Na današnji dan, prije 552 godine, sultan Mehmed Fatih dao je, baš u Bosni, napisati Ahdnamu, prvu univerzalnu povelju o ljudskim pravima, stoljećima prije nego li su Ujedinjeni narodi usvojili Povelju o ljudskim pravima, nedugo nakon Drugog svjetskog rata.

„Zar to nije razlog da 28. maj bude proglašen Danom ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, a zašto ne i u Europi i u svijetu? Naravno da jeste, pa će Svjetski bošnjački kongres pokrenuti upravo takvu jednu inicijativu“, izjavio je dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema emeritus i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa.

U vrijeme osvajanja Osmanlija, Ahdnama Mehmeda Fatiha bila je rijedak primjer pisanih odredaba koje su se odnosile na prava nemuslimana, na zaštitu njihovih prava, imovine, vjere i običaja i to u vrijeme kada je u kršćanskoj Europi u jeku bio progon muslimana i jevreja.

„Ja, sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima, ova moja vlastodržeća povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovijedam: spomenutim i njihovim ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih, niti od mojih podanika - raje, niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim nitko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak ni njihove bogomolje... Stoga, spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovijed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju, te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa sa velikim Božijim Poslanikom (Muhamedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pašem, da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprotstaviti...“, navedeno je u sultanovoj Ahdnami bosanskim franjevcima prije 552 godine.

„Nepobitna je činjenica da je ovaj sultanov dokument udario temelje multietničnosti Bosne i Hercegovine i doprinio kreiranju sredine u kojoj su svi mogli dobro živjeti, poštovati se i gajiti dobrosusjedske odnose. Žalosno je što pravu vrijednost Ahdname sultana Mehmeda Fatiha tek rijetki prepoznaju, a posebno je žalosno što se, 552 godine nakon njenog nastanka, u našoj zemlji svakodnevno krše ljudska prava, a umjesto mira i tolerancije siju se mržnja, nesigurnost i strah“, naglasio je dr. Cerić.

Baš zbog toga, zbog mira, tolerancije i sigurnosti svih ljudi u Bosni i Hercegovini, a i šire, zaključio je, „potrebno je učiti i prepoznavati pozitivne lekcije iz prošlosti, a ne prošlost prizivati isključivo u negativnom kontekstu, kontekstu mržnje, netolerancije i osvete“.