Zavičajni klub "Bihor" iz Luksemburga, koji je broju članova najveći u tom dijelu Evrope, 12. decembra u velikoj gradskoj sali u "Eschu" proslavio je pet godina djelovanja.
Naredna dva dana 13. i 14. decembra održana je tradicionalna manifestacija "Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu", u sklopu koje je prve večeri upriličena tribina na temu „Rat na filmu“.

Učesnici su bili Esad Kočan, gl. i odg. urednik nedjeljnika „Monitor“ iz Podgorice, akademik Šerbo Rastoder, Gradimir Gojer, reditelj i pisac, Refik Akova, visoki oficir Turske vojske, Avdo Huseinović, autor dokumentarnih filmova na temu genocida nad Bošnjacima i odbrane od agresije Republike Bosne i Hercegovine, Svetlana Broz, autor dokumentarnog serijala „Dobri ljudi u vremenu zla“, te moderator tribine, historičarka Jasmina Rastoder.

Prvo je Avdo Huseinović, prikazivao i opisivao određene fragmente i svojih dokumentranih filmova, a onda su prikazana i dva kratka dokumentarna filma Svetlane Broz.

Jedan o svjedočenjima Sarajlija koji su preživjeli opsadu svoga grada, a drugi o doktorici Silvi Rizvanbegović, ubijenoj prilikom spašavanja ranjenika hicima Vojske Jugoslavije iz kasarne „Maršal Tito“ 17.maja 1992.godine u Sarajevu.

Nakon što je publika u prepunoj sali sa suzama i uzdasima sagledala dokumentarne filmove, uslijedila su izlaganja o važnosti kulture sjećanja.

Reditelj Gradimir Gojer se prisjetio trenutka kada se 28.avgusta 1995.godine, u zgradi Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine održavao koncert klasične muzike u izvođenju Sarajevske filharmonije i kada je u pola koncerta javljeno da je na pijaci Markale, granata ubila veliki broj Sarajlija.

Američko groblje u Luksemburgu

- Rahmetli predsjednik Predsjedništva R BiH Alija Izetbegović odbio je da se prekine koncert rekavši: „Oni nas ubijaju, hoće da nas unište, ali mi ćemo se protiv tih zvijeri boriti i Bahom, Mocartom, Verdijem...“ - kazao je između ostalog Gojer.

Esad Kočan se u svom govoru osvrnuo na nedavno hapšenje zločinaca osumnjičenih za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima.

-Jedino crnogorska vlast do dana današnjeg ne hapsi svoje zločince, a ima ih veliki broj, oni žive pored nas. Na djelu je apsolutno bio koncept uništenja bošnjačkog naroda, zato čuvajmo uspomenu na bošnjačku žrtvu. Imamo pravo da budemo tužni, ali naša tuga mora biti prkosna. Lažu da nisu znali šta rade. Nećemo pristati na tzv. austrijski sindrom, po kojem današnja crnogorska vlast tvrdi: “Mi smo bili Miloševićeve žrtve, a ne saveznici“. Kroz sramnu presudu Ibrahimu Čikiću, oni žele da nam ponize sjećanja, oni imaju cilj da uguše žrtve u tišini i da to niko ne zna - kazao je burno pozdravljen Kočan.

Akademik Šerbo Rastoder pozvao je na akciju u kojoj će 4.000 Bošnjaka, kao čin samopoštovanja uplatiti po jedan euro, kako bi se isplatila sramna presuda koju žrtva mora platiti mučiteljima.

Iste večeri održana je i promocija knjige poezije Braha Adrovića "S one strane nade".
Drugog dana manifestacije, novinar Mirsad Rastoder govorio je na temu Bihor i osvrnuo se na nedavno održani festival Zavičajne staze u Petnjici. Akademik Šerbo Rastoder, predvodio je tribinu "Sto godina od odlaska Osmanlija sa Balkana – okupacija ili civilizacija", na kojoj su govorili: mr Sait Šabotić, Atvija Kerović i Esad Kočan.

Učesnici manifestacije zajednički su obišli i groblje u Luksemburgu, gdje je pokopano 5.000 američkih vojnika zajedno sa generalom Patonom. Većina njih su poginuli 1944. godine tokom bitke u Ardenima, prilikom Hitlerove zadnje velike ofanzive i zadnjeg pokušaja da se spasi Reich.