30.000 ljudi je bilo žrtva prisilnog nestanka u toku rata od 1992. do 1995. godine u BiH. Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, sudbina više od 8.000 žrtava i dalje je nepoznata.

Nekoliko porodica nestalih osoba iz Vogošće ostvarilo je pravdu pred Komitetom za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) koji traži od Bosne i Hercegovine (BiH) da utvrdi činjenice o sudbini 13 nestalih osoba iz Sarajeva, privede pravdi odgovorne i obezbijedi adekvatnu kompenzaciju za porodice žrtava, prenosi Anadolu Agency.

Slučajevi se odnose na prisilni nestanak 13 državljana BiH u periodu maj - juni 1992. godine na području Sarajeva.

Iako je 27 članova porodica nestalih osoba prijavilo nestanak i tražilo pravdu i istinu o sudbinama svojih najmilijih, dva desetljeća kasnije, porodice nemaju informacija o nestalim članovima. Nakon što su iscrpili sve mogućnosti na domaćem nivou, porodice su zatražile pomoć od TRIAL-a za podnošenje žalbi pred UN-om.

BiH mora promijeniti zakone u korist porodica nestalih
TRIAL, osnovan 2002. godine, u skladu sa zakonima švicarske Konfederacije, organizacija je sa mandatom da stavi zakon u službu žrtava međunarodnih zločina (genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina, torture i prisilnog nestanka).

Prije četiri godine, TRIAL je podnio žalbe protiv BiH pred Komitetom za ljudska prava UN-a u ime porodica 13 bh. građana koji su nestali u 1992. nakon što su bili zatočeni, podvrgnuti mučenju i prisilnom nestanku.

"Komitet je proglasio BiH odgovornom, jer nisu provedene efikasne istrage za arbitrarno lišavanje slobode, zlostavljanje i prisilne nestanake. U skladu s tim, Komitet traži od BiH da se utvrde činjenice o sudbini 13 nestalih osoba, da se privedu pravdi oni koji su odgovorni za zločine, te da se osigura da 27 članova porodica nestalih dobiju adekvatnu kompenzaciju. Također, Komitet traži i izmjenu zakonskih okvira, tako da porodice nestalih ne moraju proglasiti nestalu osobu mrtvom kako bi ostvarile pravo na socijalnu pomoć", navodi se u saopćenju TRIAL-a koji je zastupao porodice pred UN-ovim komitetom.

Doneseno 18 osuda BiH pred Komitetom
Ovo nije prva odluka UN-ovog Komiteta za ljudska prava, navode u organizaciji koja zastupa porodice nestalih.

"Odluke Komiteta za ljudska prava u odgovoru na pojedinačne zahtjeve građana/ki BiH su relativno nova pojava. Prve odluke Komiteta koja se odnose na BiH donesene su relativno skoro, 2013. godine, a sada je doneseno već 18 takvih osuda Bosne i Hercegovine", podsjeća Lejla Mamut, TRIAL-ova koordinatorica za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.

Komitet je 4. septembra donio odluku o predmetu Ibrahim Durić gdje je utvrdio da je BiH odgovorna za kršenje nekoliko odredbi Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Komitet je zaključio da "država nije dostavila informacije aplikantima o statusu istrage nestalog Ibrahima Durića, ili o konkretnim koracima koje je preduzela da istraži njegov nestanak i dovede pred lice pravde odgovorne".

Istoga dana, Komitet je također donio odluku o slučaju Selimović i drugi. Komitet je donio odluku da je država odgovorna jer nije provela efikasnu istragu za lišavanje slobode, zlostavljanje i prisilan nestanak 12 osoba, ali i zbog nehumanog i ponižavajućeg postupanja prema 25 aplikanata kojima nije otkrila istinu o sudbini njihovih najmilijih.

BiH nije provela mjere
Podsjetimo, 30.000 ljudi je bilo žrtva prisilnog nestanka u toku rata od 1992. do 1995. godine u BiH. Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, sudbina više od 8.000 žrtava i dalje je nepoznata. Iako je jedna od mjera koju je odredio Komitet u prethodnim slučajevima isplata odgovarajuće odštete porodicama, to nikad nije provedeno u praksi.