Vijeće Suda Bosne i Hercegovine danas je izreklo prvostepenu presudu kojom je Aleksandar Cvetković, bivši pripadnik 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), oslobođen optužbi za krivično djelo - genocid.

Naime, nakon provedenih dokaza i njihove ocjene, Vijeće nije van razumne sumnje moglo utvrditi odgovornost optuženog za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici, odnosno za krivična djela za koja se teretio optužnicom od 12. septembra 2013. godine.

Sud nije mogao naći dokazanim inkriminacije sadržane u optužnici kojima se Cvetković teretio da je kao pripadnik 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a krajem juna 1995. godine sudjelovao u izvođenu prvog napada na "UN zaštićenu zonu Srebrenica“, odnosno da je 11. jula 1995. sudjelovao u vojnoj operaciji "Krivaja-95“.

Također, Aleksandar Cvetković oslobođen je inkriminacija kojima je terećen za sudjelovanje u ubistvima najmanje devet stotina zarobljenih muškaraca i dječaka Bošnjaka na lokaciji Ekonomije "Branjevo" 16. jula 1995. godine.

Prema obrazloženju nepravomoćne oslobađajuće presude, Vijeće se prilikom ocjene dokaza rukovodilo pravnim načelom "In dubio pro reo" (u slučaju sumnje, sumnja je na strani optuženoga).

Kako je kazao predsjedavajući Sudskog vijeća Darko Samardžić, jasno je da je u Srebrenici počinjen veliki zločin, kao i da za ekzekucije na Branjevu postoje pravosnažne presude, međutim, u ovom slučaju Sud je usljed manjka dokaza ostao u sumnji u vezi sa sudjelovanjem optuženog.

Naveo je da je optuženi nije osporovao da je bio pripadnik 10. diverzantskog odreda, odnosno da je bio vozač u sklopu ove formacije.

Sudija Samardžić je, nadalje, naveo da su samo dvojica svjedoka, od kojih je jedan haški osuđenik Dražen Erdemović potvrdili inkriminacije kojima se Cvetković tereti, dok su drugi svjedoci i sudionici spomenutih dešavanja, u međuvremenu, osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne tvrdili da optuženog nisu vidjeli da sudjeluje u pogubljenjima na Branjevu.

Inače, Erdemovićev iskaz pročitan je u sudnici, budući da nije mogao biti direktno, odnosno unakrsno ispitan čime je, prema ocjeni Vijeća, dokazna vrijednost njegovog iskaza limitirana.

Sud, također, nalazi da nije dokazano da je optuženi sudjelovao u akciji 10. jula 1995. godine, koja je prethodila upadu u Srebrenicu, te da njegovog imena nije bilo na spisku sudionika, a prema sadržaju tadašnje naredbe koju je potpisao nekadašnji komandant 10. diverzantskog odreda Milorad Pelemiš.

Rješenjem Suda Cvetković je pušten iz pritvora u kojem se nalazio nakon što je pravosuđu BiH izručen iz Izraela u augustu 2013. godine.

S obzirom na to da se radi o nepravomoćnoj presudi, strane u postupku imaju pravo žalbe u zakonskom roku.

Tužiteljstvo BiH je iznenađeno i nije zadovoljno izrečenom presudom, te će uložiti žalbu i tražiti da se Cvetković oglasi krivim i osudi na adekvatnu kaznu.

Kako je Feni kazao glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić, radi se o predmetima za 10 diverzanstki odred u kojima su optuženi osobno i izravno sudjelovali u masovnim egzekucijama zarobljenih Bošnjaka u Srebrenici.

- Već smo imali predmete u kojima su oni osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne, jer su to osobe koje su bile tamo, na terenu i s puškama u rukama sudjelovali u strijeljanju najmanje 900 bošnjačkih žrtava na Ekonomiji Branjevo - kazao je.

Dodao je da je Tužiteljstvo u predmetu za 10. diverzantski odred imalo dosta aktivnosti prema partnerskim pravosudnim institucijama na međunarodnoj razini, jer se dio njih (osumnjičenih) nalazi u bjekstvu.

Podsjetio je da je Franc Kos izručen iz Hrvatske, a Cvetković iz Izraela, te da se nastavljaju aktivnosti na procesuiranju pripadnika ovog odreda od kojih se neki, prema određenim saznanjima, nalaze na teritoriji Republike Srbije.

Odbrana optuženog je zadovoljna izrečenom oslobađajućom presudom, što je novinarima potvrdio Cvetkovićev branitelj, advokat Petko Pavlović, izražavajući uvjerenje da će ta presuda biti potvrđena i u drugostepenom postupku.

Tokom krivičnog postupka protiv Aleksanbdra Cvetkovića ispitano je 37 svjedoka i dvoje vještaka te u spis uložena 143 materijalna dokaza.