Bosna je ostala Bosna kroz dugu svoju povijest, jedina koja je uvijek bila i cjelovita, kao teritorij, i jedinstvena kao historijsko trajanje



U organizaciji BIC Hamilton i pod pokroviteljstvom Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida, Kanada održana je Akademija povodm 25. novembra Dana državnosti BiH. Akdemiju je kratkim prigodnim govorom otvorio Hasan Kapo predsjednik IO BIC Hamilton. Zatim su intonirane himne Kanade i BiH. Imam BIC Hamilton je pozvao prisutne da se sjetimo svih boraca za BiH koji su dali svoje živote za njenu slobodu.

Hasan Kapo je zatim pozvao profesora Emira Ramića da se obrati prisutnima. U svome izlaganju Ramić je između ostalog rekao:

"Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a je jedan od najznačajnijih događaja uopće u povijesti BiH. BiH kao zemlja, kao prostor svoj politički i državni identitet stiče u srednjem vijeku i dostiže veoma visok stupanj razvoja. Zatim nekih 400 i više godina, BiH egzistira u okviru Otomanske vlasti, a nešto kratko i pod Austro-ugarskom vlašću, ali u svim vremenima BiH je sačuvala svoju teritorijalnu posebnost i svoju kulturološku posebnost. Znači u BiH su vijekovima živjeli ljudi koji su pripadali različitim vjerama i kasnije nacijama. U 20. stoljeću BiH obnavlja svoju državnost i tada započinje njen razvoj u okviru Antifašističkog oslobodičkog pokreta u BiH i Jugoslaviji. Dana 25. novembra 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica. Godinu poslije na zasjedanju u Sanskom Mostu ZAVNOBiH prelazi u zakonodavno i izvršno tijelo, a njegovo predsjedništvo na jesen u Jajcu uspostavilo je državnu upravu. 1945. godine u Sarajevu je formirana prva vlada, a godinu poslije usvojen prvi ustav, koji je utemeljio je ravnopravnost građana u BiH. Veličina i historijska vrijednost ZAVNOBiH-a ogleda se u tome što je umjesto mržnje ponudio – bratstvo, umjesto razdora – jedinstvo, umjesto podvojenosti – ravnopravnost, umjesto sluganstva tuđinu samostalnost-nezavisnost-suverenost, u vlastitoj državnoj, političkoj, ekonomskoj i kulturnoj zajednici. Svima onima koji bojkotuju ovaj historijski datum, svima onima koji za državu BiH govore da je vještačka tvorevina koja nema budućnost, svima onima koji negiraju antifašistički program oličen u borbi protiv agresija i genocida, svima onima koji guše osnovna ljudska prava i slobode, svima onima koji uzalud hoće BiH samo po svome cilju, svim zarobljenicima prošlosti izbrisanih historija poručujemo: BiH je historijski entitet koji ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju. BiH je na čist i častan način branila i odbranila svoju državnu, političku, pravnu opstojnost, nezavisnost, samostalnost, suverenost u višestrukoj agresiji i genocidu nad njenim građanima od 1992 do 1995. godine. I uvijek će to časno i pošteno odbraniti jer ima višestoljetnu tradiciju susretanja i miješanja različitih civilizacija i kultura koje su se sintetizovale u specifičnoj duhovnosti koja se ne može naći u njenih susjeda. Zato oni BiH ne razumiju i vrše nad njom agresije i genocide.



Upravo ta njena specifična duhovnost oličena u ideji Bosne i Bosanskom duhu na čijim osnovama se gradi savremni čovjek i civilizacija čini bosanskohercegvačko društvo specifičnom i nedjeljivom političkom zajednicom i državom. Zato je BiH nemoguće poharati tako da bi ostala poharana i uništena, ona će se uvijek vratiti na svoj nivo, na nivo Ideje Bosne i Bosanskog duha. Kada su u pitanju zločini prema toj Ideji i tom Duhu svaki kompromis je sramna izdaja pravde i istine.
Pomirenje nam treba radi povratka nade čovjeku i civilizaciji kroz vračanje Ideje Bosne i Bosanskog duha svome bosanskohercegovačkom izvoru, ali uz neopoziv uvjet da ratni zločinci budu gonjeni i kažnjeni, žrtva obeštečena. Bez toga nema niti može biti ni mira ni pomirenja, ni istine, ni pravde, ni historijskog vračanja Ideje Bosne i Bosanskog duha svome izvoru. Ideologijama i praksama koje su željele, žele i želiće u budućnosti da razbiju BiH ne odgovaraju historijske odluke ZAVNOBiH-a koje su potvrdile modernu državnost BiH koja je imala status države još prije hiljadu godina. Osnovna teza tih ideologija je da država BiH nikad nije ni bila. A, osnovni element tih ideologija je negiranje identiteta bošnjačkog naroda, kao osnovne spone bosanskohercegovačke državne i društvene samostalnosti, nezavisnosti, teritorijalnog integriteta. Stalna egzistencija tih neprijateljskih ideologija je znak da fašizam nikada nije do kraja pobjeđen, što se jasno pokazalo u agresiji Srbije, Crne Gore i Hrvatske na međunarodno priznanje BiH koje je izvršeno upravo u granicama koje je uokvirio ZAVNOBiH. Zbog toga su antifašizam i ZAVNOBiH potrebni BiH jednako kao i prije 73 godine. Principi na kojima je utemeljen imaju trajan karakter i povijesni značaj. Bez uvažavanja i primjene tih osnovnih principa BiH nema perspektivu.



Svima onima koji BiH ne žele kao suverenu, jedinstvenu i demokratsku državu, zajednicu ravnopravnih naroda i građana, onima koji bi BiH najradije vidjeli u sastavu velike Srbije, velike Hrvatske, ili kao neku “muslimaniju”, odnosno kao neku uniju tri odijeljena nacionalna entiteta principi ZAVNOBiH-a su problem. Agresija na BiH jeste srušila mnoge zablude, raskrinkala mnoge ideologije i mitove, dala teške, krvave historijske pouke, ali sve to ne smije biti razlog da se odstupi od principa ZAVNOBiH-a koji su satkani u biću BiH, oličenog u ideji Bosne i Bosanskom duhu".

Sa Akademije je poručeno da je BiH na čist i častan način branila i odbranila svoju državnu, političku, pravnu opstojnost, nezavisnost, samostalnost, suverenost u višestrukoj agresiji i genocidu nad njenim građanima od 1992 do 1995. godine u antifašističkom, narodnooslobodilačkom ratu. Svim istinskim bosanskohercegovačkim patriotima, svim borcima protiv fašizma i svima onima koji daju svoj doprinos za kontitnuitet državnog razvoja BiH čestitamo Dan državnosti, uz dužnu počast svima onima koji su svoje živote utkali u državu BiH, njen suverenitet i teritorijalni integritet.

Poslije uvodnog izlaganja uslijedila je diskusija u kojoj je učestvovali više prisutnih. Akademija je nastavljena druženjem prisutnih.