Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Serijal: Bošnjački globalni izazovi (4)
BOŠNJACI I VLAST (II DIO)
Autor: Džebrail Bajramović
Objavljeno: 08. May 2017. 21:05:39
Dobitnik priznanja "Zlatni ljiljan" i kandidat na proteklim izborima za člana Predsjedništva BiH Džebrail Bajramović piše osvrt na društveno-politička organizovanja Bošnjaka u matici i dijaspori.


Bošnjaci u organizacijama u kojim djeluju traba da afirmišu vizionarstvo kao vid slobodnog promišljanja zasnovanog na pozitivnim naučnim dostignućima, uz ispoljavanje kreativnih duhovnih potencijala.


b) Programski aspekt
1. Cjelishodnost – obuhvatanje svih temeljnih pitanja od društveno-političke važnosti za Bošnjake.
Program koji je vlast dužna da predoči svojim biračima i građanima u osnovi ne smije biti manjkav u pogledu tretiranja pitanja od suštinske važnosti za društvo i građane, jer samo sveobuhvatni programi mogu se smatrati kvalitetnim. U suprotnom, zanemarivanjem bilo kojeg pitanja od opće važnosti stvara se nepovoljan društveni ambijent koje u pravilu narušava opću društvenu stabilnost i nije moguće ostvariti harmonizaciju koji treba da motivira građane i privoli ih na progresivni angažman.
Bošnjaci još uvijek tragaju za OPĆIM NACIONALNIM/ETNIČKIM PROGRAMOM koji bi tretirao i harmonizirao ključna pitanja čija bi realizacija odagnala aluzije o ugroženosti bošnjačkog naroda u BiH i osigurao put mira i stabilnosti u državi Bosni i Hercegovini. U tom pogledu od Bošnjaka se očekuje, ako ispravno shvataju globalne izazove koji se pred njih postavljaju, da pokažu veći stupanj razumijevanja društveno-političkih odnosa u svojoj domovini i u što kraćem vremenskom periodu obznane programske principe koji će omogućiti međubošnjačku kooperativnost u pogledu izrade i afirmacije tog krucijalnog etničkog/nacionalnog dokumenta na čijim osnovama je isključivo moguće graditi kolektivnu kreativno-patriotsku sinergiju od opće koristi za Bošnjake i BiH.

2. Lista prioriteti – iskazana kroz projekte čija realizacije je zacrtana u definisanim okvirima i rokovima.
Realizacija prioritetnih projekata, od važnosti za Bošnjake, u pogledu bh. društva i države BiH treba da u određenom vremenu omoguće etabliranje uvjeta za konsolidaciju prosperiteta Bošnjaka, a i svih građana i naroda u BiH. Od Bošnjaka, kao najbrojnijeg naroda u BiH, očekuje se liderstvo u pogledu usmjeravanja i vođenja BiH društva prema euro-atlanskim integracijama i stvaranja povoljnog društvenog ambijenta koji će privući strane investitore i povući bh. društvo ka općem prosperitetu. Neophodno je u tom kontekstu da se unaprijedi funkcionisanje lokalnih zajednica koje će prepoznati pozitivan kurs kao konkretna alternativa na postojeće letergično stanje u bh. društvu, a što treba da otvori realne produktivne angažmane koji oblikuju viziju boljeg društva u BiH.
Da bi lista prioriteta bila opće prihvatljiva potrebno je da bude utemeljena u sveobuhvatnoj programskoj platformi koja treba da je odraz stvarnih društvenih potreba i uživa podršku naroda i građana.
Stoga, sve aktivnosti u vezi Općeg programa Bošnjaka treba da se provode na temelju struke i transparentnosti jer u suprotnom neće biti u funkciji općeg društvenog prosperiteta Bošnjaka i njihove domovine BiH.

3. Realan okvir provodljivosti
Bošnjaci moraju što prije prestati sa praksom da „papir sve trpi“ u vezi proiciranja programa, koje bi trebalo provesti u praksi, a gdje obično nastaju značajni problemi, te zacrtani ciljevi ostaju nerealizirano. Etnička/nacionalna/društvena tragedija nastaje sa verifikacijom neučinkovitosti i promocijom nesposobnosti, pristanak Bošnjaka na to veže ih za iracionalizam, što se manifestuje u društvenoj praksi kao princip koji omogućava genezu etičkog zastranjenja, čime se obesmišljava politički angažman jer sadržaj gubi konstruktivnu supstancu. Dakle, u afirmaciji iracionalizma treba prepoznati opasnost iz koje nastaje destrukcija društva, a cijeli proces postaje društvena realnost uz tolerisanje neetičkog djelovanja koje promovira neodgovornost i unošenje haosa u društvene strukture.
Realan okvir provodljivosti zacrtanih programskih ciljeva podrazumijeva efikasno funkcionisanje društvenih institucija koje se rukovode uzoritom demokratskom praksom – a gdje nema mjesta za sve duštvene pošasti koje nastaju u njedrima neodgovornih politički stranaka i nameću se institucijama društva kroz hijerarhiju vlasti.
Progres će postati realnost u bh. društvu kada se osude devijantne demokratske pojave i sankcionišu njeni vinovnici, tj. progres realno nije moguć sve dok funkcionisanje društvenih struktura i institucija vlasti kreiraju oni čije javno djelovanje je trebalo odavno biti predmet interesovanja sudskih organa.

c) Operativni aspekt
1. Praktična koordinacija, harmonizacija i usklađivanje organizacijskih kapaciteta – kadrova i ciljeva.
Očit je funkcionalan debalans u bošnjačkim organizacijama na relaciji kadrovi i ciljevi – jer se rukovodioci/funkcioneri ne biraju po principu stručnosti već podobnosti. Samim tim organizacija gubi svoj temeljni smisao – i umjesto da bude u funkciji progresa i ostvarenja općeg dobra, ona producira nazadak društva jer se fokusira na ostvarenja personalnih interesa elitiziranih funkcionera, te praktično postaje sama sebi smisao.
Faktički imamo rasprostranjenu političko-organizacionu pošast da unutar bošnjačkih političkih stranaka vlada nametnuta „dirigovana demokratija“ gdje elitizirana manjina manipulira nad obespravljenom većinom, dakle, članstvo ništa suštinski ne odlučuje jer čisto formalno legalizira nametnutu volju otuđenog rukovodstva, a koje sebe postavlja iznad stranačkih obavezujućih dokumenata. Rukovodstvo je prigrabilo za sebe privilegije i moć odlučivanja – a članstvu je nametnulo odgovornost, a pri tome, lišeno je svih stranačkih privilegija i prava.
Unutarstranački model manipulacije nad članstvom vjerno je prenesen u strukture zakonodavne i izvršne vlasti cilju manipulacije nad građanima, uz adaptacije u funkcionalne okvire za ostvarenje uskih interesa iste klike – koja podjednako manipulira i strankom i vlašću. Da se radi o konsolidiranom modelu „dirigovane demokratije“ potvrđuje uhodana praksa da bošnjački političari redovno obnašaju istovremeno važne fukcije u stranci i vlasti (zakonodavnoj/izvršnoj). Da je u pitanju odsustvo socijalnog osjećaja govori neosporna činjenica da javnost ne može doći do pouzdanih podataka o svim angažmanima političkih elita u društvenim strukturama koji im donosi imovinsku koristi i zaradu (prekomjerno članstvo u nadzornim i upravnim odborima u javnim firmama, agencijama, komisijama i sl.) – i u tom pogledu nema transparentnosti niti su uspostavljeni efikasni instrumenti kontrole nad nosiocima funkcija podjednako u strankama i u vlasti.
Konstruktivna harmonizacija kadrova i ciljeva bošnjačkih organizacija (političkih, sportskih, kulturnih i NVO-a u domovini i dijaspori) put je ka konsolidaciji bh. društva i države BiH. Bošnjaci kao kolektiv trebaju i moraju organizacioni pragmatizam etablirati na lokalnom nivou da bi bili uspješni na globalnom nivou, tj. Bošnjaci su osuđeni na organizacionu nefunkcionalnost na globalnom nivou sve dok ne postanu efikasni na lokalnom nivou, a preduslov toga je prije svega da se promovišu principi koji će motivisati i usmjeravati pojedince da djeluju u pravcu kolektivnog prosperiteta. Danas imamo situaciju suprotno od onoga što bi trebalo da bude trajna društveno-politička orijentacija Bošnjaka, a put ka prevladavanju nepovoljne situacije je konstruktivno javno razmatranje uzroka koji su Bošnjake doveli u nezavidan društveno-politički položaj u BiH.

2. Samerljivost produkata, efekata i rezultata organizacionih angažmana.
Bošnjaci trebaju da na temelju činjenica pristupaju analizi ostvarenih organizacionih angažmana – u suprotnom doći će na suprotnu stranu od istine, a što ne smije da bude opredjeljenje bošnjačkog naroda. Laž nije nikada bila dio bošnjačkog mentaliteta i duha i u tom smislu neophodno je javno djelovanje uskladiti sa istinoljubivošću.
Samokritika je neophodan kolektivni korektiv koji treba ojačati u nastojanju da se gradi opći društveno-politički prosperitet u BiH, za šta Bošnjaci treba da njeguju osjećaj odgovornosti i ističu brigu za bh. društvo u cjelini.
Dakle, Bošnjaci u organizacijama u kojim djeluju traba da afirmišu vizionarstvo kao vid slobodnog promišljanja zasnovanog na pozitivnim naučnim dostignućima, uz ispoljavanje kreativnih duhovnih potencijala.
Otvorenost prema javnoj kritici u cilju ostvarenja planiranih rezultata u sferi općedruštvenih interesa neophodan je segment pri transparentnom društveno-političkom djelovanju, a što je na fonu jačanja odgovornosti prema društvu i državi.

3. Odgovornost u društveno-političkom kontekstu: kao formalno-pravnom normativu (1) i u pogledu moralnog osjećaja i duhovnog principa (2).
Odgovornost je vidljiva i samerljiva kada se sagledavaju i analiziraju rezultati rada organizacije u određenom vremenskom periodu. Međutim, u BiH je raširena praksa da pitanje odgovornosti ne poteže sama organizacija u odnosu na sopstvenu efikasnost, već samo u odnosu na druge, oslobađajući sebe bilo kakvog vida odgovornosti. Stoga, faktički, i nema odgovornosti za praktičnu neučinkovitost, a uglavnom stradaju oni koji na bilo koji način potežu pitanje odgovornosti jer se po nepisanom pravilu, baš na njima kola redovno lome. Ko prati zbivanja u bh. društvu lahko dolazi do te spoznaje jer se to više i ne krije od javnosti. Nepostojanje sankcija za neodgovoran odnos prema povjerenim funkcijama i zadacima motiviraju društvene devijantne pojave koje imaju epilog u negiranju istine, pravde i slobode, a što treba da su ideali demokratsog društva.
Organizaciona struktura narušava unutrašnju harmoniju kada sama sebi postaje cilj jer tada se značajno umanjuje efikasnost u nastojanju da se ostvare zacrtani ciljevi cijele organizacije u odnosu na planirane rokove. Kada organizacijsko zatvaranje postane jedina praktična aktivnost rukovodstva tada nužno organizacija se suštinski bavi unutrašnjima pitanjima i kadrovskim pozicioniranjem, a ukupno programsko djelovanje se potiskuje na margine. U toj neprirodnoj situaciji kompletan sistem vrijednosti okrenut je naglavačke i pojedinci postaju važniji od organizacije – jer je sistem narušen i bilo kakav vid aktivnosti direktno je zavisan od volje formalnog rukovodstva. Tada je mandat iznad racionalizma, potiskuju se u stranu opći kolektivni interesi, u fokus ulazi personalna promidžba, a sistem funkcionira prema „mandatskoj pameti“, dok se u javnoj društvenoj praksi taj manir manifestuje putem „dirigovane demokratije“.
Ocjenu efikasnosti organizacionih struktura daje JAVNOST, dakle, oni koji su krajnji korisnici zacrtanih programskih ciljeva koje određena organizaciona struktura realizira kao svoje zadatke. Stoga, politička organizacija ne može opstati ako je sama sebi cilj, već isključivo ako je u funkciji realizacije općih interesa građana, naroda, društva i države.
Dakle, Bošnjaci mogu imati efikasnu političku organizaciju isključivo pod uslovom da je ona uspostavljena na univerzalnim principima i ako za svoj primaran cilj ima ostvarenje općih društvenih ciljeva – a što je iskreno samo ako se sankcioniše svaki oblik sticanja lične koristi na opću štetu društva i države.
Ako ne postoji volja niti unutrašnja moralna snaga u političkoj stranci da se eliminišu oni koji narušavaju proklamovane principe i programska načela tada se politička organizacija pretvara u svoju suprotnost i umjesto da promoviše progres svojim praktičnim djelovanjem unazađuje društvo, stvarajući u javnosti nepremostivi jaz između izgovorenih riječi i ostvarenih djela. U takvim političkim organizacijama elitizirana manjina dominira nad obespravljenom većinom i putem beskrupuloznih manipulacija ostvaruje lične i grupaške interese na opću štetu, bez osjećaja odgovornosti, u ambijentu gdje uslijed korupcije, nepotizma i nezakonitih radnji nije moguće ostvariti zagarantovana prava - niti etnička, niti građanska, niti ljudska.

IV) Zaključak
Bošnjaci, u cilju konsolidacije globalnog aktivizma, trebaju da se pozabave pitanjem vlasti sa naučnog aspekta i dobro proanaliziraju sve segmente na kojima počivaju uzročno-posljedične relacije kroz čiju dinamiku se formira opći društveni ambijent gdje određene inicijative prolazi, a određene ostaju bez podršne – bez obzira na njihov sadržaj i opravdanost.
Niti pojedinac može lahko ubjediti dezorjentisan kolektiv, niti kolektiv može jednostavno slomiti svjesnog pojedinca koji drugačije misli. U uspješnom balansiranju između pojedinca i kolektiva leži jedna od tajni društvenog progresa velikih mogućnosti. Također, nije moguće izraditi funkcionalne globalne organizacijske odnose sve dok se ne uspostavi kontinuirana programska saradnja između lokalnih zajednica u cilju sinergije na globalnom planu.
U skladu sa zahtjevima savremenih globalnih izazova Bošnjaci nužno trebaju širiti horizonte novih društvenih i političkih spoznaja u duhu vremenom u kojem živimo da bi obezbjedili svoj opstanak izgradnjom naprednog bosanskohercegovačkog društva.

Geteborg, 8.5.2017. godine



Ostali prilozi:
» TAKO TO RADE AGENTI KOS-A POPUT MUSLIMOVIĆA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 18. November 2017 23:18
» ZAŠTO NAS „RAK“ VODI U INFORMATIVNI MRAK
Sead Zubanović | 16. November 2017 19:16
» HISTERIJA POLITIKANATA
Mr. Milan Jovičić | 15. November 2017 17:03
» BAKIR GOVORI ISTINU! VUČIĆ LAŽE!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. November 2017 15:57
» SPIN VELIKO-SRPSKE BRATIJE
Elmedina Muftić | 15. November 2017 14:52
» SANDŽAK, OD OKUPIRANE TERITORIJE, DO PREKOGRANIČNE EUROREGIJE
Dr. Rizvan Halilović | 15. November 2017 02:32
» SRAM TE BILO, DODIK!
Ajša Čišija | 15. November 2017 02:14
» BOŠNJAČKI GLOBALNI PRIORITETI (I DIO)
Džebrail Bajramović | 13. November 2017 21:12
» GDJE IZLAPIŠE JUBILEJI KOSOVSKE BITKE?
Mehmed Meša Delić | 13. November 2017 01:08
» I NAKON GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA PASJI ODNOS SRBA
Elmedina Muftić | 12. November 2017 17:05
» PUT ZA NIGDJE
Admir F. Beganović | 12. November 2017 15:15
» VELIKOSRPSKE ZABLUDE ILI ZAMJENA TEZA
Mr. Milan Jovičić | 10. November 2017 17:12
» MOJ UMMETE - GDJE SMO SADA MI?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 10. November 2017 13:16
» HERCEGOVAČKI PUTEVI NEPRAVDE
Avdo Huseinović | 09. November 2017 16:28
» BOSNA, BOŠNJACI, BOSANSKI JEZIK I BOSANČICA
Prof. dr. Jusuf Mulić | 08. November 2017 20:28
» KO JE BIO MULLA AGAN KOJIĆ
Dr. sc. med. Safet Lješnjanin | 07. November 2017 01:18
» ALIJA NIJE KRIV
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 06. November 2017 20:18
» SAMOBITNOST I SAMOPOŠTIVANJE SU TEMELJI BOŠNJAČKOG OPSTANKA
Dženis Šaćirović | 06. November 2017 01:59
» TERORIZAM U UNIFORMI
Akademik dr. Ferid Muhić | 05. November 2017 03:45
Ostali prilozi istog autora:
» BOŠNJACI I MEDIJI
11. October 2017 02:00
» BOŠNJAČKO PITANJE (II DIO)
14. August 2017 01:40
» BOŠNJAČKO PITANJE (I DIO)
17. July 2017 03:57
» BOŠNJAČKE INSTITUCIJE
23. May 2017 21:04
» BOŠNJACI I VLAST (I DIO)
13. March 2017 17:43
» BOŠNJACI I ORGANIZACIJA
07. February 2017 18:24
» BOŠNJAČKI DRUŠTVENI INTERESI
29. August 2016 18:49
» BANJA LUKA, IZ MOG UGLA!
15. May 2016 01:10