U Banja Luci je u petak 24. juna 2016. godine, uz prisustvo eminentnih jezičkih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, u organizaciji Kabineta potpredsjednika RS mr. Ramiza Salkića održana konferencija „Milenij opstojnosti bosanskoga jezika“. Konferencija je upriličena kao odgovor Bošnjaka na kontinuirano negiranje bosanskog jezika u bh. entitetu RS. Jezički stručnjaci i političari sastali su se s ciljem da još jednom ukažu da je bosanski jezik činjenica, te da pokušaju iznaći adekvatna rješenja za prevazilaženje diskriminacije Bošnjaka u RS. Poseban odbor, koga su činili akademik dr. Dževad Jahić (predsjednik), mr. Ramiz Salkić, dr. Sanjin Kodrić, dr. Alen Kalajdžija, Mehmed Pargan i mr. Amela Isanović, definirao je zaključke, koji će biti proslijeđeni zvaničnicima u svim institucijama na nivou Države i entiteta.

Zaključak 1.

Učesnici Konferencije daju punu podršku roditeljima i djeci u bh. entitetu RS da u obrazovnom procesu istraju u borbi za svoja osnovna ljudska prava i prava na jezik. Koristeći se svim resursima kojima raspolažu bošnjački filolozi i političari tražit će optimalan model organizacije i provođenja nastave na bosanskom jeziku u školama u bh. entitetu RS, uključujući nacionalnu grupu predmeta. Pri tome su spremni biti ravnopravan i konstruktivan partner Ministarstvu prosvjete RS-a i Prosvjetno-pedagoškom zavodu RS-a.

Zaključak 2.

Učesnici Konferencije pozivaju vlasti bh. entiteta RS da odmah i bez odlaganja riješe pitanje nastave na bosanskom jeziku i općenito upotrebe bosanskog jezika u RS-u. Pozvali su državne organe Bosne i Hercegovine, Misiju OSCE-a u BiH, Ured Visokog predstavnika OHR-a, Delegaciju Evropske Unije u BiH, Kancelariju Vijeća Evrope u BiH, Ombdusmene za ljudska prava, ambasade prijateljskih zemalja i druge prijatelje da zaustave diskriminaciju Bošnjaka koja se provodi u obrazovnom procesu bh. entiteta RS kroz negiranje postojanja bosanskoga jezika i nastojanja da se Bošnjacima nametne ime za jezik čiji kontinuitet trajanja obuhvata čitav jedan milenij. Bošnjaci kao konstitutivni narod na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine imaju puno pravo na svoj jezik. Na posljednja dva popisa provedena u Bosni i Hercegovini 1991. i 2013. Bošnjaci su se izjasnili da je njihov jezik bosanski i niko nema pravo odlučivati u njihovo ime prilikom izbora jezika i njegove nominacije.

Zaključak 3.

Svako osporavanje nominacije i upotrebe bosanskog jezika ili bilo koji drugi vid njegova negiranja nužno je regulirati kroz domen pravnog i političkog djelovanja i usaglašavanja. Svako političko ili bilo koje drugo negiranje, osporavanje, nominacijsko uvjetovanje jednog maternjeg jezika živa je ilustracija neslobode, nesigurnosti, institucijskog nasilja, nepoštovanje elementarnih ljudskih prava u postojećim društvenim kontekstima. Pitanje imena bosanskog jezika na prostorima bh. entiteta Republika Srpske primarno je pravno-političko pitanje, pa i aktualnu anticivilizacijsku igru s imenom bosanskog jezika i s osjećanjima njegovih nosilaca moguće je riješiti jedino konkretnim pravno-političkim potezima.

Zaključak 4.

Bosanski jezik je jasno definiran i pozicioniran u skladu sa svim historijskim i lingvističkim naučnim činjenicama i jedan je od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini. Bosanski jezik je lingvistička, književna, kulturalna i društvena činjenica u prošlosti i sadašnjosti, kao i ustavna kategorija. Bosanski jezik je znanstveno-historijska činjenica koliko su to i srpski, i hrvatski i svi drugi južnoslavenski, evropski i svjetski jezici; o njegovu imenu i njegovoj pripadnosti svojim govornicima ne može biti nikakvih rasprava, nikakvih političkih ili kojih drugih nagodbi. Poštovanje maternjeg jezika i poštivanje njegova imena jest jedna od prioritetnih ustavnih obaveza u državi Bosni i Hercegovini; svako drukčije ponašanje predstavlja bahato i anticivilizacijsko ugrožavanje elementarnih ljudskih prava i sloboda.

Zaključak 5.

Održavanje Konferencije u Banjoj Luci uvođenje je nove prakse i predstavlja prvi korak u pripremi i organiziranju sličnih naučnih skupova koji će, u cilju promoviranja bosanskog jezika, u narednom periodu biti organizirani u bh. entitetu RS. Ona je doprinos razvijanju dijaloga o bosanskom jeziku, njegovom povijesnom trajanju i poziciji u savremenom trenutku bh. akademske zajednice i političkih subjekata. Posebno je važno otvaranje dijaloga sa političkim predstavnicima koji u javnim institucijama zastupaju interese Bošnjaka.