U toku prezentacije

Ovog vikenda u prostorijama Zajednice sandžačke dijaspore u Vetcikonu (Wetzikon) pored Ziriha (Zürich) održana je kulturna manifestacija „Žena u društvenim tokovima“ na kojoj je nastupila poznata bosanskohercegovačka književnica Bisera Suljić-Boškailo koja je pored teme „Balans između karijere i porodice“ predstavila i svoje literarno stvaraštvo.

Organizator ove manifestacije bila je Bošnjačka kulturna zajednica u Švicarskoj, odnosno Udruženje žena koje djeluje u okviru Zajednice, a čiji je predsjednik profesor Alma Hodžić.

Pred punom salom doktorica Boškailo je u jednosatnom obraćanju istakla ulogu, značaj i aktivnosti Bošnjakinja, koje žive daleko od zavičaja, naglasivši kako današnje vrijeme traži još aktivniju Bošnjakinju, ne samo u porodici već i u svim porama društvenih struktura. Da naše žene to mogu pokazuje bezbroj žena sa naših prostora koje su zbog ratnih prilika u našoj zemlji morale otići u svijet i nastaviti živjeti u tuđini, a najbolji primjer su naše tri mlade Bošnjakinje koje su u Švedskoj dostigle čak status ministrica.

BKZ Švicarske: Forum Bošnjakinja

Ovu manifestaciju je otvorio predsjednik BKZ Švicarske Ernad Korać koji je nazvao srdačnu dobrodošlicu gošći i svim prisutnima, istaknuvši kako je ponosan na svoje članove koji su aktivni i koji se bore da naša kultura i dalje nastavi da živi daleko od zavičaja, odnosno u drugoj domovini u ovom slučaju Švicarskoj.

Korać, predsjednik BKZ u Švicarskoj Muhabet o pisanoj riječi: Gegić i Boškailo I za najmlađu raju Članovi BKZ prate izlaganja

- Bitno je integrirati se u švicarsko društvo, ali isto tako je bitno i ne asimilirati se, nego nastaviti gajiti svoju kulturu i jezik i na ovim prostorima, zaključio je Korać.

Sekretar Zajednice, jedan veama aktivan i vrijedan Bošnjak, koji puno energije ulaže upravo u širenju naše kulture u Švicarskoj, Dženad Hodžić je ovom prilikom naglasio kako je bitno da se maternji jezik ne zaboravlja i das e još više radi na tome, odnosno da je i naučno dokazano da djeca koja nauče prvo svoj maternji jezik, lako uče i drugi jezik.



- Od malena djecu treba učiti pravilnom bosankom jeziku, a ona će poslije upravo kroz strukturu maternjeg jezika jednostavno i lakše naučiti i drugi jezik u ovom slučaju njemački. Naša djeca ovdje u ovim protorijama uče bosanski jezik i na to možemo biti posnosni jer to je bogastvo kako i za našu djecu tako i za društvo naglasio je Hodžić, dok je Rastoder dodao kako mi nemožemo stati samo na tome, nego moramo još više raditi na širenju naše pisane kulture i umjetnosti uopšte, jer kultura je nešto što nas uzdiže i čini ljudskijim.

- Mi smo se potrudili da ovoga puta našim članovima predstvimo lik i djelo naše književnice, a ujedno da iskoristimo priliku da kroz navedenu temu ukažemo na pravce i zadatak današnje žene. Bilo je lijepo slušati i družiti se do ponoći uz kolače i kafu sa našom gošćom – izjavila nam je Alma Hodžić, a istog mišljena bile i sve članice ovog udruženja koje su se do ponoćnih sati družile sa autoricom, razgovarajući i dogovarajući se o narednim aktivnostima.

- Iznenađena sam da se u Švicarskoj naši ljudi kulturno osveščuju i rade na raznim kulturnim projektima. Ovo Udruženje može biti za primjer kako se u dijaspori gaji svoja kultura i kako se prave mostovi između domovine i dijaspore, rekla nam je na kraju knjiženica Boškailo.

Bošnjačka kulturna zajednica u Švicarskoj (BKZ) djeluje tek šest mjeseci, ali je za ovo kratko vrijeme odradila dosta kulturnih projekata. Ona djeluje u prostorijama Zajednice sandžačke dijaspore koji je do sada vodio gopsodin Gegić, a sada funkciju predjednika je preuzeo Senad Sejdović. Zadatak Zajednice sandžačke dijaspore je resor povezivanja dijaspore sa domovinom, kao i sportske aktivnosti, dok je BKZ preuzela kulturne aktivnosti.

Predsjednik BKZ je Ernad Korać, potpredsjednici su Mirzet Kolašinac i Bekim Dilji, član odbora Zeko Rastoder, blagajnik Muhamed Juković i sekretar Dženad Hodžić.

U okviru BKZ djeluje i veoma aktivno Udruženje žena čiji je predsjednik Alma Hodžić. Napomenimo i to da je u ovom prostorijama i džemat Wetzikon. Dzemat vode imami koji se mijenjaju svaka tri mjeseca. Novi imami, nove ideje, nove aktivnosti. Možda su upravo i zbog toga ovako aktivno uduženje. Kad je dvadeset godina jedan imam na jednom mjestu, onda postaje sve monotonije i neaktivnije. Nadajmo se da će tog saznanja će doći i Islamska zajednica BiH.

Da nekoliko zajednica može funkcionirati pod jednim krovom i da sve funkcionira u najboljem redu, pokazuje upravo ovo udruženje koje je primjer ne samo u Švicarskoj već i u dijaspori.