Šemso AGOVIĆ: Velikan književne kritike Šerbo hvali velikana pjesničke misli i milozvučno ga naziva antiislamistom, ali smjesta opravdava tu Njegoševu mahanicu njegovom težnjom za oslobođenje. Po njemu zločin protiv čovječnosti i ratni zločin to nisu, ako su izvršeni prije dvjesto godina, u Njegoševo vrijeme. Tako misli profesor istorije.

U Crnoj Gori su nedavno vođene dvije sulude kampanje - jedna pod okriljem SPC - da se kontroverzni pjesnik Njegoš proglasi svecem, i druga, inicirana od vlade ove mnogo demokratske države, da se datum dvijestote godišnjice «pjesnikovog» rođenja proglasi ni manje ni više nego - državnim praznikom. Prva kampanja je propala, ali u ovu drugu se aktivno uključio, na svoj tipični zakukulji-zamumulji način, naš vrli profesor istorije dr. Šerbo Rastoder, zato je za povjerovati u njen uspjeh. Jer, čega se on lati – a u ovom slučaju još obilato podržan od strane svojih kolega Njegoševe vjere – to i prođe.

A kako i ne bi prošlo, kad Šerbo za slobodnaevropa.org vehementno iznosi „argumente“:

„Moj je stav da je Njegoš kao velikan pjesničke misli ima svoj značaj i svoje mjesto u vremenu u kojem je nastao. Njegoš je u tom duhu anti islamista čije opravdanje možemo naći u tome što je to bila objektivna i realna težnja naroda tada za oslobođenje...“

Velikan književne kritike Šerbo hvali velikana pjesničke misli i milozvučno ga naziva antiislamistom, ali smjesta opravdava tu Njegoševu mahanicu njegovom težnjom za oslobođenje. Po njemu zločin protiv čovječnosti i ratni zločin to nisu, ako su izvršeni prije dvjesto godina, u Njegoševo vrijeme. Tako misli profesor istorije.

U istom dahu vrli Šerbo izvodi bravuroznu špekulaciju svemirskih razmjera: kriva je zloupotreba Njegoša, a ne sadržaj njegove poezije (za koju Šerbo za privatnu upotrebu zna da se radi o nehumanom, nazadnom i mračnjačkom štivu; za javnost – on naravno ima drugi stav)! Očigledno zločinci nisu dobro shvatili Njegoša, pa ga zloupotrijebili. Pogledajmo:

„…Ali zloupotreba Njegoša u 20. i 21. vijeku je nešto što ga je diskvalifikovalo kao model uzor etike i morala u crnogorskom društvu, ne samo u Crnoj Gori nego i širom Balkana jer se on doživljava kao neko sa čijim slikama su napravljeni najveći zločini nad islamskim stanovništvom na prostoru Balkana.“

Šerbo nije za to da se od Njegoša uzima ono najgore… Pa, dragi profesore, šta onda s tim najgorim da se radi, čovjek ga je u pisanom obliku ponudio?

Hajde da nekonsistentnost ove rečenice oprostimo profesoru, ako se malo potrudimo ipak možemo razumjeti šta hoće da kaže - ali možemo li mu oprostiti izrečenu neistinu? U kojem to crnogorskom društvu je diskvalifikovan Njegoš? Jaka diskvalifikacija, skladna demokratskoj i proevropskoj… i kako ono još.

U nastavku intervjua dolazi do izraza Šerbova mađioničarska sposobnost da istovremeno sjedi na dvije stolice. Za demokratsku javnost i one koji realno procjenjuju Njegoševo sporno djelo on ima objašnjenje:

,,Sa Njegoševom slikom su svi pohodi u 20. vijeku napravljeni i manje više svi zločini su pravdani činjenicom da je, eto, i veliki vladika smatrao da treba trijebiti gubu iz torine, da je poturica gori od Turčina…“

A onda slijedi naglo vraćanje akrobate na onu sigurnu stolicu. Jeste da su naredne misli u kontradiktornosti same sa sobom i u košmaru, ali to je posljedica prezahtjevnosti zahvata za profesora. Akrobatika je pak područje za obdarene:

„…Ali uzimanje od Njegoša sve što je najgore i to upotrebljavati u 20. i 21. vijeku je nešto što je protiv Njegoša. Njegoša treba očigledno braniti od crkve i vlasti jer imamo nov pokušaj da Njegoš postane parola, a ne poruka. Ja sam za to da se Njegoš kao velikan crnogoske nacionalne kulture i tradicije spasi ali sam protiv toga da se Njegoš ponovo upotrijebi iz razloga koji su dnevno političke a ne suštinske prirode.“

Šerbo nije za to da se od Njegoša uzima ono najgore… Pa, dragi profesore, šta onda s tim najgorim da se radi, čovjek ga je u pisanom obliku ponudio?

P.S.

U kolumni pod linkom smo profesoru pokazali o kakvom „velikanu“ poezije je riječ, ali on ne haje.