Autori: Britanski ambasador u BiH Edward Ferguson, ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack i brigadni general Giselle M. Wilz, zapovjednica NATO štaba u Sarajevu

Politički lideri u BiH moraju ozbiljno razgovarati o putu BiH ka NATO savezu. Mi znamo kakva su naša razmišljanja i šta nam većina građana kažu da žele: BiH mora poduzeti naredne korake ka NATO savezu. Neki se od vas možda pitaju zašto vam bi trebalo biti važno članstvo u NATO savezu, a znamo da ima i onih koji smatraju da članstvo BiH u NATO savezu nije ispravno. Konačno članstvo zemlje u NATO savezu je važna odluka koju možete donijeti samo vi i niko drugi. Dozvolite da objasnimo šta NATO savez znači za građane. Jednostavno rečeno, NATO savez je važan ne samo kao garancija mira i stabilnosti koju podrazumijeva obaveza saveznika da brane jedni druge, ovaj savez je važan također jer nudi jasan put za sigurnosne reforme i reforme u oblasti vladavine zakona koje će pomoći da se poboljša život običnih građana. Ukoliko želite pozitivne promjene u BiH, put ka NATO savezu je odličan način da se one i ostvare.

Iako su vrata NATO saveza otvorena, put ka članstvu je težak, i to s pravom: ideja kolektivne odbrane koja je srž NATO saveza podrazumijeva da svaka članica mora ne samo biti spremna, nego i sposobna da pomaže drugim članicama. Govori, deklaracije i izjave nisu dovoljni: djela, aktivnosti, naporan rad i donošenje teških odluka, to je potrebno kako bi BiH od zemlje koja teži ka članstvu u NATO savezu postala zemlja članica. Ono što nedostaje je ovaj drugi dio – djela, aktivnosti, naporan rad i donošenje teških odluka.

NATO savez je 2010. godine primio formalni zahtjev Predsjedništva BiH i pozvao Bosnu i Hercegovinu da aktivira Akcioni plan za članstvo, tj. MAP. Jedini uslov je bio da BiH prvo uknjiži imovinu koja je neophodna za potrebe odbrane kao državnu imovinu. Ovo je bila namjerno nisko postavljena ljestvica koju su, ustvari, bh. zvaničnici ponudili NATO savezu kao nešto što mogu brzo ostvariti. Zakon o odbrani iz 2005. godine nalaže vlastima da “provedu aktivnosti neophodne za članstvo BiH u NATO savezu”. Međutim, šest godina kasnije, napredak ka ispunjenju takozvanog “Tallinnskog uslova” je zaustavljen: u potpunosti je uknjižena samo 21 od 63 lokacije. Za četiri lokacije se vode postupci pred sudovima, uključujući Han Pijesak, oko čijeg se vlasništva sada vodi žalbeni postupak pred Sudom BiH.

Četiri druge lokacije su djelomično uknjižene, dok je u slučaju preostale 34 lokacije postignut mali napredak – a još nije uknjižena niti jedna lokacija u Republici Srpskoj. Građani BiH izgubili su šest dragocjenih godina potencijalnog napretka i to je šteta.

Ali, ima nade: Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, naši partneri i NATO – svi žele da ovdje dođe do napretka. Uslov iz Tallinna nije ispunjen, ali to ne znači da se napredak ne može ostvariti u nekoj drugoj oblasti. Sada je posebno dobro vrijeme da se pokažu postignuća, jer će NATO imati svoj dvogodišnji samit u Warsawi osmog i devetog jula. Ključno pitanje je sljedeće: Kako Bosna i Herzegovina može pokazati značajan napredak u samo nekoliko sedmica? Mislimo da je odgovor na ovo pitanje: Bosna i Hercegovina treba da se fokusira na Pregled odbrane.

Pregled odbrane je tehnički dokument koji definiše strateško okruženje, prijetnje, izazove, rizike i kapacitete koje jedna zemlja treba da bi ispunila obaveze prema svojim građanima. Definisaće strukturu snaga (veličinu i kapacitete), planove za modernizaciju i resurse koji su potrebni Oružanim snagama BiH da uspješno izvršavaju sve misije unutar te strategije. Ukratko, Pregled odbrane će osigurati da BiH ima oružane snage odgovarajuće veličine koje napreduju, uz fiskalno održiv odbrambeni i sigurnosni sektor.

Da budemo jasni, Pregled odbrane nije zamjena za Tallinnski uslov i njime se neće aktivirati MAP (koji predstavlja samo jedan korak na putu ka članstvu u NATO savezu, a ne samo članstvo). Ali, još uvijek je važan; svaka zemlja radi nešto slično za svoje oružane snage: SAD imaju Četvorogodišnji pregled odbrane, a Ujedinjeno Kraljevstvo ima Strateški pregled odbrane i sigurnosti. Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine radi na vašem Pregledu odbrane od 2009. Pet od osam poglavlja Pregleda su završeni, ali šesto poglavlje, poglavlje koje govori o veličini Oružanih snaga i njihovoj strukturi, najteže je završiti. Razumni ljudi mogu da se ne slažu i to se dešava stalno u vezi s ključnim pitanjima kao što su veličina i struktura oružanih snaga, ali u Bosni i Hercegovini se o tome vodi debata od 2009. To je predug period, zato apelujemo da se Pregled odbrane završi što prije. Ono što je najvažnije nisu brojevi – nego jasna vizija i okvir za Oružane snage.

Nemoguće je dovoljno istaći: vrata u NATO ostaju otvorena – širom otvorena. Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, naši partneri i NATO – svi želimo napredak u Bosni i Hercegovini. Posljednjih godina, NATO je prepoznao stručnost koju ste stekli napornim radom u oblastima deminiranja i zaštite jedinica. Duboko cijenimo doprinos vaših snaga u Afganistanu. Ali, politički lideri u BiH moraju uraditi svoj dio i moraju ovu šansu iskoristiti. Ponavljamo, Bosna i Hercegovina ima priliku da napreduje u ostvarivanju svojih interesa, a jedina prepreka je političko odlučivanje u zemlji. Kao što smo vidjeli u reakciji na poplave 2014., vaše Oružane snage razvile su se u pouzdanu instituciju koja je u stanju reagovati kada treba i raditi u korist svih građana BiH. Kao institucija, treba da budete ponosni na ono što su Oružane snage postigle za ovako kratko vrijeme. I što je još važnije, spremne su da naprave sljedeći korak. Apelujemo na vas da pomognete Oružanim snagama – i BiH – da naprave taj iskorak.