Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Teme


HOMER SA ŠAR PLANINE
Procitaj komentar

Autor: Šerif Ajradinoski
Objavljeno: 31. December 2016. 15:12:03


Šerif AJRADINOSKI: Hoću sa Vama da podijelim jednu moju skrivenu želju. Da roman „Kćeri magle“, jednog dana da bude preveden i na makedonskom, bugarskom, turskom, francuskom, engleskom i drugim jezicima, a Namik Dokle da bude kandidovan za „Nobelovu nagradu“ za književnost.
Poštovani organizatori, uvažene dame i gospoda, dragi moji Torbeši, Gorani, Bošnjaci... i, nadam se da mi nećete zamjeriti ako po imenu spomenem dva moja prijatelja, dva glavna „krivca“ što smo danas svi mi ovdje,
dragi Sadik Idrizi i dragi Namik Dokle,
Es'selamu alejkum, mir mrama i akšam hajrula!
Dozvolite mi najprije da se zahvalim organizatorima na pozivu i da kažem da mi je velika čast i zadovoljstvo što sam danas ovdje sa Vama na ovaj, rekao bih, historijski događaj. Na promociji romana moga prijatelja i brata Namika Doklea, romana sa jednim simboličnim naslovom: „Kćeri magle“.
Kažem simboličnim naslovom, jer ono „kćeri“, kao simbol, moglo bi biti i sestre i majke i nane i nene...Moglo bi biti i sinovi i braća i babovci i babuši.. Možda bi bolje pristajalo jetimi? Jetimi magle, jetimi Gore, Župe, Reke, Skopske Torbešije ili moga Drimkola. Ali možda je ipak najbolje „Kćeri magle“ jer, kako majka priča učitelju: „O ljudima i djeci sela Bukojna kažu da ih nije rodila majka iz stomaka nego magla sa Kalabaka. Od rođenja do smrti oni su djeca magle. U pelenama od magle ih povijaju kada izađu iz majčine utrobe i u ćefine od magle ih stavljaju kad ih ispraćaju u mezarje“.

Takvi insani, takva „djeca magle“, takve „kćeri magle“, rađale su, rađaju i, ako Bog da, rađat će sve do Sudnjeg Dana, ne samo magle Kalabaka i Šar planine, nego i magle Igmana i kršne Hercegovine, magle Pirina i Rodope, magle Meglena, Tikveša i Solunske glave, kao i magle Krčina, Koraba ili nešeg Strižaka na Jablanici koji svojom maglom dijeli, ali svojim pogledom sa nebeskih visina kao da miluje Golo Brdo u Albaniji i Struški Drimkol u Makedoniji koji, isto kao i Gora, na identičan način su podijeljeni početkom prošlog stolijeća.
Zašto kažem ovo? Moje objašnjenje moglo bi trajati satima. Da bi bio kraći, citirat ću jednu frazu iz romana u kojoj učitelj objašnjava djetetu da „Prije više stotina godina na Balkanu je rođena hereza koja se nije slagala sa tadašnjom zvaničnom crkvom...Ta je hereza pustošila mnoge zemlje i plemena, zahvativši i našu Iliriju... U Bugarskoj su ove heretike zvali bogomili, ljubitelji Boga, u Aziji su ih zvali pavlikijani, u Francuskoj albigezi, dok su u Italiji poznati pod imenom albanezi...A ovdje u vašim oblastima zovu se Torbeši, jer putuju i lutaju po svijetu sa torbama na ramenu...“ Ti nekadašnji bogomili imali su još mnogo imena, mnogo sinonima, egzonima, endonima koje ućitelj ne spominje. Ne bih ni ja sad nabrajao, jer ih je mnogo, možda i za Ginisov rekord. Samo ću reći da ti heretici, ti bogomili i danas, poslije hiljadu godina, su tu na Balkanu i po čitavom Dunjaluku i zovu se Torbeši, Pomaci, Gorani i Bošnjaci. U tom smislu roman „Kćeri magle“ sadrži jednu historijsku komponentu, a analogno tome ima i historijski značaj.
Da je roman „Kćeri magle“ od velikog, historijskog značaja, naslutio sam kad mi je moj prijatelj, prof. dr. Sadik Idrizi pričao na početku svog rada na prijevodu, šaljući mi na čitanje neke dijelove i poređujući Namika sa nobelovcem Markesom, autorom romana „Sto godina samoće“. Istu komparaciju sam pročitao i u albanskoj verziji romana koji mi je Namik poklonio u Tirani, januara 2016. godine, kad smo se sreli i popili kahvu na mom putu za Kuks, na „Sjećanje na Namika Doklea i promociju njegove posthumo izdate knjige „Torbeši Kuksa“. Istu komparaciju sam nedavno, poslije promocije u Sarajevu, pročitao i u jednom kritičkom osvrtu, naslovljen „Dokleov Makondo“, autorice Lamije Milišić, gdje se Namikova Bukojna, kao mjesto samoće, upoređuje sa Markesovim Makondom iz romana „Sto godina samoće“. Na sve ovo, čime se u potpunosti slažem, ja bih dodao samo jednu bitnu razliku. Naime, dok Markesov Makondo je plod autorove mašte, romantična fikcija i mit, stvoren na početku a uništen na kraju romana, Dokleova Bugojna samo po imenu je fiktivna. U svemu ostalom ona je realnost, nimalo romantična, surova realnost. U njoj ne rastu banane nego kamenje. Možda i zato je neuništiva, baš kao i kamen. Stanovnicima Bugojne i Gore, kao što kaže legenda o Gori, Božijom voljom određeno im je da vole kamen, ali i da budu vječni kao kamen, kao kamen na bogomilskim stećcima. U tom smislu Bugojna kao personifikacija i simbol, kao paradigma i metafora svih našinskih, rekao bih, bogomilskih sela koja traje ne deset, ne sto, nego hiljadu godina samoće, a Namik Dokle, kao izvrsni narator i precizan hroničar, kao realist u aforističkom stilu, piše hroniku Bugojne. Hroniku poput Kadareovu „Kamenu hroniku“ ili Andrićevu „Travničku hroniku“. S tom razlikom što Torbeši Bugojne (i ne samo Bugojne) ne odlaze novim vlastima sa molbom za “novi identitet“, promjenu imena i prezimena, kao Kadareov Đerđ Pulja i ne osjećaju odbojnost i ksenofobiju kao „Andrićevi Travničani“(i ne samo Travničani). Naprotiv! Njima su osvajači pokušavali mjenjati identitet, a oni, seljani Bugojne, svojim bogomilskim kosmopolitizmom, torbeškim gostoprimstvom i islamskim merhametom, nesebično su primali sve što je dolazilo njima, ukljućujući i progonjene Čifute koji su donosili neke inovacije kao durbin i „kutiju koja ne zaboravlja“, kako su nazvali gramofon.
Tako, po mom skromnom mišljenju, Namik Dokle možda i nadmašuje Markesa, Kadarea i Andrića, a približava se Balzaku, Tolstoju i Homeru. A mi, svi mi koji smo identični sa ljudima iz Bugojne, mi koji smo sudbinski predodređeni da volimo kamen, mi koji smo djeca magle jetimi magle, mi o kojima „kad neko preseli na Ahiret, niko ne pita od čega je umro nego od čega je taj insan živio“, mi smo dobili našega Markesa, Balzaka, Tolstoja, Homera. Ako je rahmetli Namik Dokle bio, kako je jedan našinac napiosao, „Orfej sa Šar planine“ ja bih rekao da je Namik Dokle naš „Homer sa Šar planine“.
Na kraju, hoću sa Vama da podijelim jednu moju skrivenu želju. Da roman „Kćeri magle“, jednog dana da bude preveden i na makedonskom, bugarskom, turskom, francuskom, engleskom i drugim jezicima, a Namik Dokle da bude kandidovan za „Nobelovu nagradu“ za književnost.
Da uputim dovu dragom Bogu, Allahu dž.š. ili, hubavome Sajbiji, kako je milovao da kaže Namikov i moj brat, rahmetli Namik Dokle, da nagradi nešeg Namika i na ovom i na Drugom svijetu, a Vas ovdje prisatne da zamolim da, u znaku zahvalnosti što nam je podario ovakvo remek-dijelo i u znaku respekta, ustanemo i da „nešeg Homera“, akademika Namika Doklea, pozdravimo i nagradimo jednim velikim aplauzom!

VRH



Ostali prilozi:
» GENERAL MEHMED ALAGIĆ – SMRT OD NEPRAVDE
B.net | 07. March 2024 14:06
» IZLET DJECE IZ MEKTEBA HIDAJE U POSJETI DŽAMIJI U PENZBERGU
Damir ef. Babajić | 28. February 2024 16:04
» SEDMOGODIŠNJI MAHIR JEDINI ĐAK U SELU PETROVIĆI KOD OLOVA
Anadolu Agency (AA) | 24. February 2024 12:40
» "BEST MOSTAR" OTVARA PRIJAVE ZA HACKATHON!
Bošnjaci.Net | 18. February 2024 13:06
» PLEMENITOST, HRABROST I ODLUČNOST
Ferhat Korajac | 12. February 2024 02:08
» ČETIRI DECENIJE OD ZOI U SARAJEVU: OLIMPIJSKI DUH I DALJE ŽIVI
Anadolu Agency (AA) | 08. February 2024 20:04
» AZERBEJDŽAN NA GLOBALNOJ SCENI-EKONOMSKI RAST I DOPRINOS DIJASPORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:37
» OJ NERMINEEEEEE, ŠTA KAŽE SV. SAVO O ISLAMU I NJEGOVIM SVETINJAMA
Dr. Muharem Štulanović | 06. February 2024 19:56
» MOJ SEDAMDESET DRUGI ROĐENDAN
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. February 2024 14:32
» VEČER BOŠNJAČKE KULTURE, UMJETNOSTI, ILAHIJA I KASIDA
Bošnjaci.Net | 28. January 2024 16:38
Ostali prilozi istog autora:
» PROKLETSTVO MUSLIMANA
21. June 2019 16:50
» DAN BOŠNJAKA U MAKEDONIJI
05. October 2017 18:36
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif