Foto: Harun Muminović/Klix.ba

Knjiga „Bosanski dan 'D' ili Slučaj Dobrovoljačka“ Avde Huseinovića promovirana je pred spomenikom borcima koji su 2. i 3. maja odbranili Predsjedništvo BiH od napada JNA.

Prvi dio rukopisa sadrži analizu onoga što se događalo 2. i 3. maja, sa navođenjem imena žrtava i hronologijom događaja u ta dva sudbonosna dana kada je napadnut glavni grad Bosne i Hercegovine, a jedinice Jugoslovenske armije direktno pokušale zauzeti Predsjedništvo BiH i brutalno izvesti vojni udar.

U prva tri dana napada na Sarajevo, 4., 5. i 6. aprila, ubijeno je 162. Sarajlija, od čega su 157 civili. Huseinović navodi sva imena i evidencije o tim ljudima. Ubijane su Sarajlije i nakon ta tri dana. Grad je bio kasapnica do sukoba 2. i 3. maja.

Drugi dio knjige su originalni Huseinovićevi intervjui sa svjedocima događaja iz Dobrovoljačke ulice. Svjedočenja su važna jer donose viđenje više od trećine onih koji nikada nisu progovorili o ovom događaju.

Od ukupno 58 svjedočenja tu je i 12 svjedočanstava ključnih učesnika sa suprotne strane, posebno komandanata Jugoarmije, te pripadnika diverzantske jedinice koji su pokušali izvršiti državni udar na Predsjedništvo BiH. Iz svih brojnih svjedočenja može se upotpuniti slika onoga što se dešavalo 2. i 3. maja Avdo Huseinović je ovo knjigom dao za sada najpotpuniji odgovor na Dobrovoljačku.

On je napravio obimno istraživanja i detaljno prenio događaje oko kojih se stalno pletu brojne konstrukcije i neistine. Kulminacija tih konstrukcija i potpuni rasplet dogodio se oslobađajućom presudom tadašnjem članu Predsjedništva BiH Ejupu Ganiću pred sudom u Londonu, od višeg okružnog sudije Tima Workmana.



Ova je presuda postala model dominantnosti anglosaksonskog prava nad politiziranim srbijanskim pravosuđem, pa dijelom i neartikluliranim pravosuđem BiH. Londonska presuda je čak i otkrila laži i konstrukcije u drugom političčkom procesu, beogradskom suđenju Iliji Jurišiću. Tom presudom su definitivno izblamirane sve potjernice iz Srbije za 'Slučaj Dobrovoljačka'.

Zbog navodnih zločina u Dobrovoljačkoj su se po aerodromima hapsili nekadašnji komandanti Armije RBiH, dok se u isto vrijeme zapostavljao očigledan čin državnog udara od JNA, armije koja je nelegalno boravila u BiH, koja je izvela diverzantski napad na Predsjedništvo kao vrhovni organ suverene države i, bez ikakve sumnje, napravila otmicu predsjednika te države.

Naime, JNA je 2. i 3. maja već mjesec dana bila preimenovana u Jugoslovensku armiju i time se okvalificirala kao nelegalnu vojna sila na tlu BiH. Ovom knjigom Huseinovića postavljeno je pitanje vjerodostojnosti pravosuđa Srbije i BiH, koje 25 godina poslije nije učinilo ništa protiv ljudi koji su još uvijek živi, a koji su usred Evrope pokrenuli klasični vojni državni udar, pa o tome i javno govorili.

Foto: Harun Muminović/Klix.ba

Bosna i Hercegovina vapi za historijskim istraživanjima i dokazivanjima onoga što se ovdje događalo od 1992. do 1995. godine. Jedan od recenzenata ove knjige priznao je da nije znao ni deseti dio onoga što je Avdo Huseinović uspio sabrati u svojoj knjizi. Kao da se malo ko u ovoj državi pita kako se pravi historija. Da li usmenim predanjima, da li novinarskim pisanjem, kako je do sada, nažalost, bio običaj, ili se to radi velikim zahvatima prikupljanja i sabiranja građe kako je to uradio Avdo Huseinović o ovom događaju.

Tribunal u Hagu je rekao svoje: Dobrovoljačka je bila vojni sukob. Evropski sudovi od Beča do Londona su oslobađali državnike BiH i generale Armije RBiH, u nekim slučajevima i sa napadima na srbijanske tužioce koji su zloupotrebljavali princip univerzalne jurisdikcije u međunarodnom pravu.

Niko do sada nije obratio pažnju na pokušaj vojnog puča u drugoj državi i teroristički čin otmice predsjednika jedne države od vojske druge države. Huseinovićeva knjiga je odgovor na sve izrečene laži o slučaju Dobrovojačka.