Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Historija BiH


Pričaj, pamti, ne zaboravi....
DEFINICIJA GENOCIDA I ETNIČKOG ČIŠĆENJA
Procitaj komentar

Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 18. March 2011. 09:03:43
Izraz genocid je prvi put upotrijebio jevrejski advokat u Poljskoj Rafael Lemkin 1943. na osnovu grčke riječi "genos" (rasa, pleme) i latinske riječi "cide" (ubiti). Ujedinjene nacije po Mečunarodnom zakonu iz 1951. godine, genocid smatraju zločinom.

Konvencija o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida usvojena Rezolucijom 260 (III) na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih Nacija 09 Decembra 1948.godine a stupa na snagu 12 Januara 1951. godine

Ugovorne strane:

S obzirom da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija svojom rezolucijom 96 (I) od 11. decembra 1946. godine, proglasila da je po mečunarodnom pravu genocid zločin osučen od civlizovanog svijeta, i u suprotnosti sa duhom i ciljevima Ujedinjenih nacija;
Prepoznale da u svim periodima historije genocid nanosi velike gubitke čovječanstvu i ubjeđene da je obavezna međunarodna saradnja u cilju oslobađanja čovječanstva takvog strašnog zla, dogovorile su se o slijedečem:

Član I: Potvrđuju da je genocid, bilo da je izvršen u vrijeme mira ili rata, zločin mečunarodnog prava i obavezuju se da će ga spriječiti i kazniti.

Član II: U ovoj konvenciji pod genocidom se podrazumijeva bilo koje od slijedečih djela, počinjenih s namjerom da se potpuno ili djelimično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa:

(a) ubistvo članova grupe (naroda);
(b) uzrokovanje teških tjelesnih ili mentalnih povreda članovima grupe (pripadnika određenog naroda)
c) namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima koji dovode do njenog potpunog ili djelimičnog fizičkog uništenja;
(d) uspostavljajući mjere s namjerom sprječavanja rađanja u okviru grupe (naroda);
(e) prinudno premeštanje djece iz jedne grupe u drugu.

Član III: Slijedeća djela bit će kažnjiva:
(a) genocid;
(b) planiranje izvršenja genocida;
(c) direktno i javno podsticanje na izvršenje genocida;
(d) pokušaj genocida;
(e) saučesništvo u genocidu.

Član IV: Lica koja su počinila genocid ili bilo koje drugo djelo pobrojano u članu III bit će kažnjena, bilo da su državni rukovodioci, javni službenici ili privatne osobe.

Član V: Ugovorne strane se obavezuju da će preduzeti potrebne zakonske mjere, shodno svojim ustavima, kako bi obezbijedile primjenu odredaba ove konvencije i naročito da će predvidjeti efikasne krivične kazne za lica kriva za genocid ili bilo koje drugo djelo navedeno u članu III.

Član VI: Lica okrivljena za genocid ili bilo koje drugo djelo navedeno u članu III bit će izvedena pred nadležne sudove one države na čijoj je teritoriji djelo izvršeno ili pred međunarodni krivični sud koji će biti nadležan za one ugovorne strane koje po tome budu priznale njegovu sudsku nadležnost.

Član VII: Genocid i druga djela navedena u članu III ne će biti smatrani kao politički kriminal u odnosu na pitanja ekstradicije. Ugovorne strane se obavezuju da u takvim slučajevima odobre ekstradiciju shodno njihovim zakonima i ugovorima koji su na snazi.

Član VIII: Svaka ugovorna strana može se obratiti nadležnim organima Ujedinjenih Nacija kako bi ovi, prema Povelji Ujedinjenih Nacija, preduzeli mjere koje smatraju odgovarajučim za spriječavanje i kažnjavanje djela genocida ili bilo kojeg drugog djela navedenog u članu III.

Član IX: Sporovi između ugovornih strana, vezanih za tumačenja, primjene i izvršenja ove konvencije, ukuljučujući i one koji se odnose na odgovornost neke države po predmetu genocida ili kojeg drugog djela navedenog u članu III, bit će izneseni pred Međunarodni sud pravde, na zahtjev bilo koje strane u sporu.

Član X: Ova konvencija, čiji će tekstovi na kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom, biti podjednako vjerodostojni, nosit će datum 9. decembar 1948.godine.

Član XI: Ova če konvencija biti otvorena za potpis do 31. decembra 1949. godine svakoj članici Organizacije ujedinjenih nacija i svakoj državi nečlanici, kojoj Generalna skupština bude uputila poziv u tu svrhu. Ova če konvencija biti ratifikovana i ratifikacioni instrumenti bit če deponovani kod Generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija. Nakon 1. januara 1951. godine ovoj če konvenciji moči da pristupi svaka članica Ujedinjenih nacija i svaka država nečlanica koja bude primila naprijed navedeni poziv. Instrumenti o pristupanju bit če deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Član XII: Svaka ugovorna strana moči če u svako doba, putem obavještenja, upučenog Generalnom sekretaru Ujedinjenih Nacija, da proširi primjenu ove konvencije na sve teritorije ili bilo na koju teritoriju, čijim inostranim poslovima ona rukovodi.

Član XIII: Na dan kada prvih dvadeset ratifikacionih ili instrumenata o pristupanju budu deponovani, Generalni sekretar če o tome sastaviti zapisnik. On če dostaviti kopiju toga zapisnika svim državama članicama Organizacije ujedinjenih nacija, kao i nečlanicama navedenih u članu XI. Ova če konvencija stupiti na snagu devedesetog dana poslije datuma deponovanja devedesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. Svaka ratifikacija ili pristupanje izvršeni posljednjeg datuma važiče od devedesetog dana poslije deponovanja instrumenata o ratifikaciji ili pristupanju.

Član XIV: Ova konvencija če ostati na snazi za period od deset godina počev od dana njenog stupanja na snagu. Ona če poslije toga ostati na snazi za novi period od pet godina, i tako redom, prema onim ugovornim stranama koje je ne budu otkazale najmanje šest meseci prije isteka roka. Otkaz če se vršiti pismenim obavještenjem upučenom Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

Član XV: Ako usljed otkaza, broj država potpisnica ove konvencije bude manji od šesnaest, Konvencija če prestati da važi, počev od dana kad je posljednji otkaz postao pravosnažan.

Član XVI: Zahtjev za reviziju ove konvencije može podnijeti bilo koja ugovorna strana u svako doba putem pismenog obavještenja upučenog Generalnom sekretaru. Generalna skupština če donositi odluku o mjerama koje treba preduzeti u takvom slučaju po predmetu tog traženja.

Član XVII: Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obavijestiče sve države članice Organizacije i države nečlanice o kojima je riječ u član XI o slijedečem:

(a) potpisima, ratifikacijama i pristupanjima primljenim na osnovu člana XI,
(b) obavještenjima primljenim na osnovu člana XII,
(c) datumu stupanja na snagu ove konvencije, na osnovu člana XIII.
(d) otkazima primljenim na osnovu člana XIV.
(e) prestanku važenja Konvencije, na osnovu članu XV..
(f) obavještenjima primljenim na osnovu člana XVI.


Član XVIII: Original ove konvencije deponovat če se u arhivi Organizacije ujedinjenih nacija. Ovjeren prijepis bit če upučen svim državama članicama Ujedinjenih Nacija i državama nečlanicama o kojima je riječ u članu XI. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija registrovat če ovu konvenciju na dan njenog stupanja na snagu.

Član XIX: Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija registrirat če ovu konvenciju na dan kada Konvencija stupi na snagu.
Pravna definicija genocida (uključujuči diskusiju i značenja)
Međunarodna pravna definicija zločina genocida data u članu II i III Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida, iz 1948. godine član II opisuje dva elementa zločina genocida:
1) mentalni element , znači "namjera da potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa kao takva
2) fizički element koji uključuje pet djela opisanih u sekcijama, a, b , c , d i e. Zločin mora uključivati oba elementa da bi se zvao "genocid".
Član III opisan sa pet kažnjivih oblika zločina genocida: genocid, konspiracija, podsticaj, pokušaj i saučesništvo.
Dijelovi Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida
Član II: U ovoj konvenciji genocid znači bilo koji od ovih djela izvršenih za namjerom da se potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa, kao takva:

(a) Ubijanje pripadnika grupe (odrečenog naroda);
(b) Uzrokovanje teških tjelesnih i mentalnih povreda pripadnicima grupe;
(c) Namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima koji prouzrokuju njeno potpuno ili djelimično uništenje;
(d) Uspostavljajuči mjere s namjerom spriječavanja račanja u okviru grupe;
(e) Prinudno premještanje djece iz jedne u drugu grupu.

Član III:

(a) Genocid;
(b) Plan za izvršenje genocida;
(c) Direktno i javno podsticanje na izvršenje genocida
(d) Pokušaj genocida;
(e) Saučesništvo u genocidu."


Diskusija:

Zločin je planirati ili podsticati na genocid, čak i prije nego što ubijanje počne ili pomagati izvršenje genocida: Djela zločina uključuju planiranje, direktno i javno podsticanje, pokušaj izvršenja genocida i saučesništvo u genocidu.
Kažnjiva djela Slijedeče su genocidna djela ako su počinjena kao dio politike da se uništi postojanje grupe (naroda):
Ubijanje pripadnika grupe uključuje direktna ubistva i djela koja izazivaju smrt.

Uzrokovanje teških tjelesnih ili mentalnih povreda uključuje izazivajuči traumu pripadnika grupe kroz široko rašireno mučenje, silovanje, seksualno nasilje, prinudjivanje na konzumiranje droge i sakačenje.
Namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima računajuči da če uzrokovati uništenje tog naroda uključuje namjerno uskračivanje izvora potrebnih za fizički opstanak grupe takvih kao što je čista voda, hrana, odječa, stambeni prostor ili medicinske usluge. Uskračivanje onoga što život znači može biti kroz oduzimanje žetve, blokiranja isporuke hrane, zatvaranja u logore, prinudno raseljavanje ili protjerivanje. ili
Spriječavanje račanja uključuje nasilnu sterilizaciju, nasilni prekid trudnoče, zabranu brakova, dugotrajna odvojenost muškaraca i žena s namjerom spriječavanja račanja.

Nasilno premještanje djece može biti direktnim prisiljavanjem ili zbog straha od nasilja, zatvaranja, psihološkog maltretiranja ili drugih vidova mučenja. Konvencija o pravima dijeteta definiše djecom osobe ispod 18 godina.
Genocidna djela ne moraju ubiti ili uzrokovati smrt pripadnika grupe. Uzrokujuči teške tjelesne i mentalne povrede, spriječavanje račanja i premještanje djece su djela genocida učinjena kao dio politike da se uništi postojanje grupe.
Zaštičene grupe:
Zakon štiti četiri grupe - nacionalne, etničke, rasne ili religiozne grupe.
Pod nacionalnom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkom državnošču.
Pod etničkom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkim kulturnim tradicijama, jezikom ili nasliječem.
Pod rasnom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan fizičkim karakteristikama.
Pod religioznom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkom religijom, vjerovanjima, doktrinama, praktikovanjem ili ritualima.

Obično su ljudi ročeni u ove četiri grupe. Ove četiri grupe imaju zajedničke karakteristike po kojima su pojedinci najčešče ročenjem u grupi. Dok neki pojedinci mogu promijeniti nacionalnost, ili religiju ili čak usvojiti novi kulturni, etnički ili rasni identitet - obično ljudi ne mogu birati identitet grupe. U genocidu, ljudi su meta za uništenje ne zbog toga što su nešto uradili, nego zbog onoga ko su i šta su.

Grupni identitet je često izforsiran od strane počinilaca. Počinioci genocida učestalo prave grupne kategorije opasnijim ili kreiraju nove definicije i grupni identitet nameču pojedincu bez obzira kakav je njegov lični izbor tog pojedinca.

Značajni termini:

Zločin genocida ima dva elementa: namjeru i akciju. Namjera može biti dokazana direktno kroz izjave ili narečenja, ali češče, mora biti zaključena po sistematskom i koordiniranom djelovanju..
Namjera je različita od motiva. Šta god da je motiv za zločin (oduzimanje zemljišta, nacionalna sigurnost, teritorijalni integritet, itd.) ako počinioci počine djelo s namjerom da unište grupu, čak i dio grupe, TO JE GENOCID.

Fraza "potpuno ili djelimično" je važna. Počinioci ne moraju imati namjeru da unište cijelu grupu.i uništenje samo jednog dijela grupe (takvog kao što su njeni obrazovani pripadnici ili pripadnici koji žive u istoj regiji) je takočer genocid. Mnogi odgovorni zahtijevaju namjeru da se uništi priličan broj pripadnika grupe - masovno ubistvo. Ali pojedinac zločinac može biti kriv za genocid čak i ako ubije samo jednu osobu, sve dok zna da učestvuje u VELIKOM PLANU za uništenje grupe.

član II Konvencije je uključen bez izmjena u Rimskom statutu Mečunarodnog suda za zločine kao član 6 i takočer i u Statutima Mečunarodnih sudova za ratne zločine za Ruandu i bivšu Jugoslaviju.

Definicija - ETNIčKO ČIŠČENJE:
Etničko čiščenje: Doslovni prijevod bosansko-hrvatsko-srpskog termina "etničko čiščenje", koji je bio korišten u masovnim medijskim izvještajima još rane 1981. godine. Termin etničkog čiščenja je dobio svoje sadašnje značenje za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, vjerovatno kao dio vojnog riječnika. Najviše se koristio u borbenoj finalnoj fazi, da se opiše preuzimanje kompletne kontrole osvojene teritorije. Prema US State Department-u , "etničko čiščenje uopče zahtijeva sistematsko i prisilno odvajanje članova jedne etničke grupe od njihovih zajednica s namjerom mijenjanja sastava tog regiona. To uključuje:

1. Prisilno protjerivanje
2. Pljačkanje i paljenje
3. Hapšenja
4. Kratke egzekucije
5. Silovanje
6. Povrede medicinske neutralnosti
7. Uništavanje identiteta

VRH



Ostali prilozi:
» STEĆCI LIČNA KARTA BOSANACA I HERCEGOVACA
Anadolu Agency (AA) | 21. May 2023 02:34
» BOSNA I BOŠNJANI
B.net | 17. December 2022 01:09
» ČUDNA JADA OD NOVOG GRADA (BOSANSKOG NOVOG)
Ferhat Korajac | 23. July 2022 17:03
» SOKOLJENJE SRPSKE BRAĆE I POHOD NA "SVETO ZLO"
Bošnjaci.Net | 10. April 2021 18:34
» 600 GODINA OD SPALJIVANJE NA LOMAČI JAN HUSA (1375.-1415.)
Fikret Hafizović | 21. July 2020 19:53
» RANJAVANJE I BOL U DUŠI
Amir Hasanović | 15. October 2019 22:01
» MUZEJ U HRVATSKOJ ČUVA SABLJU BANA JELAČIĆA S ARAPSKIM NATPISOM
Anadolu Agency (AA) | 16. September 2019 00:13
» BOSNA U DOKUMENTU IZ VII. STOLJEĆA
Fikret Hafizović | 05. February 2019 18:27
» N. MALKOLMOVE NELOGIČNOSTI - NEISTINE O ŠIRENJU ISLAMA U EVROPI
Fikret Hafizović | 27. September 2018 17:28
» DEFTERI POPISA U PAKRACU SLAVONIJA
Fikret Hafizović | 17. June 2018 12:55
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif