen, ciljano i nemilosrdno ponižavanje žrtava i jasna namjera – očita iz dokaznog postupka – da se eliminiše svaki Bosanski musliman muškoga spola koji je bio uhapšen ili se sam predao dokazuje izvan razumne sumnje da je to bio genocid“.

SVIJET I ISTINA: Naravno, za nas je bolna i nikad prežaljena činjenica što je 11. jula, 1995. u i oko Srebrenice ubijeno više od osam hiljada nevinih ljudi, naše braća, ali nam je lakše nositi našu bol i tugu u spoznaji da u svijetu ima ljudi koji nisu izgubili osjećaj za istinu i pravdu, koji se nisu predali onima koji negiraju genocid, onima koji slave zlo i onima koji se ponose svojim zločinom.

Dakle, oni koji su ubijeni na pravdi Boga nisu mrtvi, oni su živi; oni pokazuju prstom na one koji su ih na pravdi Boga ubili; oni svjedoče o zločinu protiv čovječnosti.

A mi koji smo preživjeli genocid, mi koji osjećamo našu braću da su živi, mi koji sad slušamo i gledamo istinu i pravdu o njima, ali i laži i podvale - mi smo opet na velikom iskušenju od straha, i od gladi, i od gubitka imetka, i od gubitka života, i od gubitka plodova naše borbe za čast i slobodu.

Sa džume u danskom gradu Odensa

ZABORAV ILI…: Mi smo opet na velikom ispitu – da zaboravimo ko smo i šta smo, da zaboravimo odakle smo i kuda idemo, da zaboravimo šta nam se desilo, da okrenemo glavu od prijatelja, da se jeftino prodajemo neprijateljima, da čast i ponos besplatno nudimo drugima, da se gušimo od ličnih sujeta i bolesnih ambicija – ili, da zauvjek pamtimo ko smo i šta smo, da se uvijek podsjećamo da smo Božiji i da se Bogu vraćamo, da svima pričamo što nam se desilo, da uvijek budemo zahvalni i vjerni prijateljima, da sa neprijateljima ne šurujemo, da čas i ponos nikome ne nudimo, te da se oslobodimo ličnih sujeta i bolesnih ambicija radi bolje budućnosti nas i naše djece.

Mi nemamo pravo na ponovnu grešku; nemamo pravo biti slabi i nejaki; mi nemamo pravo naše potomstvo ostaviti u beznađu i nemoći.

KARAKTER LIČNOSTI: Mi imamo obavezu da budemo jaki i snažni u vjeri i moralu, radu i znanju, u jedinstvu i u slozi, u osobnom i društvenom životu. Jer, čovjek je u biti energija i snaga. To je karakter njegove ličnosti kao duh i duša, kao vjera i moral, kao znanje i sposobnost. To su pozitivne sile koje snaže karakter naše ličnosti i nose nas kroz život hrabro i časno.

Malodušnost, nevjerstvo, nemoralnost, neznanje i nesposobnost su sile koje slabe karakter naše ličnosti te nas navračaju na podaništvo, slijepu pokornost, poniznost, moralnu bezosjećajnost i duhovnu bezvrjednost.
Budući je krajnje dobro čovjeka njegov snažni karakter ličnosti, onda je jasno da kod sebe kao pojedinci i kao narod moramo razvijati to krajnje dobro kao odbranu od zla, kao odbranu od genocida, kao odbranu od podaništva, kao odbranu od poniženja, kao odbranu od sramote.

INDIVIDUALNA I KOLEKTIVNA LIČNOST: Eto to sam danas htio da podijelim s vama u Danskoj u povodu sjećanje na genocid u i oko Srebrenice 11. juli 1995 – da pozovem naš narod u domovini i dijaspori da jačamo karakter naše individualne i kolektivne ličnosti kroz duh naše vjere, kroz dušu našeg naroda, kroz moral i znanje naše uleme, kroz sposobnost i vještinu naše inteligencije te kroz jedinstvo i slogu naše politike.

DOVA: Allahu Svemoćni, osnaži nam vjeru, moral i znanje kako bi bili snažni u našoj odbrani od laži i nepravde!
Allahu Sveznajući, puoči nas kako da se ujedinimo u radu za naše opće dobro!
Allahu Milostivi ublaži bol i tugu onima koji pate zbog gubitka svojih najmilijih!
Allahu Plemeniti, omili nam da budemo dobri ljudi uvijek i na svakom mjestu! Amin!