Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Aktuelno

Edin Ramić, ministar za raseljene osobe i izbjeglice Federacije Bosne i Hercegovine i potpredsjednik SDA
NEGIRANJEM GENOCIDA U SREBRENICI INDIVIDUALNA KRIVICA SE PREBACUJE NA CIJELI SRPSKI NAROD
Autor: AA
Objavljeno: 06. July 2017. 13:07:44
Plan nam je da do 2020. godine pokušamo riješiti pitanje kolektivnih centara na području Bosne i Hercegovine, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Edin Ramić, ministar za raseljene osobe i izbjeglice Federacije Bosne i Hercegovine i potpredsjednik SDA.



"Zbog toga smo i Federacija BiH i entitet RS uzeli kreditno zaduženje od Razvojne banke Vijeća Evrope kroz takozvani projekat CEP2 kako bi zatvorili kolektivne centre. Tu je ostvarena saradnja sa lokalnim zajednicama na širem području Federacije BiH. Neke objekte smo već počeli raditi. Skoro smo bili u Maglaju gdje smo obilježili početak radova na objektima kolektivne stambene gradnje", navodi Ramić.

Ističe da imaju potpisane sporazume sa nekoliko općina na području Federacije BiH.

"Naredne sedmice pokušat ćemo organizirati sastanak za potpisivanje sporazuma za područje Bosanskopodrinjskog kantona i nekih drugih sredina. Kada je u pitanju dinamika tih poslova, oni zavise od lokalne zajednice, koliko su oni brzi da pronađu lokacije, da izdaju potrebne saglasnosti i slično s obzirom na to da oni imaju određenu kontribuciju koja se odnosi upravo na to - lokaciju i na potrebnu dokumentaciju, saglasnosti i dozvole. To je neko njihovo učešće, ostala sredstva dolaze kao kreditna sredstva koja je uzela FBiH", rekao je Ramić.

Kroz te centre za socijalno, neprofitno stanovanje, Ramić kaže kako se nada se da će uspjeti riješiti problem izbjeglih i raseljenjih lica koja nisu imali neku vrstu imovine ili su klasični socijalni slučajevi iz mjesta iz kojih su porijeklom 90-ih godina, gdje su se na neki način integrirali, vratili i slično.

"Općine su, koliko vidimo, kada posjećujemo te sredine, prilično zadovoljne s tim projektom. Mislim da su čak takvi projekti trebali biti i ranije da oni na neki način imaju interesa da kroz te centre rješavaju problem interno raseljenih i socijalnih slučajeva. Nadam se da ćemo kada završimo te projekte uspjeti uraditi nešto više na toj nekoj lokalnoj integraciji i na tome da zaposlimo te ljude koji su u centrima", smatra Ramić.

Istovremeno, kaže Ramić, kada je u pitanju Regionalni stambeni program, on je osmišljen prije nekoliko godina, obezbijeđena su određena donatorska sredstva i sada su u različitim fazama implementacije u pojedinim sredinama i entitetima, zavisno od toga kako se verificiraju korisnici.

"Postoje određeni problemi sa verifikacijom korisnika, pogotovo onih koji mogu imati neke nekretnine, odnosno neku imovinu u različitim zemljama regiona, s te strane te procedure su za nas malo komplikovanje, ali doprinose boljoj identifikaciji korisnika i svakako da je veliki značaj tog programa za rješavanje statusa izbjeglica i raseljenih osoba na području kako Bosne i Hercegovine, tako i zemalja u okruženju. On manje donosi neke posebne koristi Bosni i Hercegovini u odnosu na Srbiju ili Hrvatsku. Više rješava ta pitanja izbjeglih i raseljenih osoba sa područja Hrvatske i slično. Ali, evo, BiH tu ima određene interese i određenu podršku s obzirom na to da su to donatorska sredstva od nama prijateljskih zemalja i mi kao Ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice FBiH smo na području FBiH jedna od jedinica za implementaciju", navodi Ramić.

Taj projekat je, navodi Ramić, donio standarde koji su bili značajniji i koji su bolji u odnosu na neke ranije programe tako da je samo na domaćim institucijama i na onima koji su implementartori da ubrzaju procedure, prije svega, verifikacije korisnika.

"Kada su u pitanju domaće institucije, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i Vlada FBiH, nažalost, ostali su najznačajniji donator tih sredstava za podršku povratku i održivom povratku. Svi drugi, izuzev neke općine, su ta sredstva jednostavno preusmjerili za neke druge projekte. I mi, općenito, imamo problem u BiH kada su u pitanju naši prioriteti i neka naša vjerodostojnost. Kada vi odete kod nekog načelnika, on će vam uvijek kazati da podržava povratnike, povratak, poljoprivredu... Međutim, kada pogledate budžet, onda sredstva nije planirao za te namjene", navodi Ramić.

Održivi povratak ključ stabilnosti BiH

Ramić se nada da će se u narednom periodu jednostavno vratiti fokus javnosti i institucija na pitanja održivog povratka.

"Mislim da je to ključ za stabilnost ove zemlje i za reintegraciju bh. društva. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ulaže značajna sredstva i Vlada FBiH u podršku povratku i na područje entiteta RS i na područje FBiH i mi smo potpuno promijenili na neki način pristup, tako da je naš fokus više na održivom povratku, na projektima zapošljavanja, a ne na klasičnom nekom socijalnom davanju. Jer smo primijetili da svi povratnici nisu jednako socijalni slučajevi. Imate tamo i poduzetnih i vrijednih ljudi, imate i onih koji nisu u stanju privređivati. Tako da pokušavamo razdvojiti te kategorije stanovništva i podržati ih na način da privrednike podržavamo, kao klasične privrednike, s tim da oni obezbjeđuju određene bankovne garancije, da se mjeri ta podrška kroz broj zaposlenih. Isto tako da individualne poljoprivredne proizvođače integrišemo u sistem, dakle da su povratnici u entitet RS, da budu registrirana ta gazdinstva na području entiteta RS. Ukoliko su povratnici na području FBiH da tu budu registrirani kako bi koristili poticaje od drugih ministarstava, a ne samo Minisatrstva za raseljene osobe i izbjeglice FBiH", naglašava Ramić.

Kada su u pitanju mladi ljudi, smatra Ramić, da su tu potpuno zaokružili sistem, te navodi da će ga još samo malo nadograditi. Dakle, ističe, ukoliko neki povratnik se odluči da studira od Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica FBiH može dobiti stipendiju, dok ne završi studij. Kada završi studij, navodi Ramić, ima njihovu podršku da odardi prvi pripravnički ili volonterski staž, a onda nakon toga se može prijaviti na podršku starta biznisima.

Tako da svi oni koji žele živjeti od svog rada ili žele sticati neka znanja ili vještine, cijeni Ramić, mogu sebe pronaći kroz različite programe. Pored toga, tu su, ističe Ramić, i programi koji se tiču obnove stambenih objekata, vjerskih objekata, porušene infrastrukture, podrške nevladinim organizacijama.

Edin Ramić, ministar za raseljene osobe i izbjeglice Federacije Bosne i Hercegovine, govorio je i o tome šta će biti prioriteti rada ministarstva na čijem je čelu do kraja ove godine.

"To su projekti koji se tiču, prije svega, poboljšanja kvalitete života u povratničkim sredinama, a onda se one realiziraju kroz obnovu porušene infrastrukture, vjerskih objekata, podršku razvoja sporta, kulture, nevladinog sektora, projekte zapošljavanja, obnove porušenih kuća. Tako da je to jedan set različitih aktivnosti koje su vidljive na terenu i ono što nama poprilično nedostaje, a od čega smo malo odvikli generalno ovaj javni medijski prostor jeste da pozitivne priče koje se tiču povratka i povratnika ne nailaze na prostor u medijima", navodi Ramić.

Pozitivne povratničke priče nemaju prostor u medijima

Mi smo jednostavno, kaže Ramić, uvijek u situaciji da su u javnom medijskom prostoru prisutne neke teške teme, neke diskriminacije koje su prisutne, koje dominiraju.

"A, pored toga se odvija život. Imate dosta lijepih priča, uspješnih, povratničkih, mladih ljudi koji su započeli neki biznis. Baš jučer sam imao sastanak sa našim čovjekom koji je iz Švedske investirao u Višegrad. Tamo hoće zaposliti svoje sunarodnjake, one koji su se vratili. Imao je ranije taj biznis u Sarajevu, pa ga je preselio u Višegrad. To će vam uraditi samo ljudi koji su porijeklom iz tih sredina. Dakle, oni se više rukovode emocijom nego nekim klasičnim ekonomskim principima i oni su upravo ti koji će oživjeti taj prostor", kaže Ramić.

On je govorio i o tome koliko negativna slika u medijima može uticati na destimulaciju povratka i povratnika.

"Ukoliko u medijima dominiraju samo neke negativne i loše vijesti, onda imat ćete i vi situaciju, ukoliko ste čak uspješni, da ćete misliti da ste usamljeni, da zapravo u perspektivi, dugoročno, za vas nema opstanka u tim sredinama. Tako da mislim da svakako mediji igraju značajnu ulogu po pitanju podrške povratku i reintegraciji ovog društva i ja se nadam da će se te pozitivne vijesti više pojavljivati u medijima", stava je Ramić.

Kaže da, naravno, treba pokazati i sve ono što je loše i eventualno što je problematično u tim povratničkim sredinama kako bi svi oni koji kreiraju određene politike popravljali te stvari i pristupe. Ali, smatra da svakako da treba stimulisati neke nove povratnike ili neke nove investitore na način da im se pokaže da u sredinama odakle su oni eventualno porijeklom ili povratničkim sredinama da su neki ljudi se vratili i uspjeli.

Negiranje prava učenicima u RS-u na korištenje bosanskog jezika ministru za raseljene osobe i izbjeglice FBiH čini se trenutno najveći problem koji je trenutno u fokusu.

RS nije trajna kategorija

I vlasti RS-a, kaže, na neki način pokušavaju kroz taj neki pritisak na povratnike uticati na to da ih se disciplinira, da oni na neki način budu građani koji će podržavati politike Vlade RS-a iako se ne slažu sa njima, bez obzira na to što im Vlada RS-a uskraćuje neka elementarna ljudska prava.

"Međutim, ako mi razmišljamo o procesu povratka, onda su ti povratnici koji su se vratili na područje entiteta RS vratili se u entitet koji je tada po ustavu bio država srpskog naroda i svih onih koji je prihvataju, koji su lojalni. Tako je to pisalo u Ustavu RS-a. Niste imali Vijeće naroda koje bi štitilo vaše interese, niste imali niti jednog nesrbina u Vladi RS-a, niste imali potpredsjednike RS-a, dakle niste imali ništa u tom entitetu što nije srpsko. Mi smo se vratili u taj prostor i taj prostor smo potpuno promijenili kroz različite odluke, ocjene ustavnosti na Ustavnom sudu BiH, koje je pokrenuo rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, kasnije Sulejman Tihić, pa do Bakira Izetbegovića u novijem periodu. Redefinisan je Ustav RS-a, zaštićena je imovina povratnika na području entiteta RS, zaštićena su državljanstva onih koji su ih mogli izgubiti 2013. godine, ukinuti su simboli koji su bili diskriminatorski... Ustavni sud entiteta RS-a je na zahtjev Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a ukinuo neke grbove i slave u nekim lokalnim zajednicama. Tako da taj ambijent je potpuno promijenjen", navodi Ramić.

Međutim, ističe Ramić, "mi uvijek, naravno, insistiramo na tome da se poštuju sva naša prava, ali trebamo primijetiti da smo vrativši se na taj prostor na neki način prilagodili taj prostor sebi".

Dakle, naglašava, promijenili su ustavnu strukturu i neku zakonsku legislativu i na neki način ambijent u tim nekim povratničkim sredinama promijenili.

"Nemate više nekih velikih sigurnosnih izazova i, naravno, da sada treba rješavati i ova pitanja koja se tiču obrazovanja, zdravstva, prava boračkih populacija i slično koje su neki novi izazovi. Ali, dakle, mi i ovo što smo promijenili kao povratnici ne bismo to uradili da nismo na neki način bili i strpljivi i da nismo bili uporni da to riješimo. Nažalost, mi smo trenutno u fazi u kojoj nekada previše očekujemo da neko drugi nešto uradi za nas. Mi smo se tamo vratili svojim kućama, na tom području, u naša mjesta. Nazivi naših mjesta su stariji nego nazivi mnogih država koje su postojale na ovom području i nestajale. Tako i sam entitet RS. To je neki okvir u kojem se mi trenutno nalazimo, koji nije neka trajna kategorija, vjerovatno. Ne treba se zbog toga što nama smeta taj naziv ili sama struktura tog entiteta odustajati od onoga što je naše, što je naših djedova, pradjedova i što treba ostaviti nekim generacijama koje dolaze iza nas", poručio je Ramić.

Vlada pokušava asimilirati povratnike u RS-u prema svojim željama

Ministar za raseljene osobe i izbjeglice FBiH Edin Ramić govorio je i o prijetnjama RS-a da neće dozvoliti korištenje udžbenika u kojim se navodi da je u Srebrenici bio genocid, da je Sarajevo držano pod opsadom, da su se desili masakri...

"Nama prijeti taj neki sistem koji se pokušava nametnuti kako bi nas reintegrisali u sistem koji je prihvatljiv za Vladu RS-a i kako bi potpuno asimilirali povratnike. Međutim, obaveza je i federalnih vlasti i onih koji upravljaju ovim društvom da to ne dozvole. Da se pitalo Vladu RS-a niko od Bošnjaka i Hrvata se ne bi vratio u entitet RS. Međutim, mi smo se ipak, tamo vratili. Dobili smo nazad svoju imovinu, obnovili svoje kuće, obnovili džamije, crkve, porušenu infrastrukturu, dobili smo to pravo na izučavanje nacionalne grupe predmeta zajedno sa OSCE-om 2002. godine. Sada se pokušavamo vratiti korak nazad. To jednostavno neće uspjeti ukoliko mi to ne prihvatimo i ukoliko svi oni koji obnašaju neke pozicije u FBiH shvate da je njihova obaveza da pomognu ljudima koji su se vratili na područje entiteta RS. Mislim da namjera Vlade RS-a se jednostavno ne može desiti u praksi bez obzira na to šta oni pokušavali. Ne možete vi istinu pokriti. Jednostavno je to nemoguće zbog toga što su to neki zakoni koji izlaze izvan okvira ljudskog djelovanja", navodi Ramić.

Ističe kako, nažalost, gubimo vrijeme na te stvari. Gubimo, kaže, nepotrebno vrijeme na pokušaje da jedni drugim odredimo jedan životni okvir, da jedni drugim definišemo životne ciljeve i propuštamo priliku da pomognemo jedni drugima da unaprijedimo ovu zemlju, mjerimo statistike jedni drugim.

"Obično, kada su u pitanju Bošnjaci, kažemo koliko je manje Srba ostalo u osnovnim školama. Pri tome, ne primijetimo koliko je manje Bošnjaka u osnovnim školama i slično. Tako da i Vlada RS-a, dok se bavi time da na neki način zagorča život povratnicima, vjerovatno će jednog dana primijetiti koliko je mladih ljudi Srba ili njihovih glasača otišlo iz tog entiteta zbog toga što smatraju da im to nije sredina u kojoj bi oni trebali odgajati svoju djecu. Što prije to shvatimo to ćemo lakše definisati svoje neke ciljeve koji će vjerovatno biti zajednički i popravit ćemo kvalitet života na ovom prostoru", poručuje Ramić.

Negiranje genocida otežava saradnju sa Srebrenicom

Ističe da trenutno kada je u pitanju Srebrenica imamo situaciju u kojoj na čelu te opštine imamo čovjeka, Mladena Grujičića, koji negira genocid u Srebrenici, koji je dokazana činjenica na najvećem mogućem sudu, Međunarodnom sudu pravde u Haagu.

"Koliko će to trajati, to je pitanje vremena. Ne postoji niko u entitetu RS koji obavlja neku značajniju dužnost, a da prihvata određene sudske činjenice. Dakle, ne da oni prihvataju neku našu istinu, bošnjačku, bosansku, nego da prihvataju ono što je utvrdio Međunarodni sud pravde. Vjerovatno će doći do toga da javnost prihvati jednu činjenicu koja se ne može promijeniti i da se suoči sa prošlosti. To na neki način otežava realizaciju određenih projekata u Srebrenici, saradnju sa opštinom Srebrenica. Neugodno je sjediti i pokušati definisati neke zajedničke ciljeve i pravce razvoja Srebrenice i te regije sa čovjekom koji ne prihvata neke stvari koje se jednostavno ne mogu promijeniti, za koje na kraju krajeva on nije kriv. Nije on ni uticao na to da se počini genocid u Srebrenici, niti je učestvovao u samom genocidu, niti mnogi drugi koji negiraju genocid, ali jednostavno ne žele prihvatiti da se to desilo. I time na neki način ponovo sa individualne krivnje vraćaju kolektivnu krivnju na cijeli narod. To je problem koji mi imamo u BiH i koji traje previše dugo", stava je Ramić.

Istakao je da se nada da će u nekom narednom periodu doći do sazrijevanja svijesti, prije svega, kod srpskih političara u BiH, a pogotovo kod lokalnih političara u Srebrenici koji su zainteresirani za život na tom prostoru.

"I onda će imati u nama partnera koji će im pomoći da poprave i porušenu infrastrukturu i privredu i slično i naprave život na tom području", kaže Ramić.

Ministar za raseljene osobe i izbjeglice FBiH osvrnuo se i na to da li nova srbijanska vlast može uticati na to da se situacija oko Srebrenice promijeni.

"Teško je sada to procijeniti s obzirom na to da mi imamo situaciju na našem entitetskom području. Imate aktuelnog predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je ranije, dok nije bio na vlasti, priznavao genocid u Srebrenici. Kada je došao na poziciju da je on vlast, onda je tu prvo došlo do relativizacije, a onda kasnije nepriznavanja genocida. Tako da, kada će ponovno krenuti taj krug nazad, vidjet ćemo. Ali, do tada je to nešto što opterećuje našu saradnju", poručio je u intervjuu za Anadolu Agency Edin Ramić, ministar za raseljene osobe i izbjeglice Federacije Bosne i Hercegovine i potpredsjednik SDA.



Ostali prilozi:
» VAŠAR U SRBISTANU
Al Jazeera | 11. October 2017 15:22
» ONLINE UPITNIK ZA MAPIRANJE BH. DIJASPORE
B.net | 26. September 2017 20:25
» KAKO ALEKSANDAR VUČIĆ I SRBIJA MOGU OKRENUTI PROŠLOSTI PREMA BUDUĆNOSTI
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 06. September 2017 13:20
» BOŠNJACI - SVI BH. PATRIOTI, BOSANSKA HIŽA JE U OPASNOSTI!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 03. September 2017 12:53
» BAJRAMSKA
Blažo Stevović | 03. September 2017 01:09
» ELMI
Blažo Stevović | 24. August 2017 21:59
» NEVER FORGET SREBRENICA 1995!
B.net | 08. July 2017 15:25
Ostali prilozi istog autora: