Pokušaj održavanja referenduma u Republici Srpskoj o Danu RS-a u sebi nosi negaciju Bosne i Hercegovine, negaciju institucija BiH, neprihvatanje odluka Ustavnog suda BiH i na neke ”mišiće” se pokušava destabilizirati cijela BiH, a u tom teroru se ne isključuje ni međunarodna zajednica koja djeluje ponekad po onome toplo-hladno ili nema zajednički konsenzus svih članica PIC-a ili EU, a koja može zapravo da presiječe sve ovo, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Jusuf Pušina, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova BiH, te bivši generalni konzul u Turskoj i ambasador BiH u Bugarskoj.

”Ja se nadam da će međunarodna zajednica prepoznati sve ono što je neophodno u BiH da referendum kao takav ne bi trebao da predstavlja opasnost. Međutim, poruke referenduma su opasnost i naravno ono poslije toga, jer je ovo jedan test za ono što je najavljeno u naredne dvije godine, da imate jedan novi referendum koji će voditi ka secesiji, odnosno otcjepljenju entiteta RS iz BiH i da bi to trebalo da bude neka kompenzacija u odnosu na Kosovo”, upozorio je Pušina.

On je naglasio kako aktuelna situacija ”ima jako puno dodirnih tačaka iz referenduma 90-ih godina i najavljenog referenduma u bh. entitetu RS”.

Aktiviranje bosanskog lonca odrazilo bi se i na Balkan i na Evropu
”Puno je sličnosti u političkim razmišljanjima iz bh. entiteta RS u odnosu na nezavisnost Bosne i Hercegovine 90-ih, odnosno 1992. godine ili bolje rečeno paralele sa referendumom o nezavisnosti BiH, njenog međunarodnog priznanja i današnjeg referenduma. Ovdje se pokazuje da BiH nije završila svoj period tranzicije kroz međunarodno priznanje što je u prvom redu bila otvorena agresija, a poslije toga su se stralno događale situacije da BiH ne dobije one forme državnosti koje su neophodne za njeno funkcioniranje. Naravno da kroz jedan takav oblik BiH ima i periode stagnacije, zato što je onemogućen njen napredak i njen razvoj kako u političkom tako i ekonomskom smislu i naravno da on ima svoje refleksije na svim ostalim segmentima društvenog života”, rekao je Pušina.

Kroz takav vid kočenja, navodi Pušina, dolazimo do apsurdne situacije. Dolazimo, kaže, do jedne situacije ”u kojoj možemo reći da BiH nije moguća kao država i da zatečeno stanje u BiH nije perspektivno”.

”No, uvijek se zaboravlja da onaj dio kočničara koji onemogućavaju BiH ka njenom daljnjem razvoju je dominantan u odnosu na one snage koje ustvari treba da budu progresivne snage. Te progresivne snage se veoma često nalaze u defanzivnoj poziciji i nisu dovoljno snažne, ne artikuliraju sve one vrijednosti koje BiH zaista ima”, ističe Pušina.

Najproblematičnijim vidi izostanak adekvatne reakcije međunarodne zajednice.

Sva ta situacija, upozorava, asocira na 90-te godine, jer i tada, kaže, međunarodna zajednica nije adekvatno reagirala na promjene na prostoru bivše Jugoslavije. Išli su, ističe, na vjerovatnost da se Jugoslavija može razdružiti mirnim putem. I sada, cijeni Pušina, imamo nešto slično.

”Bosanski lonac je jako vreo i može iznijeti sa prostora BiH jednu žuč koja može preplaviti ne samo Balkan nego može destabilizirati i Evropu, događajima koji će biti vezani ili bi bili eventualno vezani za događanja u BiH. Ne trebamo zaboraviti da se sada nalaze neke nove snage koje pokušavaju da zauzmu dominantna mjesta u svjetskim i evropskim razmjerama i da to više nije samo unutarnje pitanje BiH nego da je to zaista delikatno pitanje. Sada je veoma nezahvalno govoriti o tim pozicijama u kojima se BiH nalazi zato što imate snage koje pokušavajau da mirnim putem, mirnim sredstvima ukažu na sve opasnosti i one koji žele da kažu da agresijom se povlače određene snage koje nisu spremne da pomognu BiH u punom kapacitetu”, rekao je Pušina.

Nema mirne disolucije BiH
Naveo je kako spada u kategoriju ljudi koji žele mir, koji zagovaraju mir i mirna rješenja svega. No, veli, ”nisam siguran da postoji mogućnost mirnog razdruživanja ili disolucije BiH”.

”Vjerujem da svako onaj ko BiH doživljava kao svoju domovinu, kao državu, ne bi dopustio da više i jedan pedalj zemlje ide na drugu stranu. Dovoljno je ovdje krvi proliveno, da bi se sada šapatom BiH mogla podijeliti. Tako da svi oni koji zagovaraju eventualno podjelu BiH moraju bit svjesni i odgovornosti i posljedica koje bi mogao jedan takav potez da izazove. To je također i poruka međunarodnoj zajednici da mora ozbiljnije shvatiti BiH, da se mora ozbiljnije uključiti. Često govorim da BiH ima dva izlaza i dva iskoraka u mirno rješenje situacije, a to je ulaz u NATO i u EU. Sa ta dva rješenja BiH rješava i svoje unutrašnje pitanje, naravno, obezbijeđen joj je međunarodni subjektivitet, integritet i međunarodno priznanje i funkcioniranje, a to će kao modus onda djelovati i na unutrašnje uređenje BiH, tako da će ekonomija i sve ono što je pozitivno doći do punog izražaja. Neće više biti kočenja, kočničara u onom smislu da će zaustavljati progres BiH u bilo kom segmentu - političkom, ekonomskom, društvenom, sportskom, naučnom, kulturnom... Sve u toj varijanti će doći do punog izražaja i vidjet će se da je BiH država koja je zaista sposobna da odgovori svim zahtjevima svojih građana, ali i međunarodne zajednice”, stava je Pušina.

Kaže kako ga ponekad čudi, a ponekad iritira priča da je suviše snažan uticaj Turske u BiH te da se to najčešće govori u skoro negativnoj konotaciji. Naprotiv, kaže Pušina, Turska nije dovoljno prisutna u BiH, a pogotovo ne turska privreda. Mi, veli, tu moramo napraviti neki prostor, nekog prostora koji BiH ima.

”Ne da nije dominantan turski uticaj u BiH, nego on nije još dosegao ni onaj nivo da budemo zadovoljni. Turska je ekonomski veoma snažna i veoma jaka zemlja i ima mogućnosti investiranja u BiH. Te investicije iz Turske nisu dosegle čak ni onaj nivo koji evidentan recimo u Srbiji, tako da BiH ima šta ponuditi Turskoj, ne samo u izvoznom nego i uvoznom smislu, ali i u uvozu kapitala iz Turske na prostore BiH i na taj način napraviti jedan iskorak”, smatra Pušina.