Prva nagrada Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2015, pripala je priči „Odabranik“ Misere Suljić Sijarić, saopšteno je na svečanoj dodjeli priznanja 8. avgusta u Petnjici.

Druga je dodijeljena za priču „Prsten“ mladoj autorici Ajtani Dreković iz Tutina, a treća priči „Vodeni zavičaj“ autora Seada Husića iz Banovića.

Specijalno priznanje za autentičnost pripalo je Ruždiji Kočanu za priču „Svadba“.

U skladu s propozicijama konkursa, žiri u sastavu: Faruk Dizdarević, predsjednik, Nadija Rebronja, i Miraš Martinović, član, jednoglasno je donio odluku.

Na konkurs za priču inspirisanu Bihorom koji je raspisao Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2015, u predviđenom roku pristiglo je 39 tekstova iz Crne Gore i regiona.

Po mišljenju žirija sve priče su prilično ujednačenog kvaliteta.

Osim nagrađenih, žiri smatra da treba pohvaliti priče: "Farbanje života", Abida Jarića, "Dukat", Rebeke Čilović, "Murat i Milorad", Safeta Sijarića i priču "Fetva", autora Šemsudina Hadrovića.

„Siže prvonagrađene pripovijesti Odabranik, Misere Suljić Sijarić koja govori o potresnoj sudbini bihorske žene, znalački je komponovan kratkim pasažima, skoro filmskim sekvencama“, obrazložio je Dizdarević.

"Uočljiva je lakoća pripovijedanja, očarava izvornost jezika kraja gdje se radnja dešava, stoga je jedan od značajnijih momenata u ovoj pripovijeci upravo leksički krajolik. Rečenice su jednostavne, oslobođene suvišnosti, a dobro izabrani detalji uspješno dočaravaju likove i atmosferu. Autor ove priče pokazuje izvanredan smisao za detalj i deskripciju poput renomiranih majstora pisane riječi. Ova potresna pripovijest, koja se na momente doima skoro dokumentaristički, proizvodi efekt spajanja pripovjedačeve i čitaočeve vizije, čime se ostvaruje snažno čitalačko poistovjećivanje", naveo je žiri.

Drugonagrađena priča „Prsten“, Ajtane Dreković, oslanja se na nekoliko ravni, prije svega simboličko-mističkoj.

„U jednom postranjenom bihorskom selu, gdje je život jednoličan i gotovo pravolinijski, slučajno pronađen prsten okačen na ljeskovoj grani unosi pometnju u mjestu, osvjetljavajući karaktere ljudi i njihovih naravi, prikazujući ih u svijetlu koje je drugačije od onog za šta su do tada važili. Ovo je je priča o ljudskoj prevrtljivosti, ali i o ljudskoj mudrosti. Naracija je puna kolorita, ispripovijedana je živopisno, sa finom dozom humora. Uz izvanrednu kompoziciju, detalj je začin ove zanimjive priče“, istakao je predsjednik žirija.

Treća nagrada pripala je priči „Vodeni zavičaj“ Seada Husića.

„Ona je izvjesno poigravanje epistolarnom formom. Fabulativna okosnica, tematsko središte, priče je književnik Ćamil Sijarić kome se narator obraća. Ono što čini ovaj zapis dinamičnim jesu njegova leksička i stilsko poetička širina. Iskaz je jasan i decidiran, prožet lirsko-meditativnim pasažima što odražava, pored ostalog, autorovo dobro poznavanje Sijarićeve poetike. Priča je stilski i perceptivno bagata; dinamično premještanje narativnih polja djeluje poput brižljivo izrađene čipke. Pismo se završava jednom sasvim solidnom pjesmom“, kazao je predsjednik žirija Faruk Dizdarević.

Plaketu Festivala, "Bihorska venera", vajarski rad Adina Rastodera, diplome i konkursom predviđeni novčani iznos (400, 300 i 200 eura) autorima su uručili književnici Rasim Ćelahmetović, Nadija Rebronja, Faruk Dizdarević i Hajro Halilović u ime Zavičajnog kluba Bihor iz Luksemburga.

Urednik programa Festivala, Mirsad Rastoder, smatra da će nova zbirka priča u produkciji Centra za kulturu - Bihor biti sadržajnija od prethodnih koje se rado čitaju.

„Posebno raduje što se na konkurs, pored afirmisanih pripovjedača javljaju i nova imena, pa ćemo tako, pored magistra metodike maternjeg jezika Misere Suljić Sijarić, postdiplomca na odsjeku književnosti Ajtane Dreković i mladog profesora književnosti Seada Husića, imati priliku da krpz priču upoznamo i mnoge druge kojima je bliska magija bihorskog pripovijedanja“, rekao je Rastoder.

Učešće istaknutih stvaraoca u programima VIII Festivala priče Zavičajne staze –Bihor 2015 suštinski je obilježilo II Bihorsko kulturno ljeto u Petnjici, koje su u saradnji sa Opštinom, a uz projektnu podršku Fonda za manjine organizovali Centar za kulturu Bihor i Centar za seoski razvoj, javlja RTCG.me.