Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od Suda u Haagu da bude pušten na privremenu slobodu, sve dok se ne odluči o žalbi koju će on uložiti na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora.

Karadžić je u podnesku naglasio da, po pravilima Suda, ima pravo da bude pušten na privremenu slobodu, obećavajući da će se u Haag vratiti na svaki poziv i da neće ugrožavati svjedoke i žrtve.

Iako to ne navodi izričito, iz podneska proizlazi da Karadžić traži da na privremenu slobodu bude pušten u Republiku Srpsku, čijim je vlastima uputio kopiju zahtjeva.

“Neću preduzimati bilo kakve akcije koje bi mogle predstavljati opasnost za bilo koju žrtvu, svjedoka ili bilo koju drugu osobu. Poštovaću sve razumne uslove za oslobađanje, poput javljanja lokalnim vlastima i ograničenja kretanja i putovanja”, napisao je Karadžić.

Haški tribunal je 24. marta osudio Karadžića na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

On je podsjetio da je, iako se nije dobrovoljno predao, poslije hapšenja u julu 2008. “u potpunosti sarađivao sa Tribunalom” i da “nijedan svedok nije prijavio nijedan slučaj uznemiravanja u mom procesu”.

Kao posebnu okolnost u korist svog privremenog oslobađanja, Karadžić navodi da mu se zdravlje, koje je do hapšenja “bilo perfektno”, pogoršalo tokom osmogodišnjeg boravka u pritvoru, zato što više nije mogao da se zdravo hrani i uzima vitaminske dodatke.

Sekretarijat Haškog suda je u podnesku odbacio Karadžićeve navode, podsjećajući da Međunarodni Crveni krst i holandske vlasti sprovode redovan nadzor nad pritvorom i da su utvrdili da on zadovoljava najviše međunarodne standarde.

Zato što je pritvoren, Karadžić, kako tvrdi, ne može da na efikasan način učestvuje u pripremi žalbe, niti da svom pravnom savjetniku pruži neophodnu pomoć. To, kako kaže, djeluje “frustrirajuće na moje psihičko i fizičko zdravlje”.

Karadžić se Tribunalu požalio i na to što ima zastarjeli kompjuter, ali ne i pristup internetu. Sekretarijat Suda obećao je, u odvojenom dopisu sudijama, da će pritvorenici dobiti bolje računare do sredine maja.

Karadžić, na kraju, naglašava da “čvrsto ostaje pri stavu da je nevin”.

“Odobravajući moje puštanje na privremenu slobodu, Žalbeno vijeće bi preduzelo važan korak da obezbijedi pravičnost žalbenog postupka u mom slučaju. Zato od vas tražim da mi odobrite privremenu slobodu za vrijeme žalbenog postupka”, zaključio je Karadžić.

O Karadžićevom zahtjevu nakonadno će odlučiti Žalbeno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Theodor Meron.