KLIKNITE NA SLIKU I PROČITAJTE CIJELI FELJTON

Ejub Topić nakon objavljene knjige "Aksioma", napisao je osobnu političku autobiografiju u knjizi "Svjedok odbrane Bosne i Hercegovine 1990-1995, - Nacionalno i političko sazrijevanje Bošnjaka" u kojoj je sublimirao svoj politicki put i dokumentirao sva najvažnija dogadjanja u tih sudbonosnih pet godina, u borbi za nezavisnu Bosnu i Hercgovinu, kao i nacionalno i političko sazrijevanje Bošnjaka. Knjiga ima 490 stranica sa mnogo priloga i fotogarfija koji su podijeljeni u slijedećim poglavljima: - Topić je na oko 80-tak stranica opisao Bosnu i njene narode kroz historiju uključujući najnovija naučna dostignuća iz te oblasti. - Poglavlje "DRAMA BOSNE", gdje je na oko 70 stranica opisao sudbonosnih pet godina 1990-1995, višestranačke izbore i nakon toga rad Skupštine RBiH koji je bio izuzetno važan za očuvanje legaliteta i legitimiteta nase borbe kroz cijeli rat i nakon njega. - U poglavlju "TRAGEDIJA BOŠNJAKA", je na oko 200 stranica opisao Krajinu, Okrug Bihać, Borbu 5. Korpusa i civilnih struktura Okruga Bihać protiv srbo-četničkih snaga, a zatim i protiv tzv. Autonomne pokrajine zapadna Bosna, što je poslije Srebrenice naša najveća tragedija. - "EPILOG", Topić je na 50-tak stranica obradio bošnjačku politiku i vječno pitanje da li su Bošnjaci dobro odabrali stranku i ljude koji su nas vodili od prvih višestranačkih izbora do danas. Recenzenti knjige su prof. dr. Omer Ibrahimagić, prof. dr. Mujo Demirović i mr. Smail Kličić, čije djelove objavljujemo u nastavku. Naglašavamo da knjiga čeka financijsku konstrukciju za izdavanje. U prilogu je feljton objavljen u "USN Krajina" povodom 20 godina od tzv APZB, Bošnjaci.Net smatraju da je od velike važnosti da i naši čitatelji obnove znanje ili pak iz pera Ejuba Topića saznaju nešto više o dešavanjima u Bosanskoj Krajini. Na početku ovog priloga kliknite na sliku naslovnice preko kojeg je linkovan feljton u pdf - formatu. Pošaljite link i vašim prijateljima.

---

EJUB TOPIĆ: Dramatični splet okolnosti u prelomnim godinama 1990. do 1995. tražio je ultimativno od bosanskohercegovačkih Muslimana da se samostalno politički organiziraju, da odmah nakon toga donose sudbonosne odluke izloženi ratnoj prijetnji do uništenja i istrebljenja, ali i da odgovore diplomatski na međunarodnom planu da bi rezultat bio ovakav kakav danas imamo. Taj rezultat je, bez obzira što ga mnogi pokušavaju omalovažiti, apsolutno epohalan. Bošnjaci su definitivno, prvenstveno kroz borbu, ali i vraćanjem svog povijesnog imena na Bošnjačkom saboru 1993. godine, postali temelj BiH, a ona suverena, međunarodno priznata država i punopravna članica Ujedninjenih Nacija. Mnogo je naroda koji su brojčano jači, povijesno stariji i važniji od nas, koji se decenijama bore ali nisu ostvarili svoju samostalnu državu. Hvala Bogu, pa sam dao svoj doprinos tom procesu kao poslanik u Skupštini R BiH, pomoćnik za moral komandanta 5. Korpusa i predsjednik Skupštine Okruga Bihać.

Pored Oružanih snaga R BiH vrlo važnu, a nedovoljno istaknutu, ulogu o odbrani BiH imali su Predsjedništvo i Skupština R BiH te Skupštine okruga i općina, koje su kao civilne strukture vlasti osigurale legalitet i legitimitet naše borbe, ali i kompletnu logistiku za vođenje oslobodilačko-odbrambenog rata. U svemu tome, siguran sam, da je Okrug Bihać bio ugaoni kamen opstanka međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine jer je njegov vojnički i institucionalni ustroj podnio sve udare, zaključno sa onim najtežim - izdajom iz vlastitog naroda. Zna se da je 5. Korpus vojnički porazio tzv. Autonomnu pokrajinu zapadna Bosna, ali je manje poznato da je i Skupština Okruga Bihać kao institucija R BiH u vrijeme kad sam bio njen predsjednik, izdržala udar autonomije i nije bilo interregnuma u njenom radu. Da nije opstao Okrug Bihać i pokazao fenomenalan patriotizam da ostane dio suverene BiH, pitanje je da li uopće bilo Dejtonskog sporazuma, i ovakve Bosne i Hercegovine?

Ejub Topić u aktivnostima Sektora za moral 5. korpusa ARBiH U političkom životu Ejub Topić u Bihaću se pojavio kao kadar Stranke demokratske akcije 1990. godine. Nakon prvih višestranačkih izbora u Bihaću je izabran za poslanika u Vijeću općina Republike BiH. Zajedno sa 53 druga poslanika bio je potpisnik pokretanja procedure za raspisivanje referenduma za nezavisnu BiH. S početkom agresije na BiH odmah se uključio u aktivnosti odbrambenih priprema. Doprinos je dao kao član Ratnog predsjedništva općine Bihać, delegat u Skupštini Bihaćkog okruga, predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika, kao prvi pomoćnik komandanta Petog korpusa za moral i vjerska pitanja i predsjednik Skupštine okruga Bihać do oktobra 1993. godine kada je dužnost predao svom nasljedniku Hamdiji Kabiljagiću. Politički nije angažiran iako je ponovno član SDA Bihaća. Danas kao dokazani stručnjak u oblasti elektrotehnike radi u Londonu za jednu tamošnju tvrtku. Knjiga koja se uskoro treba štampati, između ostalog, detaljno obrađuje i pitanje njegovog učešća na Svebošnjačkom saboru koji je po njemu bio temelj za brže i cjelovitije nacionalno i političko sazrijevanje Bošnjaka.

---

Izvodi iz recenzija:

Prof. dr. Omer Ibrahimagić: “Ejub Topić se vratio svojim sjećanjima i prikupljenim dokumentima; odlučio se da napravi svoje viđenje svega kroz šta je prošao u vremenu od 1990. do 1995. godine, pod vrlo indikativnim naslovom i originalnim pristupom svojoj priči. Njega bole rane njegovog naroda i njegove domovine i kroz priču o svome poslanstvu u Skupštini RBiH i dužnostima u Okrugu Bihać i 5. korpusu Armije RBiH, on zapravo govori o nama Bošnjacima, o našoj domovini Bosni i Hercegovini, o vremenu u kojem su trebali nestati i svjedoči o njihovoj odbrani, o odbrani golog njihovog opstanka. Rukopis knjige Ejuba Topića „Svjedok odbrane BiH 1990-1995“ ima ličnu ispovjednu i značajnu dokumentarnu vrijednost sa jednog vrlo važnog područja, kojeg autor naziva „ugaonim kamenom“ Bosne i Hercegovine, kao što je bio Okrug Bihać, koji je bio odsječen od glavnine snaga Armije RBiH i skoro čitavo vrijeme u okruženju srpskih jedinica sa okupiranih područja BiH i Hrvatske. Otuda svesrdno preporučujem da se rukopis objavi i time obogati arsenal istinitih činjenica o odbrani BiH.”

---

Prof. dr. Mujo Demirović: “Da li je Ejub Topić, koji je obavljao nekoliko godina izuzetno važne funkcije od 1990-1995 godine, te bio kreator i svjedok događanja u vremenu kada je R BiH prolazila kroz izuzetno turbulentna vremena, trebao čekati da tek sada izađe u javnost sa ovom knjigom? Kao njegov sugrađanin znam da su razlog tome određeni događaji iz vremena kad je obavljao odgovornu funkciju predsjednika Skupštine okruga Bihać u vremenu stvaranja tzv. APZB, i kad je pod njegovim predsjedavanjem donesen „Zaključak o Inicijativi za formiranje APZB“ kao i Odluka o stavljanju van snage tih zaključaka. Vrijednost ove knjige je što obrazovaniji čitalac, koji nije direktni učesnik događaja može konstatirati da su, pored postojanja legalnih civilnih organa vlasti, postojali i paraorgani kao i ličnosti koje su pored onih iz „centrale“ bile politički gospodari Bihaćkog okruga, a očito je da im je Ejub Topić smetao svojom intelektualnom i moralnom vertikalom. Ejub Topić ovim djelom širi plejadu poznatih Krajišnika i utvrđuje svoj odnos sa krajiškim ponosom i istinom. Knjigu iskreno preporučujem a posebno nama Bošnjacima i Krajišnicima.

---

Mr. sci. Smail Kličić: “U minulom vremenu bosanskohercegovačka humanistička inteligencija, uz časni izuzetkak kojeg čine prof. dr. Omer Ibrahimagić i dr. Admir Mulaosmanović, veoma se malo zanimala za ovdašnja zbivanja tokom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu. Još uvijek smo uskraćeni za sprovođenje značajnih empirijskih istraživanja putem kojih bi otkrili zaprtosti nekih događanja i uloga koje su pored Fikreta Abdića odigrali i drugi značajni sudionici. Otuda je veoma dragocjeno što se čitaocima nudi ova knjiga kako bi se, u mjeri njene uokvirenosti, prenio dio istine o tom vremenu što će podsigurno dati ne mali značaj proučavanju političke povijesti BiH. Ono što ovu knjigu čini vrijednijom je dokumentarna građa, svjedočenja koja se ne mogu u drugim izvorima naći. Napisati knjigu nije lagahan posao. Moramo pohvaliti trud autora i odati zahvalnost za učinjeno. Izdavaču preporučujem da je izda kako bi se čitateljstvo s njome upoznalo.“

---