Mr. Osman SOFTIĆ: Reis Kavazović je time potvrdio opredjeljenost Islamske zajednice za demokratske vrijednosti suvremenog svijeta. Korištenje tog prava na neodgovoran način značilo bi zloupotrebu demokracije. To pravo ne smije se prepustiti onima koji će ga zloupotrijebiti za izbor nedostojnih, nesposobnih, nemoralnih, neobrazovanih i nepovjerljivih, koji će onda svoj izborni legitimitet nastaviti koristiti za vlastitu korist. Svoj apel reisu-l-ulema temelji na ajetu Kurana Časnog: “Allah vam zapovijeda da odgovorne službe povjerite onima koji su ih dostojni.“ (4:58).

Snažna i jasna poruka koju je sa hutbe uputio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, posvećena predstojećim općim izborima u BiH, precizno definira ispravan odnos vjernika prema demokraciji i slobodi i nudi jasan putokaz kojim pravcem bi trebala krenuti naša zemlja, koju vrstu politike treba podržati i kojoj vrsti ljudi treba povjeravati najodgovornije dužnosti vođenja državnih poslova.

Naravno, poruka reisu-l-uleme univerzalnog je karaktera, što je još jedan dokaz da je Islamska zajednica bila i ostala doslijedna svojim proklamiranim principima nemiješanja u sferu političkog života, a u skladu sa njenim ustavom i pravnim načelima o položaju i radu vjerskih zajednica u BiH.

Reisova poruka vjernicima takođe potvrđuje ozbiljnu brigu ove najstarije i najznačajnije bošnjačke institucije za sudbinu naroda i države. Ako je budu čuli i pravilno razumjeli oni neće pogriješiti u odabiru svojih političkih predstavnika na izborima u nedjelju 12. oktobra.

Reisu-l-ulema Kavazović je posebno istakao značaj obnove moralnih vrijednosti društva i pozvao na obavezu ispunjavanja potreba pojedinaca i društva u cjelini. Time je reisu-l-ulema implicitno priznao da se naše društvo nalazi u višedimenzionalnoj krizi morala u kojem su u velikoj mjeri prisutni socijalna nejednakost i obespravljenost, nebriga za bolesne, iznemogle i siromašne, nezaposlene, mlade. Svjestan je reis takođe da živimo u društvu nejednakih šansi u kojem preovladava pohlepa malog broja bogatih, privilegiranih i moćnih u moru beznađa siromašnih i gladnih. Takvo društvo je recept za nesreću, sukob, samourušavanje i propast.

Kada poručuje da “Islam nalaže da se svačije pravo mora poštovati a da su život čovjeka, njegova imovina i čast, sveti i nepovredivi i da se od svakog člana društva traži doprinose stabilnosti i uređenosti tog društva”, poglavar Islamske zajednice odlično dijagnosticira akutno stanje i preovladavajući diskriminatorski sistem po kojem su ustavom BiH povlaštena tri naroda a koji je ovoj zemlji i njenim građanima nametnula međunarodna zajednica Dejtonskim ugovorom.
Taj ustav više nije održiv i on se mora mijenjati.

Bosanski Romi, Albanci, Jevreji i drugi manjinski narodi koji žive u našoj zemlji tim ustavom su tretirani kao građani drugog reda. Univerzalnost Islama to ne dopušta. Stoga je ova reisu-l-ulemina poruka takođe i apel savjesti koju bi morali čuti svi koji su odgovorni za diskriminatorski odnos prema nekim građanima.

Društvo mora biti, kako je podvukao reisu-l-ulema, koncipirano tako da u njemu mora biti mjesta za svakog podjednako i u kojem će svaki čovjek imati svoju ulogu i mjesto. To znači da se društvo mora mijenjati da bude bolje. Ta promjena moguća je samo korjenitom promjenom postojeće politike.

“Sreća i za zadovoljstvo pojedinca ne mogu se postići bez stabilnog i sigurnog društva i zadovoljstva svih njegovih članova”.

Drugim riječima, ovo je apel najodgovornijim ljudima ove zemlje da privilegirana manjina svoju sreću ne može graditi na nesreći većine koja vapi za socijalnom pravdom, jednakim ekonomskim i drugim šansama, pravu na rad te na sigurnost i spokoj. Bez ispunjenja tog cilja, sociološka istraživanja pokazuju da bi se u našoj zemlji mogao dogoditi novi socijalni bunt koji bi mogao razoriti tkivo našeg društva. Ako se ne rješe temeljne potrebe građana to bi moglo dovesti do kolapsa kompletnog sistema, pa čak i građanskog rata, zasnovanog ne na samo na etničkoj već takođe socijalnoj i klasnoj osnovi.

Reklo bi se da reis Kavazović svojom porukom takođe ukazuje na vjersku obavezu ali i na blagodat i šansu koja nam se pruža da izaberemo lidere koji su po svom obrazovanju, iskustvu, vizionarstvu, inventivnosti, općem doprinosu te ugledu kod kuće i u svijetu kadri našu zemlju dostojno predstavljati u svijetu i svojim sposobnostima je izvući iz duboke moralne, ustavne, socijalne, ekonosmke ali i krize identiteta.

“Uređenje društva je nemoguće bez pojedinaca koji su zaduženi da promiču vrijednosti i čuvaju pravo i čast drugih ljudi i koji se odazivaju na poziv Uzvišenog da unaprijeđuju dobro i odvraćanju od zla. Oni su poput pastira odgovornih za svoje stado”.

Reis jasno ukazuje da je rješenje krize nemoguće pronaći bez aktivne participacije svih građana, a pogotovo ne bez najsposobnijih. Stoga bi se apstinencija od izbora u slobodnijem tumačenju reisu-l-ulemine poruke mogla shvatiti i kao grijeh.

Reklo bi se da reis Kavazović svojom porukom takođe ukazuje na vjersku obavezu ali i na blagodat i šansu koja nam se pruža da izaberemo lidere koji su po svom obrazovanju, iskustvu, vizionarstvu, inventivnosti, općem doprinosu te ugledu kod kuće i u svijetu kadri našu zemlju dostojno predstavljati u svijetu i svojim sposobnostima je izvući iz duboke moralne, ustavne, socijalne, ekonosmke ali i krize identiteta.

Neki će možda kazati da reis Kavazović time favorizira izbor svoga prethodnika dr. Mustafe Cerića na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Zašto bi se on toga morao stidjeti. Ako Bošnjaci u njemu vide svog pastira i prepoznaju vođu ali i slugu naroda, onda je to sigurno odličan izbor u kojem neće pogriješiti.

Reis poziva vjernike da iskoristite svoje demokratsko građansko pravo označivši ga jednim od najvećih dostignuća savremenoga svijeta koje se ne smije olahko shvatiti već ga treba iskoristiti kao šansu za unapređenje općeg dobra napretka zajednice i društva.

Reis Kavazović je time potvrdio opredjeljenost Islamske zajednice za demokratske vrijednosti suvremenog svijeta. Korištenje tog prava na neodgovoran način značilo bi zloupotrebu demokracije. To pravo ne smije se prepustiti onima koji će ga zloupotrijebiti za izbor nedostojnih, nesposobnih, nemoralnih, neobrazovanih i nepovjerljivih, koji će onda svoj izborni legitimitet nastaviti koristiti za vlastitu korist. Svoj apel reisu-l-ulema temelji na ajetu Kur'ana Časnog: “Allah vam zapovijeda da odgovorne službe povjerite onima koji su ih dostojni.“ (4:58).

Dakle, vlast ne smije biti privilegija samo nekih porodica ili povlaštenih partiokracija, u cilju ostvarivanja lagodnog života ili za lično bogaćenje zasnovano na koruptivnim djelatnostina, nepotizmu, pripadnosti ovoj ili onoj povlaštenoj porodici. Reis zna da Islam zabranjuje koncentraciju imetka i kapitala samo u rukama malog broja povlaštenih i da to ne može biti recept za sreću kompletnog društva.

Reis dalje poručuje: “Naša je obaveza da u svakom trenutku prepoznamo politiku koja će, na osnovu naših temeljnih vrijednosti, narodne tradicije i bosanskog komšiluka, određivati naš pravac, čuvati narod, sigurnost i povoljan položaj naše zemlje, i na istoku i na zapadu i koja će učvrstiti ime našeg naroda među drugim narodima svijeta”.

Temeljne vrijednosti su prije svega pravednost, poštenje, iskrenost, nepotkupljivost, ustrajnost, hrabrost, tolerancija, mudrost. Stoga treba birati one kod kojih su prisutne te vrijednosti.
U nedjelju 12. oktobra, insistira reisu-l-ulema, treba podržati one koji su sposobni da ostvare obećano, i upozorava na opasnost od manipulacije i biranja na položaj onih koje su u politici isključivo kako bi ostvarile lične ambicije”.

Reis Kavazović implicitno ukazuje na nužnost biranja na položaj onih koji su svoje ime, ugled, imetak, zvanje, renome i uticaj, kako u zemlji i svijetu, stekli pošteno, baveći se vrijednim profesionalnim radom ili radom za opće dobro, a ne isključivo od državnih jasala, ili što je još pogubnije, korištenjem vlasti za ličnu promidžbu i bogaćenje (...) Neki će možda kazati da reis Kavazović time favorizira izbor svoga prethodnika dr. Mustafe Cerića na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Zašto bi se on toga morao stidjeti. Ako Bošnjaci u njemu vide svog pastira i prepoznaju vođu ali i slugu naroda, onda je to sigurno odličan izbor u kojem neće pogriješiti.

Drugim riječima, reis Kavazovic implicitno ukazuje na nužnost biranja na položaj onih koji su svoje ime, ugled, imetak, zvanje, renome i uticaj, kako u zemlji i svijetu, stekli pošteno, baveći se vrijednim profesionalnim radom ili radom za opće dobro, a ne isključivo od državnih jasala, ili što je još pogubnije, korištenjem vlasti za ličnu promidžbu i bogaćenje.

Važno je da je reis istakao “da su se posljednjih godina širile potvore i laži, izmišljene optužbe i podmetanja najgore vrste”. Islamska zajednica je nekoć i službeno reagirala na neutemeljene i maliciozne optužbe na račun dr. Mustafe Cerića. Ovo je još jedna jasna poruka reisu-l-uleme Kavazovića vjernicima da ne smiju nasjedati propagandnim, čak goebelovskim i fašizodinim predizbornim video spotovima partijskih propagandista i zealota u kojima se pokušava uprljati časno ime dr. Mustafe Cerića ili pak ime i čast merhume, majke aktuelnog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i time ih diskreditirati u očima naroda.

Reis je takođe upozorio kako se vjernici ne smiju kvalificirati po tome da li je jedno pleme mnogobrojnije od drugog. U Islamu, a i po najboljim zakonima suvremenih zemalja koji ne trpe diskriminaciju, nema razlike da li je građanin pripadnik ove ili one etničke skupine. Takođe se politička sposobnost ne smije mjeriti po tome da li neko pripada ovoj ili onoj partiji, da li je ona jača ili slabija po broju članstva ili je ta ličnost nezavisna od bilo koje partije.
Štaviše, političke partije iako predstavljaju legitimni diskurs modernog političkog nadmetanja nisu uvijek najbolji i inajefikasniji, a pogotovo ne jedini uspješan oblik i preduslov da li je neko sposoban za obnašanje državničke dužnosti ili nije.

Reis Kavazović je govorio i o potrebi ujedinjenja jer odlično zna da među vjernicima, klanjačima ili ne, ima pripadnika različitih političkih opcija. Poziv na jedinstvo oko istog cilja je poziv na spas kompletnog naroda i na očuvanje države. To nije poziv na okupljanje oko jedne političke partije.

Kada se grupa muslimana u periodu nakon smrti poslanika Muhammeda a.s. koja je bila privržena Hazreti Aliji odvojila od ostatka zajednice, ta grupa je nazvana Alijeva partija (Šiatu Ali). To znači da sama pripadnost nekoj partiji automatski dijeli ljude na one unutra i one koji su izvan te partije. Muslimani moraju odbaciti takav pristup jedinstvu. Narod je veći od bilo koje partije. Sudbina naroda i države mora biti ispred interesa bilo koje partije. Ako ne izaberemo najbolje među nama značit će to da nismo čuli poruku bosanskog reisa.