Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Kolumne

ŠTA UISTINU MOŽE BOSNA I HERCEGOVINA?
Autor: Mehmed Meša Delić
Objavljeno: 17. February 2015. 16:02:34
Mehmed Meša DELIĆ: Ništa bez nas raseljenih, koji imamo djedovinu u našim krajevima. A, ako mi prepoznamo svoj interes o ovakvoj ili sličnoj ideji, država bi nam trebala pomoći da ideju pretočimo u projekat. Država bi trebala koordinirati i organizirati projekte s potporom eksperata iz raznih segmenata u cilju njihove realizacije. Pokrenimo se kako nam budući naraštaji ne bi zamjerili zbog naše nebrige i inercije u odnosu na rodni kraj. Jer, ako nismo zabilježeni u zemljišnim knjigama – u budućnosti će izgledati kao da na tom prostoru nikad nismo ni živjeli...
Bosna i Hercegovina jedna je od najživopisnijih zemalja, navodi popularni portal World of Wonderlust, koji je sačinio listu 15 svjetskih destinacija koje treba posjetiti u 2015. godini, a kao prvi izbor navedena je upravo naša zemlja, prenosi visitmycountry.net .
U pojašnjenju poziva autorica teksta Brooke Saward napisala je kako slika govori više od hiljadu riječi, priloživši sliku Počitelja i podsjećajući da je već ranije u prošloj godini objavila deset razloga zbog kojih treba doći u Bosnu i Hercegovinu. Tada je, između ostalog, navela prelijepe predjele, kvalitetnu hranu, niske cijene, gostoprimstvo, mogućnost bavljenja sportskim aktivnostima...
Kao jedan od razloga zašto treba posjetiti Bosnu i Hercegovinu ukazala je kako se na taj način potpomažu lokalno stanovništvo i ekonomija zemlje koja je imala burnu prošlost, ali pokušava jačati sektor turizma.
Još jedna značajna pohvala ovih dana došla je i od turističkog internet – pretraživača Trivago, koji je na listu svjetskih destinacija koje treba posjetiti u ovoj godini, a koje nisu preskupe, na prvo mjesto svrstao Mostar...
Hoće li domaći turizam (i vlast) umjeti iskoristiti ovu svojevrsnu investiciju, teško je prognozirati, no sudeći po dosadašnjoj praksi (i najavi novih vlasti kako pod hitno treba ukinuti turističke zajednice), ovo će ostati samo lijepa vijest iz svijeta medija...
Ali, najživopisniju zemlju na Balkanu ne zaobiđoše velike nedaće: ratovi, poplave, klizišta, migracije, ekonomske i moralne krize čovjeka – uvijek nas dovedu na raskršća s dva ili više pravaca.
Na jednom možemo se krivo odnositi prema samima sobi, prema državi, kukati, nad vlastitom ili sudbinom našeg naroda; okrivljavati, manje ili više opravdano, nekoga drugog i skrštenih ruku čekati da nam s neba padne rješenje i utjeha..., a na drugom odlučiti: hladne glave napraviti inventuru onog što je ostalo i svega što se može iskoristiti, ujediniti svu pamet, znanje i istomišljenike i krenuti iznova.
Dakle, krenuti od inventure, bez puno suvišnih riječi. Ovu inventuru treba prepustiti klubu pametnih ekonomista i poduzetnika, a ne klubu nekih „svojih“ (poli)tičara, koji nisu u stanju (na)praviti političke okvire i ambijente koji bi bosanskohercegovačko podneblje učinili boljim i kvalitetnijim za život svih građana Bosne i Hercegovine.

Geografski položaj Bosne i Hercegovine

Po konfiguraciji Bosna i Hercegovina je planinska zemlja čijim središnjim dijelom dominira dinarski planinski masiv. Geografski se razlikuju četiri regije: sjeverna Bosna je ravničarskog i blago nagnutog terena s umjerenom kontinentalnom klimom, središnja brdskog terena s kontinentalnom klimom, a područje visokog krša pokrivaju brdski i brdsko – planinski tereni s planinskom klimom, dok je Hercegovina ravničarskog i blago brdovitog terena sa submediteranskom klimom.



Prirodni resursi

Vode – U hidrografskom smislu Bosna i Hercegovina je vrlo spacifično područje Evrope i svijeta. Zbog otapanja vapneca, vode se smatraju tvrdima, a s ekološkog aspekta, vode su (još) čiste.

Zemljišta – Zemlja je dugoročan stabilan resurs. Ona je stalno dostupna za korištenje, a obrađivanjem i navodnjavanjem postoji mogućnost visokih prinosa. Unatoč tome, domaćinstva s obradivim površinama su u opadanju, a velike površine zemljišta prepuštene su propadanju. Zbog ratnih događaja, postoje zemljišta koja nisu obrađivana više od dvadeset godina, iako i kao takva imaju određenih prednosti, poglavito kada se razmišlja o ekološkoj proizvodnji hrane za ljude i domaće životinje. Ogoljena brdska zemljišta pružaju malo mogućnosti za proizvodnju, a sezonske poplave i klizišta stvaraju pustoš. Situacija bi se mogla poboljšati propisima o upotrebi zemlje, agrarnom minimumu, osiguravanju potpore socijalne sigurnosti i poticaja poljoprivrednim domaćinstvima, odnosno povezivanju (okrupnjavanjem) poljoprivrednih parcela.

Šume - Površina šumskog bogatstva u Bosni i Hercegovini procijenjuje se na 1 000.000 ha, (izvozimo balvane, a uvozimo gotov namještaj), a dominiraju zimzelene biljne vrste, listopadne šikare a znatne su i travnate površine. Raznovrstan je i životinjski svijet, mogu se pronaći sve vrste divljih životinja, a za turistički lov najznačajnije su prepelice, divlje svinje i jeleni.

Rude i minerali – postoje različite vrste ruda i minerala, a najpoznatije rezerve metalnih ruda su crni ugalj, magnetit i boksit te rezerve arhitektonsko – građevinskog kamena vapneca, dolomita i pirofilita. Počela su istraživanja za izvorima nafte.

Agroindustrijski sektor – prema osnovnoj konfiguraciji tla i reljefa, Bosna i Hercegovina pripada brdsko – planinskim zemljama, ali ima i značajne poljoprivredne resurse. U ravničarskom dijelu sliva Save i donjem toku njezinih pritoka (Una, Vrbas, Bosna i Drina) zastupljene su kulture žitarica (pšenica i kukuruz), industrijskih biljaka (soja) i krmne kulture (djetelinske i druge travne smjese). Značajne površine brdsko – planinskog zemljišta počevši od brdovite Bosanske Posavine prema unutrašnjosti su pod kulturama voća i povrća, u prvom redu šljiva, jabuka, kruška, jagodičastog voća.

Hercegovina obiluje vinovom lozom, kajsijama, mandarinama i breskvama te duhanom koji ima tendeciju širenja na površinama Posavine i Podrinja. Stočarsku proizvodnju karakterizira proizvodinja goveda, peradi, ovaca i svinja, a poseban je segment proizvodnja slatkovodne ribe u vodenim akumulacijama. Značajan potencijal je i proizvodnja stočne hrane, mlijeka i mliječnih prerađevina. Bosna i Hercegovina je u svijetu poznata po proizvodnji prirodne mineralne vode, a još je poznatija kod (uvoza pitke vode), čuvenim zaštićenim vinima, livanjskom i travničkom siru, hercegovačkom pršutu, posavskoj rakiji te proizvodnji zdravog, voća i povrća, šumskih plodova, ljekovitog bilja, ribe i riblje mlađi, konditorskih proizvoda i raznim drugima.

Ovi izdvojeni, temeljni podaci i informacije istodobno nameću nužne radnje koje treba poduzeti kako bi se spomenuti potencijali maksimalno iskoristili, od onih kome to bogatstvo i pripada, a to je stanovništvo Bosne i Hercegovine. Jedan od prvih koraka jest i okrupnjavanje zemljišta.

Najvažniji ciljevi zakona o povezivanju (okrupljivanju) poljoprivrednog zemljišta, bili bi – grupiranje poljoprivrednog zemljišta u veće i pravilnije čestice radi njegova ekonomičnog iskorištavanja, izgradnja poljoprivrednih puteva i drugih prometnica, hidromelioracijskih objekata i uređaja, te sreživanja vlasničkih i drugih stvarno – pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu. Pri tome uvijek moramo imati u vidu:

Posebnost poljoprivrednog zemljišta Bosanske Posavine


Većina poljoprivrednog zemljišta nije obrađivana više od dvadeset godina i kao takvo ima velik potencijal za ekološku proizvodnju, ali je opterećeno djelimično neusklađenim vlasničkim odnosima te velikim brojem katastarskih čestica relativno male površine. Rječita je informacija da trenutačna cijena 1 ha iznosi oko 1.000 eura, dok isto takvo u EU iznosi 20.000 eura i više. Kad se tome doda da je zemlja bogata izvorima vode pogodne i za navodnjavanje, treba imati samo zdravu pamet i logika da se zaključi kakav i koliki je to potencijal.

U ratnim stradanjima kraj je iseljen, pa je moguće te napuštene površine pretvoriti u komparativnu prednost za poljoprivrednu proizvodnju, što opet može potencirati i povratak stanovništva. Pri tome planirati gradnju stambenih objekata u mjestima gdje postoji nužna infrastruktura.

U ratu raseljenom stanovništvu zapuštena zemlja, osim sentimentalne vrijednosti, više ništa ne znači. Kvadratni metar njihove djedovine vrijedi 20 puta manje od djedovine npr. jednog Nijemca, pa su je pojedinci počeli i prodavati. Kalkulirajući, ne s prihodom od prodaje nego strahujući od eventualnih novih poreza uz objašnjenje „nikad se tamo neću vratiti kopati zemlju“. Pritom su zaboravili na presudnu činjenicu – zemlja je jedan od rijetkih ograničenih i neobnovljivih prirodnih resursa. A broj stanovnika u svijetu neprestano raste a time i potreba za proizvodnjom hrane...

Poučeni evropskim standardima i načinom funkcioniranja u uređenim zemljama, naš je čovjek dobro naučio da je za svaku kupnju ili prodaju, nekretnina i zemljišta posebice, prvo nužno srediti „papire“. U ovom slučaju, u hodu uskladiti katastarske i zemljišne knjige (gruntovnice).

U Bosni i Hercegovini zemljišne knjige su nesređene, a to potvrđuju mnogobrojna suđenja zbog nerješenih katastarskih međa, zbog kojih padne i mrtva glava.

Na primjer: domaćinstvo s imanjem od 5 ha – udružiti s manjim imanjima ostalih domaćinstava iz sela i formirati veliku poljoprivrednu površinu, koja ne mora nužno biti u jednom komadu odnosno povezana cjelina. Za ovakvim resursima, velikim površinama obradivog zemljišta pogodnim za ekološku proizvodnju hrane vapi čitava Evropa i veliki proizvođači hrane poput npr. Nestlea ili Hippa.

U ovisnosti od podneblja, ratarskih i stočarskih kultura, odnosno preferencija strateškog partnera, razvoj kraja je zajamčen. Hoće li naše prijeratno selo postati plantaža oraha, kestena, jabuka, krušaka ili možda farma muznih krava ili će ostati ovako pusto i financijski bezvrijedno, ovisi o sadašnjim vlasnicima zemlje. Valja naglasiti da će vlasnici zemlje, budući dioničari preduzeća, odnosno vlasnici preduzeća, u ovisnosti o vlasničkom udjelu, i dalje sudjelovati i svim budućim zaradama, pa će njihova djedovina dobiti vrijednost djedovine već spomenutog Nijemca.

Vlasnici zemlje prije osnivanja dioničkog društva trebali bi se dogovoriti o zajedničkom nastupu tako da potpišu pismo „namjere“ o unosu svoje zemlje u trgovačko društvo i izaberu opunomoćenike za pregovore sa strateškim partnerima pri odabiru najisplativijeg projekta. Opunomoćenici nebi trebao biti političari, jer kako oni do sada (u)uradiše trebamo se samo malo oko sebe okrenuti i vidjeti te njihove projekte.

Umjesto zaključka
Šta uistinu može Bosna i Hercegovina?
Ništa bez nas raseljenih, koji imamo djedovinu u našim krajevima. A, ako mi prepoznamo svoj interes o ovakvoj ili sličnoj ideji, država bi nam trebala pomoći da ideju pretočimo u projekat. Država bi trebala koordinirati i organizirati projekte s potporom eksperata iz raznih segmenata u cilju njihove realizacije. Pokrenimo se kako nam budući naraštaji ne bi zamjerili zbog naše nebrige i inercije u odnosu na rodni kraj. Jer, ako nismo zabilježeni u zemljišnim knjigama – u budućnosti će izgledati kao da na tom prostoru nikad nismo ni živjeli...



Ostali prilozi:
» GENOCID U PRIJEDORU, NE ZABORAVLJAMO I NE HALALIMO!!!
Elmedina Muftić | 29. May 2017 16:55
» NEBESKI SRBI, SA VOJVODOM TOMISLAVOM I GUSLAROM MILORADOM
Mr. Milan Jovičić | 28. May 2017 00:41
» KAD PRAVDA ZAKASNI
Avdo Huseinović | 27. May 2017 03:13
» ŠKOLSTVO U PLAVSKO-GUSINJSKOJ KRAJINI
Dr. sc. med. Safet Lješnjanin | 26. May 2017 20:41
» KAKO PROVESTI RAMAZAN
Abdullah ef. Hodžić | 26. May 2017 14:08
» POD KIŠOBRANOM EVROPSKE UNIJE
Zijad Bećirević | 24. May 2017 15:39
» BOŠNJAČKE INSTITUCIJE
Džebrail Bajramović | 23. May 2017 21:04
» DEPORTACIJE, NAKON ČETVRT VIJEKA
Mirsad Kurgaš | 21. May 2017 19:11
» BROD BOŠNJAČKE OMLADINE PRIBOJA
Larisa Karaosmanović | 17. May 2017 17:47
» GRAĐANSKA SIGURNOST – PARTNERSTVO VLASTI I GRAĐANA KOJIMA SLUŽE
Maureen Elizabeth Cormack | 17. May 2017 16:11
» HLJEB
Velija Murić | 17. May 2017 14:19
» LAPOT
Sead Zubanović | 15. May 2017 18:29
» IZJEDNAČAVANJE KRIVICE U PROCESU POMIRENJA BH NARODA
Zijad Bećirević | 15. May 2017 18:09
» PARADA LICEMJERA I MITOMANA
Elmedina Muftić | 12. May 2017 02:38
» KAKVU SU NAM SUDBINU PROREKLI I SANU I HAZU?
Mr. Milan Jovičić | 12. May 2017 02:01
» OSLOBOĐENJE BOSNE OD DUHOVNOG KOLONIJALIZMA
Akademik dr. Ferid Muhić | 10. May 2017 18:26
» RAZDOBLJE IZMEĐU DVA KORAKA
Fatmir S. Bači | 09. May 2017 04:29
» CRNI LABUDOVI - SNAGA BOSANSKOG OTPORA
Elmedina Muftić | 09. May 2017 03:10
» BOŠNJACI I VLAST (II DIO)
Džebrail Bajramović | 08. May 2017 21:29
Ostali prilozi istog autora:
» DJECA BOSNE U OLUJI GENOCIDA
13. March 2017 00:04
» SARAJEVSKI NIŠANI
06. April 2016 14:43
» TRADICIONALNI ISLAM
22. February 2016 01:01
» ZBOGOM, ISTOK, MI ODLAZIMO NA ZAPAD
27. September 2015 22:39
» I B A D E T
16. June 2015 15:38