Moramo po svaku cijenu u Bosni i Hercegovini očuvati ono što smo stekli nakon 1995. godine, do sada, u ovih dvadesetak godina i nastaviti graditi i raditi ono što su drugi ljudi gradili i radili, da idemo dalje, da idemo prema civiliziranom svijetu, prema euroatlanskim integracijama i da se uključimo u Evropu, razvijeni svijet, poručio je Osman efendija Kozlić, muftija banjalučki, u bajramskom intervjuu AA.

”Razmišljajući o tome šta da kažem povodom Kurban bajrama jednostavno mogu samo da podsjetim na one poruke koje sam ja poslao za Ramazanski bajram. Mislim da su sada u ovom trenutku za ovaj, Kurban - hadžili bajram još aktuelnije. A, ja sam za Ramazanski bajram razmišljao dugo o toj poruci. Razmišljao sam dugo o kur´anskom ajetu koji kaže - Mir je bolji, nagodba je bolja. To je jedna univerzalna, veličanstvena, Božija, kur´anska poruka”, naveo je muftija Kozlić.

Razmišljajući o razgovoru šta da kaže kao čovjek, navodi Kozlić, ”kazao je sam sam sebi: reći ću da zahvaljujem dragom Bogu svako jutro kada ustanem, kada pogledam ovdje Vrbas, kada vidim da je lijepo mirno, da mogu fino prošetati do Ferhadije, da mogu čuti ezan sa Ferhadije, da moja djeca mogu gotovo sama otići do škole i vratiti se”.

”I onda sam sebi kažem koliko mi zapravo ne cijenimo tu najveću blagodat, a to je da živimo u miru i da se više ne prepadamo nekom retorikom koja je nažalost aktuelna ovih dana pred izbore”, navodi efendija Kozlić.

Istakao je kako su "naše hadžije na hadžu i da se pripremamo na izvršenje našeg obreda, klanja kurbana. Time želimo, rekao je Kozlić, mi u Islamskoj zajednici BiH ”da pomognemo naše ljude, povratnike, tako što ćemo od njih kurbane otkupiti i podijeliti tamo gdje je najpotrebnije”.

”Bit kurbana i Kurban bajrama je da se okupimo na tom bajramskom ručku koji naravno treba da bude od tog kurbana, kurbanskog mesa, da se porodica okupi, a naravno prije toga da se to podijeli ravnomjerno na tri djela - jedan dio siromašnima, jedan dio komšijama, jedan dio porodici. Nadam se da će to tako i biti i da ćemo, a to je jako bitno, čuvati i očuvati taj duh naše lijepe tradicije. Nadam se da ćemo i na taj dan osjetiti blagdan, taj jedini način na koji se može osjetiti ta radost kada neko donese kurban svome prijatelju, svome komšiji sa željom da i on osjeti radost koju vi nosite u sebi pa bio to kurban, bila to bajramska baklava ili nešto drugo. To je nešto veliko i mislim da na tome moramo ustrajati iz vjerskih i kulturoloških razloga. To je ono što nas i zbližava, što nas čini na koncu i ljudima i to je i cilj i kurbana i obreda da se pomogne ljudima kojima je pomoć potrebna. Ali, i da to naše razumijevanje i zbližavanje da razumijemo jedini druge i da naučimo da je to jedna blagodat. Te sam se poruke dotakao i prošli puta kada sam se pripremao za Ramazanski bajram”, navodi Kozlić.

Muftija je podsjetio na jednu kur´ansku poruku koja kaže da Allah Uzvišeni ne suzbija ljude jedne drugima, na zemlji bi, doista nered zavladao.

”Dakle, mi još uvijek nismo shvatili da je čovjek najveća blagodat, da je ovo što mi imamo ovdje u BiH nažalost neiskorišteni potencijal i to pored onih, nećemo da govorimo o prirodnim resursima na kojima nam svijet može pozavidjeti, ali naš najveći resurs je čovjek, upravo to, a mi još uvijek ne razumijemo blagodat življenja jednih sa drugima. I to dijeljenje kurbanske radosti, kada je možete podijeliti i sa pripadnicima drugih vjerskih zajednica i sa pravoslavnim i katolicima, drugima, ateistima... To je blagodat koju nemaju mnogi. To je nešto što mi nažalost nismo još shvatili i na pravi način iskoristili”, kaže muftija Kozlić.

Na djelu politikanstvo, a ne politika
Muftija je poručio kako je problem i u tome da razumijemo da je veoma važno, nužno da tako kažemo, da tu tradiciju očuvamo. Jer, upozorava Kozlić, to je sama suština, bit vjere.

”Tu nit ne smijemo izgubiti. Tako se moramo ponašati. Naravno ne možemo se mi otrgnuti uticajima. Ali, to je slično sa ramazanima, iftarima. Ne smije iftar prerasti u manifestaciju i u nešto što ne liči na iftar. Ne smije on prerasti u to da izgubi onaj kućni ambijent, ljepotu. Moramo o tome razmišljati. Isto je i ovdje za Kurban bajram. Ta tradicija koliko mi čuvamo nju, toliko ona čuva nas. Onoga trenutka kada se to zapusti, zapostavi, kada se zanemari, onda kola krenu nizbrdo. Tamo gdje se ona čuva, očuva se i napredak. Davno sam to čitao da je Japan izvanredno sačuvao svoju kulturu, tradiciju i razvio se u jednu bogatu, razvijenu zemlju. U muslimanskom svijetu nažalost imamo situaciju da su mnogi to zanemarili i vidimo do čega je to dovelo. Imamo još ponegdje tamo mjesta na dalekom zapadu, u Maroku, da se striktno čuva muslimanska tradicija, ali primjećujemo da je uz to značajno očuvana i država, sačuvan je identitet, sačuvana je kultura. Čuvanjem te tradicije mi čuvamo i vjeru i kulturu i tradiciju, ali u isto vrijeme čuvamo i okruženje u kojem živimo. Pravimo jedan štit od tih uticaja koji ne smiju preći jednu zamišljenu crtu. To je razlog zbog kojeg treba posebno voditi računa da se tradicija očuva. A, to je posebno značajno za ovo bh. društvo”, poručio je Kozlić.

Muftija Kozlić smatra da "naš narod, zapravo narodi nisu izgubili osjećaj, kada govorim o narodu i o tradiciji koja je u njima samima, da treba pomoći jedni drugima." Mi znamo, kaže, da se naš narod odazove kada ih pozovemo bez obzira da li je to od institucija, ustanova, države...

”Narod se odaziva, pomaže. Pokazuje tu solidarnost. Možda je nesretna poplava koja je bila prije dvije godine pokazatelj kako Bošnjaci znaju priskočiti u pomoć Srbima, jednako tako i Srbi kada su u pitanju Bošnjaci. Dakle, ima toga. Ali, nešto je drugo u pitanju. Bojim se da to ne preraste samo u to da pomažemo siromašnima. Mi trebamo razvijati sistem koji će eliminisati siromaštvo i graditi socijalnu državu koja će o tome voditi brigu. Treba težiti tim evropskim integracijama, da se uključimo u ta razvijena društva. Nije prirodno da mene kao muftiju zovu i kažu - koliko ti treba paketa? Kažem meni, ne treba paketa, imaju se oni kome dati, ali je meni jako važno da nekog mladića, neku djevojku koja se odškoluje ovdje u Banjaluci ili u Sarajevu ili Tuzli, bilo gdje, da se neko pobrine da se taj mali čovjek vrati ovdje, da bude nama od koristi, a ne da ga odškolujemo i da ga izgubimo tako što će otići u neki veći centar, neki veći grad”, upozorava Kozlić.

Takvom mladom čovjeku, kaže muftija, pomognemo, stipendiramo ga i onda ga izgubimo. To , kaže, njemu liči na ono što je isticao više puta kako nažalost i institucije države, entiteta, kantona često školuju mlade ljude i onda se neki ministar u Banjaluci hvali kako svršenici Medicinske srednje škole ili fakulteta mogu bez problema naći radno mjesto u Njemačkoj.

Dakle, kaže muftija, još si uradio sve, odškolovao ga, finansirao, i još se hvališ tim što ćeš mladog čovjeka poslati vani. Onda se, kaže, javlja ta bojazan kod ljudi.

”Ja sam to i ovdje često slušao - strah me za moje vlastito dijete, moje dijete hoće da ide odavde. To su ti problemi sa kojima se suočavamo”, upozorio je Kozlić.

Muftija je u povodu najavljenog referenduma o danu RS-a za 25. septembar rekao kako se od dana kasnije, 26. septembra, ne boji.

”Ja sam taj strah prevazišao, ja se ne bojim. Da se bojim ne bih bio ovdje. To je jedna stvar. Druga stvar je, ono što moram reći je da je zaista atmosfera pred ovaj Bajram tumorna. Kao da su se nekakvi oblaci nadvili nad ovom zemljom. Teško je bilo šta reći. Ja sigurno znam da ovo ima veze sa izborima, da nije slučajno da su neke partije ovdje u Banjaluci insistirale da referendum bude održan i to sedam dana prije oktobarskih lokalnih izbora i da je to upravo tempirano zbog toga. Čudi me kako narod ili narodi jednostavno ne razumiju te igre i politikanstva. To nije politika, to je politikanstvo”, rekao je muftija.

Zebnja zbog referenduma
Muftija je to politikanstvo ilustrovao na onome što je doživio skoro kada je iz Hrvatske ušao u BiH na graničnom prelazu u Gradiškoj.

”Idući preko mosta i pogledam desno, znam da su lokalni izbori, ali vidim veliku plakatu na kojoj piše - Srpska može bolje. I onda zamišljeno gledam i razmišljam, pa Bože jesu li ovo lokalni ili opšti izbori. Kakve veze ima slogan Srpska može bolje sa Gradiškom? Takve slogane i poruke čujemo i sa druge strane u Sarajevu i drugim mjestima. Niko se ne bavi životnim, stvarnim pitanjima. Ja ne znam dokle će ovo i čemu ovo vodi, da li će ovo narod, kad to kažem mislim na sve narode, kojima se ta poruka šalje, da li će to razumjeti”, navodi muftija.

Druga strana i druga stvar tiče se, naglašava muftija Kozlić, referenduma zakazanog za 25. septembar.

”Mi moramo kazati ovdje, Islamska zajednica BiH je zauzela i zauzet će zvaničan stav i tu ćemo poruku najvjerovatnije poslati za bajram, da mi muslimani, Bošnjaci, nećemo izaći na to glasanje na referendumu ako ga bude. Ostaje da vidimo hoće li ga biti ili neće. Nećemo izaći ako ga bude jer ne želimo dati legitimitet nećemu što na koncu narušava institucije države BiH. Naša će poruka biti da mi na taj referendum i to glasanje nećemo ići jer ne želimo dati legitimitet nećemu što samo po sebi nema nikakve svrhe i naravno kao što znate, to proizvodi tenzije, zabrinutost. Pitaju me ljudi ima li kakvog straha? Nema straha, ali ima neke zebnje, ima nekakve nelagode. Ljudi su svi uključujući i Srbe i ostale, u nekom grču. Ovdje narod šuti, ne govori ništa. Ne zna čovjek šta je bolje - kada narod šuti ili kada nešto govori, kada se buni?! Tako da je ovo doista jedna atmosfera koja je kreirana sa nekom političkom pozadinom na koju smo, neću reći nasjeli, ali smo uvučeni, u to. I brine nas ova situacija naravno. Ona negativno utiče na sve”, poručio je muftija Kozlić.

Efendija Kozlić govorio je i o tome da li neodazivanje Bošnjaka na referendum znači da oni ne priznaju 9. januar kao Dan RS-a.

”To su teška politička pitanja. Kako će se to okončati ne znamo. Bošnjaci imaju svoje primjedbe na taj datum, znate i o kojim se razlozima radi. Ako je 9. januar Dan RS-a i ako je to krsna slava znate i da to ne ide jedno uz drugo. Nije to onda ni sekularna država. Neke stvari nisu dobro poredane ovdje. Imaju i oni primjedbe na datume koje mi obilježavamo, koje mi, mislim na Bošnjake, obilježavamo u FBIH. Tako da mislim da je u pravu međunarodna zajednica koja insistira da se ta pitanja otvore i da se o njima razgovara na svim nivoima i da se donese zakon o državnim praznicima, da se zna šta ko slavi. U protivnom ovo će otići u politiziranje. To su osjetljiva pitanja. Mene kada pozovu na taj datum, 9. januar u RS-u ja se ne odazivam. Ne mogu se odazvati upravo iz tih razloga. To su jako nezgodna pitanja”, smatra muftija.

- Glasniji oni koji pričaju o sukobima i tenzijama -
Banjalučki muftija naglašava da misli da su oni koji pričaju o sukobima, tenzijama glasniji, uporniji, moćniji, da ne kažem, kako navodi, jači. Mislim, smatra Kozlić, da treba dići glas i insistirati na pitanjima od životne važnosti, značaja.

”Ja moram govoriti o onome što je trenutačno stanje ovdje, onome čime sam zabrinut. Ako kažem da me zabrinjava ova situacija do izbora i najave referenduma to je tako. Naravno da nije jednostavno kada te ljudi nazovu i pitaju hoće li zaista biti nekih problema. Neki ljudi vade pasoše. Spremaju se da krenu prema nekim zemljama. Dakle, to znači da smo mi kreirali jednu negativnu atmosferu. Neka vrsta straha je prisutna. Pitaju ljudi šta da rade? Odlaze nam ljudi, napuštaju ovu zemlju. Stalno to ponavljam i moram to ponavljati. Smanjuje nam se broj džemata, džematlija. To se mora nekako zaustaviti. Naravno da je to zadaća politike, ali i svih nas. Treba postaviti pitanje, zašto je to tako? Koji je trazlog? Vi kada napravite jednu ovakvu atmosferu, teško da će se neko odlučiti da investira nešto veliko u Banjaluku, bilo gdje. Trebaju se takva pitanja postavljati. Ne znam, vrlo je nezgodno, teška je situacija. Nadam se jedino da će ovo ludilo prestati i da ćemo se zaista početi baviti životnim pitanjima, da ćemo voditi računa o tome da je ovdje vrlo važno i značajno kada jednog čovjeka zaposlimo”, ističe muftija.

Razgovarao je kaže, ovih dana sa dvojicom ljudi koji su iskazali radost što je jedan mladi čovjek se zaposlio u jednu instituciju i njihova radost, kaže muftija, se povećala kada im je rekao da se on oženio i da je dobio dijete.

”Ja kažem ovdje kada neko odluči da ostane i odluči da zasnuje porodicu, uzme kredit da riješi stambeno pitanje, to je velika stvar. Mislim da to treba da radimo, da na taj način pomažemo, da se okrenemo ovim životnim pitanjima. Čak sam govorio nekim diplomatama da se vidi, da se razmisli da se izbori održavaju svake četiri godirne, da jednostavno nemamo ovih situacija sa kojim se susrećemo svake dvije godine. Ali nažalost, tako je kako je”, naveo je muftija.

Lično očekuje, kaže, da će se svijest naroda promijeniti. Nemoguće je, tvrdi muftija, da ovako traje u nedogled.

”Jednog dana će se desiti, mora se desiti, na izborima da se ta situacija mijenja ili da se pokuša promijeniti. Na um mi pada izreka nobelovca Ive Andrića - Mi nikako na ovim prostorima nismo naučili da živimo život i da uživamo u životu kao što to radi zapadni čovjek. Mi samo pričamo o životu i pričamo o nečemu. Nikako da uzmemo stvari u svoje ruke i da zaista odlučimo da živimo svoj život, da nam onda ovakve priče i retorike i ne predstavljaju neki problem. Ja se nadam da će se to uskoro promijeniti”, rekao je muftija Kozlić.

- Mnogima smeta napredak Turske -
Banjalučki muftija govorio je i o posljednjim dešavanjima u Turskoj, osvrćući se i na pokušaj državnog udara koji se desio 15. jula, a koji je pokušala izvesti teroristička organizacija FETO.

Nas je, kaže muftija radovao napredak Turske u ovoj konstalaciji odnosa u muslimanskom svijetu.

”Tako se to dešava. Tako to dragi Bog da kada jedna moćna velika muslimanska zemlja izgubi konture, kada joj malo opadne moć i snaga, onda dragi Bog da da se nešto drugo pojavi. Tako je bilo i sa Turskom i sa njenim ubrzanim napretkom kojem smo se mi radovali i radujemo. S druge strane Turska je bila na jednom velikom ispitu demokratije. I ja mislim da je ona u dobroj mjeri položila taj ispit u smislu da se po prvi put izlaskom na ulice narod odlučio da brani tu demokratiju, jer Turska ima dugu negativnu tradiciju po pitanju državnih udara koje organizuje vojna hunta. Ovo je po prvi puta možda da u tome nisu uspjeli ili oni koji stoje iza toga nisu uspjeli. Ne bih ulazio u to ko je sve u tome učestvovao, moji znanstveni dometi nisu takvi, da ja mogu to sve protumačiti analitički ko sve stoji iza toga, ali znam da mnogi moćnici svjetski žele da destabiliziraju Tursku i da zaustave njen rast i napredak. Mene to zanima i meni je drago da je Turska uspjela odbraniti tu demokratiju”, rekao je muftija Kozlić.

Muftija Kozlić je izrazio uvjerenje da će Turska i turski narod prevazići situaciju nastalu nakon 15. jula.

”To je inače, problem sa narodima i sa malim i velikim. Mislim da su oni veliki i da će to prevazići, da u toj silnoj želji ne izgore i ne pretjeraju da se drže kriterija univerzalnih vrijednosti koji su prije svega islamski i muslimanski pa tek onda svjetski i evropski. Treba da budu obazrivi na tom polju. Ja mislim da će oni iz te situacije izaći. Mi smo u Islamskoj zajednici BiH u stalnom kontaktu sa ambasadom Turske u BiH, njenim predstavnicima. Razgovaramo, informišemo se. U svome domenu koliko možemo pomažemo im da, ili bolje reći radimo da se ova situacija prevaziđe, da se ono sa čime se oni nose savladaju i da to bude dobro i za turski narod i na koncu za nas u BiH”, smatra muftija.

Za Anadolu Agency banjalučki muftija koji je i dugogodišnji predsjednik Ustavnog suda Islamske zajednice u BiH govorio je i o aktivnostima koje se vode, a koje su izazvale pažnju javnosti u BiH, o mogućnosti da se obrazovne institucije Bosna sema, povezane s terorističkom organizacijom FETO odgovornom za pokušaj državnog udara 15. jula, uvakufe kao imovina Islamske zajednice u BiH.

”Ja vam trenutno ne mogu reći zvaničan stav. Imam neke informacije i znam da su razgovori o tome u toku. Da li će doći do realizacije tog dogovora, sporazuma da ti objekti i te obrazovne institucije pređu u nadležnost Islamske zajednice BiH još ne znam. Rekao sam to ovdje i predstavniku turske ambasade koji je postavio to pitanje. Nema razloga za brigu - ako mi preuzmemo upravljanje vakufom, vakufskom imovinom onda će u pravom smislu riječi to biti sve pod strogom kontrolom naših institucija i upravljanje vakufom, ali i obrazovni sistem koji mi imamo. Nema nikakve bojazni da oni koji budu htjeli širiti nekakve ideje da će naći tu mjesta i prostora. Mislim da će to biti tako, ako to bude išlo u tom pravcu, ali koliko vidim radi se na tome, ali ovo nije zvaničan stav, mislim da će uskoro to biti poznato. Dakle, neće biti nikakve bojazni. Islamska zajednica BiH je garant da do toga neće doći. S druge strane država BiH i njene institucije dobrim dijelom kontrolišu obrazovanje unutar BiH tako da će biti pod dvostrukom kontrolom i Islamske zajednice BiH i države, ako do toga dođe. Tako da ja tu ne vidim nikakvu bojazan”, smatra muftija.

On je naveo kako se ništa neće uraditi bez pozitivnog mišljenja države Turske, te da će odluku o preuzimanju obrazovnih institucija Bosna sema donijeti Vijeće muftija.

”Unutrašnja organizacija Islamske zajednice BiH će biti potrebna, ali moguće je da mi budemo vakufi obrazovnih institucija. Imamo mi Bošnjačku gimnaziju, ali imamo u svojim strategijama obrazovanja planove za takvim institucijama. Mi očekujemo da i na području RS- a osnujemo škole, koledže, sličnog tipa pod ingerencijama Islamske zajednice BiH naravno poštujući i uvažavajući zakone koji su na snazi u BiH i entitetu RS. Tako da mislim da će taj proces, ako do njega dođe, malo potrajati, ali ja ne vidim nikakvih opasnosti. Mislim da je to jedna garancija da će to biti u pravim rukama”, kaže banjalučki muftija.