Iznošenje završnih riječi na suđenju u postupku protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića pred Tribunalom u Haagu počet će sutra, 29. septembra. Tužilaštvo i odbrana iznijet će završne riječi u periodu od 29. septembra do 2. oktobra, nakon čega će, u utorak, 7. oktobra, uslijediti iznošenje argumenata u postupku replike i duplike.

Novinari Anadolu Agency (AA) su tim povodom istražili protiv koliko osoba s prostora bivše Jugoslavije je pokrenuta tužba pred Tribunalu u Haagu, koliko postupaka je u toku, koliko osoba je do sada osuđeno te koliko optuženih nisu uopšte dočekali kaznu, jer su u međuvremenu umrli ili je protiv njih optužnica jednostavno povučena.

Prema posljednjim podacima Međunarodnog suda za bivšu jugoslaviju (MKSJ), Međunarodni sud do sada je optužio 161 osobu za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije. Od toga, 21 optužena osoba nalazi se u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a među kojima se, između ostalih, nalaze nekadašnji lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, osnivač i lider Srpske Radikalne Stranke Vojislav Šešelj kao i Jadranko Prlić, nekadašnji vojni zapovjednik Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u BiH.

Osim toga, protiv 20 optuženih postupak je u toku od čega je njih 16 pred Žalbenim vijećem, dok je za četiri optužena suđenje u toku, a to su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj i Goran Hadžić, bivši predsjednik Republike Srpske Krajine. To su jedine četiri osobe od svih optuženih protiv kojih je suđenje pred Haškim tribunalom u toku.

Prema podacima MKSJ-a postupak je zaključen za ukupno 141 optuženu osobu s prostora bivše Jugoslavije. Od toga, 18 optuženih je oslobođeno optužbi, a 74 optužene osobe su osuđene. Od pomenute 74 osobe njih 50 su već izdržali kazne, a trojica optuženih su umrli tokom izdržavanja kazne.

Među 18 optuženih osoba koje su oslobođene optužbi nalaze se, između ostalog, zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Idriz Balaj, hrvatski general Ante Gotovina, bivši general i komandant Armije Republike BiH Sefer Halilović, bivši kosovski premijer i zapovjednik OVK-a Ramush Haradinaj, bivši zapovjednik snaga Armije RBiH u Srebrenici Naser Orić kao i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić.

Od postupaka koji su već zaključeni pred Tribunalom, u slučaju 13 optuženih, predmeti su proslijeđeni nacionalnim sudovima na osnovu pravila 11bis.

Inače, Predmeti koje Haški tribunal ustupa domaćem pravosuđu u skladu s Pravilom 11bis svojih Pravila o postupku i dokazima jesu predmeti u kojima je Tribunal potvrdio optužnicu, ali nije započeo suđenje, no sudsko vijeće Tribunala donijelo je pravosnažnu odluku da se predmet ustupi domaćem pravosuđu na dalje postupanje.

Protiv 36 osoba optužnice povučene ili su u međuvremenu umrli
Prema podacima kojima raspolaže MKSJ, od 141 optužene osobe za koje je postupak već zaključen, protiv 36 njih optužnice su povučene ili su u međuvremenu umrli, od čega je u slučaju 20 osoba optužnica povučena, 10 optuženih su umrli prije prebacivanja na Međunarodni sud dok je 6 njih umrlo nakon prebacivanja na Međunarodni sud.

Inače, mandat Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je da pred lice pravde izvede sve one koji su na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. godine odgovorni za ozbiljna kršenja Međunarodnog humanitarnog prava.

Ovaj sud je ovlašten da procesuira i sudi svim pojedincima koji su počinili teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949. godine, kao i da im sudi za kršenje zakona ili ratnih običaja, provođenje genocida i drugih zločina protiv čovječanstva. Kako se navodi na stranici Ujedinjenih nacija (UN), rad Suda pridonosi obnovi i održavanju mira u regiji kroz uspostavu pravde za žrtve i kroz odvraćanje i prevenciju daljnjih kršenja Međunarodnog humanitarnog prava.

MKSJ je osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 25. maja 1993. godine. Rezolucija je usvojena kao odgovor na prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti kroz masovna ubistva, etničko čišćenje i druga ozbiljna kršenja Međunarodnog humanitarnog prava, koja su se desila na području bivše Jugoslavije u navedenom periodu. MKSJ je prvi sud za ratne zločine koji je osnovan od strane UN-a i prvi međunarodni sud za ratne zločine koji je osnovan nakon Nurnberga i Tokijskog suda.