Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Kolumne

Dr. Eso Sadiković prije nego su ga srpski fašisti likvidirali je rekao: "Za ove ovdje Hitler je bio pravi amater".
ONI SU UBIJALI PRIJEDOR
Autor: Avdo Huseinović
Objavljeno: 12. August 2012. 14:08:42
Avdo HUSEINOVIĆ: O razmjerama zločina genocida u Prijedoru danas, 20 godina nakon zatvaranja prijedorskih logora smrti, možda najbolje govori lista osuđenih Srba pred Tribunalom u Hagu. Krvnik Duško Tadić, kojeg su njemački mediji prozvali "Ajhman iz Kozarca", bio je prvi uhapšeni haški optuženik. Uhapšen je 12. decembra 1994. u Minhenu, a konačnom presudom, po žalbi 26. januara 2000., osuđen je na 20 godina zatvora. Nakon odsluženih 14 godina, 2008. pušten je iz zatvora.
Niko nikada neće sabrati sve žrtve u dolini Sane tokom agresije na RBiH od 1992. do 1995. godine. Kako reče Ed Vulijami (Vulliamy), britanski novinar koji je 5. avgusta 1992. otkrio prijedorske logore, Prijedor je nakon Srebrenice najplodonosnije polje smrti bosanskog rata.

Proglasom Kriznog štaba s novim predsjednikom općine Prijedor dr. Milomirom Stakićem na čelu, 30. aprila 1992., počeo se pisati krvavi dnevnik Prijedora i okolice. Posebno je zanimljiv dio proglasa u kojem Stakić poručuje prijedorskim muslimanima da "on preuzima odgovornost za bezbjedan život svih građana, da će štititi njihovu imovinu, da na pitomim kozarskim prostorima ne smije nikada više biti rata i pokolja, ruševina i paljevina, zgarišta i jauka". A onda je sve to uslijedilo 1992., i to više nego ikada ranije.

Najveća tvornica smrti nakon Drugog svjetskog rata u Evropi bio je logor Omarska. Osim u Omarsku, i u nekadašnju tvornicu keramičkih pločica Keraterm, zatim u logor Trnopolje te u naselja Kozarac, Hambarine, Čarakovo, Zecovi, Ljubija, Bišćani, Kevljani, Kamičani, Briševo, Rizvanovići, centar grada... svaki Srbin mogao je doći i ubiti bilo kojeg Bošnjaka, a da ga niko ne pita zašto to čini.

Stakić, Žigić, Mrđa, Mejakić, Krkan, Kvočka: Samo neki od predvodnika pokolja, rušenja i paljenja

O razmjerama zločina genocida u Prijedoru danas, 20 godina nakon zatvaranja prijedorskih logora smrti, možda najbolje govori lista osuđenih Srba pred Tribunalom u Hagu. Krvnik Duško Tadić, kojeg su njemački mediji prozvali "Ajhman iz Kozarca", bio je prvi uhapšeni haški optuženik. Uhapšen je 12. decembra 1994. u Minhenu, a konačnom presudom, po žalbi 26. januara 2000., osuđen je na 20 godina zatvora. Nakon odsluženih 14 godina, 2008. pušten je iz zatvora.

Svoju kartu za Hag Milomir Stakić dobio je obavljajući dužnost glavnog i odgovornog zločinca u Prijedoru. Prvostepenom presudom Stakić je 31. jula 2003., zbog zločina u Prijedoru, osuđen na kaznu doživotnog zatvora, ali je ona odlukom Žalbenog vijeća 22. marta 2006. preinačena na 40 godina zatvora. U Francusku na izdržavanje kazne prebačen je 12. januara 2007.

Monstrum Zoran Žigić Žiga obilazio je sve prijedorske logore, privatne kuće po svim muslimanskim naseljima i svuda okrvavio ruke. Pretpostavlja se da je ovaj krvnik ubio oko 200 svojih komšija Bošnjaka. U Hagu je 2. novembra 2001. osuđen na 25 godina zatvora. Očekuje se da bude oslobođen iz austrijskog zatvora, nedaleko od Graca, polovinom decembra 2014., nakon što mu isteknu dvije trećine izrečene kazne.

Mlađo Radić Krkan, zloglasni vođa smjene u Omarskoj, 2. novembra 2001. u Hagu je osuđen na 20 godina zatvora. Kaznu izdržava u Francuskoj. Darko Mrđa, pripadnik zloglasnog interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, kojeg je Haški tribunal 31. marta 2004. osudio na 17 godina zatvora zbog učešća u strijeljanju oko 200 civila na Korićanskim stijanama 21. avgusta 1992., izdržava 17-godišnju zatvorsku kaznu u Španiji. I Mrđa bi u oktobru 2013. mogao postati slobodni ratni zločinac.


Preživjele prijedorske žrtve traže od Tužilaštva BiH da se utvrdi pojedinačna odgovornost za desetine isljednika ispitivača u logorima, kao i još stotine egzekutora koje redovno viđaju na poljima oko Sane ili se vješto kriju u Srbiji i na drugim bjelosvjetskim adresama.
U Hagu je prijedorski zločinac Predrag Banović Ćupo 28. oktobra 2003. osuđen na devet godina zatvora, a iz francuskog zatvora pušten je 2008.

Duška Sikiricu, upravnika "smrti" u Keratermu, Tribunal u Hagu 2001. osudio je na 15 godina zatvora. Pušten je 20. jula 2010. iz austrijskog zatvora, uz obrazloženje da je, osim odslužene dvije trećine kazne, tokom suđenja izrazio "iskreno kajanje i duboko žaljenje" za zločine počinjene u Keratermu.

Prijedorski policajac i zločinac iz Omarske Miroslav Kvočka osuđen je 2. novembra 2001. na sedam godina zatvora. Iz zatvora Ševeningen pušten je 31. marta 2005.

- Otkako sam izašao iz zatvora, sve radim što nikada prije nisam radio, samo da bih preživio. Prodao sam stan u Prijedoru jer se jednostavno nema od čega živjeti. Imam sad kuću u Velikom Palančištu, osam kilometara od Prijedora, i nešto stoke... U sezonskim danima radim za dnevnicu, cijepam drva, kopam kanale..., ali to vam je - dan ima pa deset nema - žali se zločinac Kvočka.

Blage haške kazne odslužili su i zločinci Damir Došen Kajin, komandir smjene u Keratermu, 13. novembra 2001. osuđen na pet godina zatvora, a prijevremeno pušten 2003., Dragan Kolundžija, bivši vozač kamiona i komandir smjene u logoru Keraterm, osuđen na tri godine, a pušten nakon odležane dvije godine zatvora 5. decembra 2001., Milojica Kos Krle, bivši konobar, vođa smjene u Omarskoj, 6. novembra 2001. osuđen na šest godina zatvora, a 31. jula 2002. prijevremeno pušten, Dragoljub Prcač, krim-tehničar i jedan od zamjenika komandanta Omarske, nakon odslužene petogodišnje kazne pušten je 4. marta 2005.

Prijeratni policajac Željko Mejakić svoju zločinačko-krvavu slavu zaradio je komandujući logorom Omarska. Za zločine u Omarskoj 8. juna 2008. Sud BiH osudio je Mejakića na 21, Momčila Grubana Čkalju, vođu jedne od tri smjene stražara u ovom logoru, na 11, a Duška Kneževića Ducu, koji je kao posjetilac logora Omarska i Keraterm učestvovao u ubistvima, mučenjima i progonu nesrpskog stanovništva, na 31 godinu zatvora.

Pred Sudom BiH osuđeni su još: Dušan Fuštar, bivši komandir smjene u logoru Keraterm, 22. aprila 2008. osuđen na devet godina zatvora, te bivši pripadnici Interventnog voda prijedorske policije Damir Ivanković Dado 2. jula 2009. na 14, Gordan Đurić 10. septembra 2009. na osam, Ljubiša Četić 18. marta 2010. na 13, Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja 28. juna 2012. na po 23 godine zatvora zbog zločina počinjenog na Korićanskim stijenama.

Za ubistva 17 prijedorskih Bošnjaka i Hrvata koja su počinjena između 13. februara i 1. aprila 1994. godine Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom se Radislav Knežević osuđuje na 10 godina, dok je Okružni sud Banja Luka osudio Draška Krndiju i Dragu Radakovića na po 20 godina zatvora. Okružni sud Banja Luka osudio je i Boru Milojicu 1. decembra 2006. na sedam godina zatvora zato što je u avgustu 1992. u selu Hegići kod Ljubije ubio civila Rasima Čehića.

Društvo mrtvih prijedorskih zločinaca predvodi Simo Drljača, ratni načelnik prijedorske policije, kojeg su ubili pripadnici SFOR-a 10. jula 1997. u Gradini kod Omarske prilikom pokušaja hapšenja. Slijede ga dr. Milan Kovačević, drugi čovjek Prijedora tokom rata, a umro je 1. avgusta 1998. godine u haškoj ćeliji od posljedica srčanog udara, i Slobodan Kuruzović, komandant logora Trnopolje, koji je umro krajem maja 2005. izbjegavši kaznu.

Momčilo Radanović Cigo, bivši taksista, koji se 1992. godine prekvalificirao i s najvećim ocjenama položio ispit za "zločinca A kategorije", vodio je probojne jedinice i sa svojim fašistima ubijao civile u prijedorskim naseljima, a nakon rata bio je potpredsjednik općine Prijedor.

Bivši kapetan JNA Radmilo Zeljaja predvodio je 23. maja 1992. Vojnu policiju 43. brigade Vojske Jugoslavije u napadu na Čarakovo, čije je stanovništvo masakrirano. Zeljaja je spalio i razorio mnoga mjesta u Potkozarju pa je zbog toga Stakić, u znak zahvalnosti za počinjena zlodjela, Kozarac krajem maja 1992. preimenovao u Radmilovo.

Zeljaji se lično 26. maja 1992. predao Osman Didović, komandir policije u Kozarcu, a nekoliko sati nakon predaje, prema svjedočenju Nihada Seferovića Kuje, ubijen je u porti pravoslavne crkve u Kozarcu zajedno s policajcem Edinom Bešićem.

Ostaje neshvatljivo zbog čega je Haški sud zaboravio Radmila Zeljaju. Ukazom br:1/2-01-0003/2001-30/01 Vojislava Koštunice, predsjednika Savezne Republike Jugoslavije, od 16. juna 2001. godine, zajedno sa zločincem Ratkom Mladićem i još 24 generala Vojske Republike Srpske, generalmajor Radmilo Zeljaja je skinut s evidencije Vojske Jugoslavije, što u praksi znači da je on otad penzioner države Srbije.

Preživjele prijedorske žrtve traže od Tužilaštva BiH da se utvrdi pojedinačna odgovornost za desetine isljednika ispitivača u logorima, kao i još stotine egzekutora koje redovno viđaju na poljima oko Sane ili se vješto kriju u Srbiji i na drugim bjelosvjetskim adresama.

Priču o strahotama prijedorskog genocida ponajbolje možda opisuje konstatacija rahmetli dr. Ese Sadikovića u kojoj, malo prije nego što je odveden iz logora Omarska i ubrzo pogubljen, reče: "Za ove ovdje Hitler je bio pravi amater".



Ostali prilozi:
» HIDŽRA
Elmedina Muftić | 20. September 2017 21:07
» GENI ZMAJA OD BOSNE U BORCU EDINA VUČELJA
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 20. September 2017 19:30
» PRIBOJ - OGLEDALO BEZ ODRAZA
Larisa Karaosmanović | 18. September 2017 21:12
» POMJERENI RAZUM RIZVA BABAČIĆA
Šemso Agović | 17. September 2017 02:54
» PRAZNINA U LJUDSKOM DUHU
Avdo Metjahić | 16. September 2017 23:46
» OBMANAMA JAVNOSTI; NISTE NA BOŽIJEM PUTU!
Mr. Milan Jovičić | 16. September 2017 14:17
» BOŠNJAČKO „NE“ DRUŠTVENO-POLITIČKIM IRACIONALIZMIMA
Džebrail Bajramović | 15. September 2017 15:26
» VUK U JAGNJEĆOJ KOŽI NA SARAJEVSKOM CRVENOM TEPIHU
Zijad Bećirević | 14. September 2017 17:04
» ŽRTVOVANJE SINA ZA DRŽAVU
Haris Hojkurić | 13. September 2017 19:46
» KAKO SU BIJELJINSKI BOŠNJACI UBIJENI PRIRODNOM SMRĆU
Avdo Huseinović | 12. September 2017 22:21
» 186 GODINA OD PROGLAŠENJA AUTONOMIJE BOSNE
Emir Ramić | 12. September 2017 16:27
» BOSNA I HERCEGOVINA POD KONSTANTNIM POLITIČKIM NASILJEM SUSJEDA
Nedžad Ahatović | 10. September 2017 22:27
» VRATITI ALI PAŠU
Ibrahim Husejnović | 10. September 2017 16:00
» BAKLJA NACIONALIZMA OD VIROVITICE DO DANAS
Haris Hojkurić | 09. September 2017 13:44
» ISTINOM UZ BOŽIJU POMOĆ
Mr. Milan Jovičić | 05. September 2017 16:57
» VLADIKO HRIZOSTOM, BOSNA JE VJEČNA!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. September 2017 14:57
» LAŽNA BRIGA ZA OMLADINOM KOJA NAPUŠTA BIH
Mirsad Mahmutović | 04. September 2017 15:11
» PRIJETEĆA BAJRAMSKA PORUKA KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ - HERETICIMA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 02. September 2017 16:51
Ostali prilozi istog autora:
» KAD PRAVDA ZAKASNI
27. May 2017 03:13
» ŠEMSO ŠILJKO - ČOVJEK IZ LEGENDE
27. September 2016 19:55
» ŽIV JE ĐOGO, UMRO NIJE
14. July 2016 01:56
» BAKIRA, ŽENA HRABROST
26. October 2013 13:01
» SRBIJI NEĆU ŽIV U RUKE
24. March 2013 17:26