Salkan ef. Herc prima priznanje od mostarskog muftije Salema ef. Dedovića

Višednevnim programima manifestacije „Dani otpora agresiji na Bosnu i Hercegovinu“ bošnjački povratnici u Gacko evocirali su uspomene na prve oružane borbe i odbranu rodnih ognjišta. Posjetom spomen obilježju šehidima i učenjem Ja-sina i kelime i tevhida pred duše svih šehida dvadesetak učesnika tih bitaka u srijedu 18. juna boravili su u Fazlagića Kuli. Svečanim programom i projekcijom filma „Imami šehidi“ u subotu 21. juna 22. godišnjica obilježena je i u Dubrovniku gdje živi značajan broj Bošnjaka porijeklom iz ovog kraja.

Gačanima treba naša pomoć
Nakon poraza u širem rejonu Mostara jedince JNA i paravojne formacije počele su borbene napade na bošnjačka naselja u Gacku. U trodnevnoj borbi većina bošnjačkog, uglavnom nenaoružanog stanovništva uspjela se probiti do puteva prema slobodnoj teritorji. Nakon toga su se i borci, bez hrane i materijalno tehničkih sredstava povukli sa položaj i prešli pod kontrolu Armije R BiH. U napadu JNA i paravojnih formacija na sela Fazlagića Kule ubijeno je 162 Bošnjaka direktno u borbama ili je strijeljano i masakrirano u direktnom kontaktu sa jedinicama JNA. „Danas nas je ovdje malo. Moralo bi nas biti više. Ovdje imamo nekoliko institucija koje daju podršku povratnicima, prije svega tu su predsjednik Mjesne zajednice Fazlagića Kula, glavni imam i predsjednik Medžlisa IZ Gacko, Općinski odbor SDA Gacko i udruženje boraca Gacka - patriotska liga. Svi drugi su nas zaboravili“, evocirajući uspomene na prvu ratnu bitku rekao je Ismail Čampara sekretar Patriotske lige Gacka. Govoreći o ciljevima i metodama pritisaka na Bošnjake Gacka Čampara je posebno akcentirao kako se ti pritisci nisu ni danas smanjili jer se trenutno provode planovi promjene riječnog korita čime se direktno atakuje na obradivo poljoprivredno zemljište u vlasništvu Bošnjaka.

„Sve se to radi bez našeg pristanka. Naša imovina se koristi bez ikakve naše saglasnosti. Po našim njivama pase silna stoka“, podsjetio je Čampara. Ocijenio je kako je od iznimno velike važnosti da se povratnicima u Gacko, kako bi zadržali svoja imanja i očuvali rodnu grudu, pruži nesebična pomoć, ne samo od strane njihovih rođaka, prijatelja već i svih državnih institucija. „Možete zamisliti u kakvim uslovima radi naš predsjednik Mjesne zajednice kad su ga zaboravili svi i opštinski i državni organi. Zato se trebamo ponovo politički organizirati i izboriti za svoja prava“, poručio je Čampara.

Prema njegovom mišljenju, veoma je važno da se Bošnjaci Gacka okupljaju u svom rodnom mjestu, a jedna od zajedničkih vrijednosti svih njih je i obilježavanje značajnih datuma iz proteklog rata, izgradnja spomen obilježja, turbeta, vjerskih praznika i obnova cjelokupne infrastrukture, bilo da je riječ o imovini islamske zajednice ili o opštim javnim infrastrukturnim projektima. Čampara je najavio početak radova na šehidskom turbetu poginulim Gačanima u Mostaru. To spomen obilježje biće izgrađeno u Sportsko-rekreativnom i univerzitetskom centru Midhad Hujduru Hujka u Sjevernom logoru.

„U ratu je poginulo oko 400 Bošnjaka iz Gacka. U ratnim borbama u Mostaru je poginulo 120 naših boraca“, istakao je. Građevinska i urbanistička dozvola za gradnju ovog spomen obilježja je verificirana i uskoro će biti pokrenuta akcija prikupljanja novčanih sredstava za njegovu izgradnju. „S Božijom pomoći mi ćemo opstati na ovim prostorima. Očekujemo pomoć od svih državnih organa i naših ljudi ma gdje god da se nalaze“, poručio je Čampara.

Imena šehida sačuvati od zaborava
Riječi dobrodošlice u ime organizatora uputio je glavni imam Medžlisa IZ Gacko Sadet ef. Bilalić. „Bošnjaci Gacka nikada nisu bacili svoj ponos i čast pod noge. Teško je bilo očekivati da će se Bošnjaci uspjeti odbraniti na ovim prostorima, ali su naši Gačani pokazali veliku hrabrost i odvažnost. Bili su spremni žrtvovati se za slobodu“, rekao je ef. Bilalić.On se prisjetio doprinosa Nazif ef. Čustovića, prve žrtve u Fazlagića Kuli. Napomenuvši da je iz ovog kraja 21 borac odlikovan najvišim ratnim priznanjima A R BiH Sadet ef. Bilalić se zahvalio svima koji su pomogli da im se izgradi spomen obilježje ispred džamije u Kuli. „Posebno se zahvaljujem našoj dijaspori koja je svojim sredstvima pomogla da se izgradi ovo turbe. Resorna ministarstva za boračka pitanja su ovdje pala na ispiti. Imaju priliku to popraviti u izgradnji spomen obilježja našim šehidima u Mostaru“, rekao je Bilalić.

Vojni muftija Hadis ef. Pašalić u svojstvu izaslanika reisu-l-uleme IZ BiH mr. Husein ef. Kavazovića izrazio je zadovoljstvo da ima priliku prisustvovati ovakvom skupu u kojem se jasno prepoznaje odanost uzvišenim principima dini islama, univerzalnim vrijednostima života, a potom protumačio narav emaneta kojim je Bog zadužio čovjeka. „Kao što su na ploči nedaleko od Medine ispisana imena šehida Bedra i vi biste trebali ispisati imena vaših šehida. Mi imamo potrebu da s imenima i prezimenima kažemo koliko je ljudi poginulo za našu slobodu. Stoga vam čestitam da ste se odvažili pokrenuti ovu ideju obilježavanja i sjećanja na vaše najmilije“, rekao je muftija Pašalić. Ohrabrio je povratnike da insistiraju na svojim pravima ma kod koga ona bili. „Islamska zajednica nije vlast i mi ne odlučujemo, ali nam niko ne zabranjuje da govorimo i da tražimo naša prava. Međutim, mi smo u Islamskoj zajednici opredijeljeni da svima pomognemo koliko je u našoj moći i ingerencijama“, zaključio je ef. Pašalić.



Gačani u Dubrovniku nisu zaboravili svoje korjene
U okviru programa Manifestacije „Dani otpora agresiji na Bosnu i Hercegovinu“ u Dubrovniku je 36 put zaredom i po prvi put na području Hrvatske promoviran dokumentarni film „Imami šehidi“. Na promociju je o filmu govorio predsjednik Udruženja Ilmijje Mensur ef. Pašalić, mostarski muftija Salem ef. Dedović i dubrovački glavni imam Salkan ef. Herić. Herić je podsjetio da su protjerani Gačani 1992.g., stari i iznemogli, žene i djeca, našli utočište upravo u Dubrovniku, Orebiću i Korčuli gdje je bila organizirana i prva exteritorijalne škole sa nastavnim planom i programom na bosanskom jeziku. Škola je formirana 23.09.1992. godine odlukom tadašnje ratnog Predsjedništva opštine Gacko u Mostaru. Za povjerenika i prvog direktora škole imenovan je g. Fehim Džanković. Tim povodom Džankoviću je na svečanosti u Dubrovniku mostarski muftija Dedović uručio prigodno priznanje i zahvalnicu. Muftija Dedović uručio je priznanja Medžlisu Islamske zajednice Dubrovnik i predstavnicima Merhameta za sve humanitarne akcije koje su vodili za dobrobit povratnika u Gacko. „Vi ste potvrdili svojim djelovanjem da se niste odrekli svojih korijena i rodnih krajeva vaših očeva, da se niste odrekli tih prostora i stoga zaslužujete veliku zahvalnost i poštovanje. Nadam se da ćemo i u budućnosti imati priliku sarađivati i podržavati projekte obnove i povratka u Gacku“, rekao je muftija Dedović. Pred projekciju filma „Imami šehidi“ gatački imam Sadet ef. Bilalić podsjetio je na ulogu Nazif ef. Čustovića prve žrtve u Kuli Fazlagić u odbrani bošnjačkih naselja. Zahvalnice, u ime Predsjedavajućeg predsjedništva Bosne i Hercegovine i zamjenika predsjednika SDA, g. Bakira Izetbegovića,Gradskom odboru SDA Dubrovnika uručio je Enis Tanović, koji obavlja dužnost predsjednika Medžlisa IZ Gacko i OO SDA Gacko.

Zaboravljeni šehid Nazif ef. Čustović
„Bio je pravi primjer bosanskog čovjeka miran,tih, saburli, dobar domaćin i veliki Bošnjak. Volio je ljude, djecu, komšije. Volio je imati i živiti od svojih deset prstiju, odgajao i školovao djecu sve uz Božiju pomoć. Veliki vjernik, pravi Kuljanin i Gačanin. Naš narod bi rekao: nikada se nije čuo, propagirao je i veličao Islam, klanjao, vazio, držao hutbe i predavao hatme, učio jasine, sve to u ime Stvoritelja svoga, naroda i porodice. A kad je došao suđeni vakat, među prvima je počeo govorio da se Bošnjaci moraju organizovati, da ne vjeruju dušmanima, da se čuvaju izdajnika i da časno i dostojanstveno, uz pomoć Dragog Allaha, brane i svoj narod i svoju zemlju“, podsjetio je ef. Bilalić. Nazif ef. Čustović poginuo je 17. 6. 1992. Braneći svoju Kulu Fazlagić, rodno selo Međuljiće. U kratkom podsjećanju na film Mensur ef. Pašalić je pojasnio da će tokom projekcije publika imati priliku čuti i vidjeti oko stotinjak sličnih priča o imamima - herojima koji su uvijek i u svakom trenutku bili uz svoj narod. „Film imami šehidi vas vodi u skoro svaki kraj Bosne i Hercegovine i ta činjenica dovoljno govori o odnosu Islamske zajednice prema emanetu kojeg je nosila, kojeg nosi i kojeg će s Božijom pomoći nositi u budućnosti“, rekao je ef. Pašalić. Na kraju svečanosti Mensur ef. je Salkan ef. Heriću u znak zahvalnosti na dobrom gostoprimstvu uručio tekst čuvene Ahdname na tri jezika, šireći na taj način istinu o ciljevima i životnim vrijednostima za koje su se borili i za koje se bore imami.