Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Islamske teme


Shemsi Ajvazi, unuk hadži Ajvazija
MOJ DJED JE PRIJE 85 GODINA, NAKON OBAVLJENOG HADŽA, NA KOSOVU DOČ EKAN KAO HEROJ
Procitaj komentar

Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 18. April 2016. 13:04:37

Shemsi Ajvazi, unuk hadži Ajvazija


U prvoj polovini XX vijeka malo je bilo Albanaca, koji su imali mogućnosti da idu na hadž. U to vrijeme putovanje je bilo jako dugo i naporno i biti hadžija je bila velika čast i poštovanje, kaže za Anadolu Agency, Shemsi Ajvazi, unuk hadži Ajvazija, prvog hadžije iz Lapa, sjevernoistočnog regiona Kosova.

Shemsi Ajvazi, 75-godišnjak, učenik prve generacije medrese Alauddin u Prištini, teolog i dugogodišnji profesor arapskog jezika na smjeru orijetalistike Univerziteta u Prištini sada živi u Bakuu, u Azerbejdžanu.

Oženjen je azerbejdžanskom diplomatkinjom, bivšom ambasadorkom u Litvaniji i sa njom ima dvoje djece. Često dolazi u posjetu Kosovu, posebno u lapski kraj, odakle potiče. Svaki put kada se vrati u rodni kraj, on se sa sjetom prisjeća priče o svom dedi, prvom hadžiji iz Lapa, koju mu je ispričao otac Bajram Ajvazi, inače, poznat kao istaknuti albanski patriota i borac za školovanje Albanaca iz lapskog kraja.

Bajram Ajvazi je bio jako poštovan i obrazovan čovjek. Shemsi Ajvazi za svog oca kaže da je bio izuzetan trgovac i jako bogat. Posjedovao je imovinu u Prištini i Tirani. Dvadesetih godina prošlog vijeka dvije godine zaredom, Bajram je obišao Tursku. Najviše vremena je proveo u Istanbulu, ali je ipak odlučio da se vrati na Kosovo. Vratio se sa namjerom da pomogne razvoju svog naroda kroz obrazovanje i trgovinu. Nakon povratka na Kosovo on je investirao svoj novac u otvaranje medrese Pirinazi, vjerske škole u čijoj sjenci je radila škola na albanskom jeziku koja je bila zabranjena u vrijeme Kraljevine Srbije.



Bajram se okušao i u politici, pa je bio predsjednik Podujeva i lapskog okruga, a završetak Drugog svjetskog rata ga je zatekao na položaju predsjednika Prištine.

Put do Meke na kamilama i magarcima

Ipak, Bajram nije zapostavljao ni svoju porodicu i posebno se brinuo o ocu Ajvazu, koji je bio veliki vjernik i želja mu je bila da ode na hadž. Bajram je zato, kada je već imao finansijskih mogućnosti, odlučio da ispuni ocu želju i 1930. godine organizovao mu je odlazak u Meku.

"Pošto mu je otac imao blizu 60 godina i želio je da ode na hadž, on mu je to i omogućio. Platio je čovjeka koji ga je odveo do Skoplja, pa drugog koji ga je odveo od Skoplja do Istanbula. Pošto je imao veza u Istanbulu kazao mu je kod koga da ode i oni su ga odveli do granice sa Sirijom. U Siriji su ga preuzeli Arapi, koji su ga odveli na hadž", priča Shemsi Ajvazi.

Shemsi navodi da se njegov deda mnogo napatio tokom puta, putujući kamilama i magarcima od granice Turske do Meke. Tokom boravka u Saudijskoj Arabiji, hadži Ajvaz je živio životom domaćeg stanovništva, spavao je u šatorima, hranio se hranom koju su jeli Arapi, što za njega nije bilo ni malo lako. Problem je bio i nepoznavanje jezika.



"Vratio se nakon godinu dana, gotovo na drugi bajram, zato što je put bio jako dug. On je putovao sam i nije poznavao jezike, ni turski, ni arapski, a kada se vratio upamtio je dvij reči: erkep, znači popni se i inzid-siđi, sa kamile ili magarca", kaže Shemsi.

Prvog hadžiju iz Lapa dočekala kolona konjskih kola

On sa ponosom priča o dedinom odlasku na hadž, kao i o nezapamćenom dočeku koji mu je priređen.

"To je bio veliki događaj za Lap, za sela koja su na izlazu Prištine. On je bio prvi hadžija iz tog kraja i imao je veličanstven doček. Svi seljani na izlazu iz Prištine i Besije (Podujeva) izašli su sa konjskim kolima da ga sačekaju na putu koji vodi u selo Perane. Red kola je bio dug 15 kilometara. Bio je to veliki događaj i ljudi sa svih strana su došli da ga vide i razgovaraju sa njim, jer je bio na hadžu”, priča Shemsi Ajvazi.

On dodaje da je gledajući iz današnje perspiktive putovanje na hadž u to doba bila teška misija i nije za čuđenje što su oni koji su se vratili sa obavljene verske obaveze dočekivani kao heroji.



"Narod u to vrijeme nije imao mogućnosti da ide i smatralo se da je otići kod onog ko je bio na hadžu gotovo kao da si bio i sam na hadžu. Hadžije su bile mnogo poštovane jer je biti kod groba proroka, biti u Ćabi, bilo od velike važnosti", kaže unuk prvog hadžije iz Lapa.

Shemsi Ajvazi, koji je završio i Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i magistrirao istoriju u Prištini, ističe da je tri puta bio u Meki, ali da još uvijek nije obavio hadž. On je zaključuje i da se njegove posjete Meki i iskustvo njegovog dede koji je na hadžu bio pre gotovo jednog vijeka, ne mogu upoređivati.

"Danas su i iskustva hadžija potpuno drugačija, promijenila su se", kaže Ajvazi.

Na kraju, Shemsi naglašava da je napredak tehnologije vidno olakšao putovanje i boravak na hadžu, pa hadžiluk više nije težak kao što je bio 1930. kada je njegov deda iz kosovkog Lapa krenuo u Meku.

VRH



Ostali prilozi:
» PRVA BOŠNJAČKA DŽAMIJA U MINHENU
Damir ef. Babajić | 13. March 2024 18:56
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif