Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Alma ŠVRAKIĆ, umjetnički direktor festivala narodne muzike „Ilidža 2017“
ZVUKE IZ TUĐIH AVLIJA LAKO PRIHVATAMO KAO SVOJE
Autor: Eset Muračević
Objavljeno: 18. July 2017. 20:07:50

Alma Švrakić: Mnogo je šunda koji nam dolazi iz susjedstva. Zvuke iz tuđih avlija prihvatamo kao svoje i lako zaboravljamo naše tradicionalne vrijednosti. Zar nije zabrinjavajuće da na jednom koncertu Sarajevske filharmonije sala bude poluprazna.To treba biti alam da ljudi koji se bave promicanjem pravih vrijednosti konačno zasuču rukave.


Ljetna pozornica na sarajevskoj Ilidži; sa koje smo, u godinama iza, slušali najveće hitove narodne muzike i sa koje su brojni pjevači, vrlo uspješno, zakoračili u čarobni estradni svijet; ove godine, od 26. do 29. jula bit će mjesto na kojem će se održti festival narodne muzke „Ilidža 2017“. Senaid Memić, načelnik Općine Ilidža, koja je organizator ove manifestacije, po treći put zaredom, ulogu tehničkog organizatora povjerio je NTV „Hayat“. O tome šta ovogodišnji festival donosi, u odnosu na prethodna dva u kojima je ova medijska kuća učestvovala kao tehnički organizator, razgovaramo sa Almom Švrakić, umjetničkim direktorom festivala narodne muzike „Ilidža 2017“.

ŠVRAKIĆ: - Ono što je naš prevashodni zadatak jeste to da na neki način napravimo što kvalitetniju produkciju samih pjesama, izbora pjevača i svega što čini jedan festival kvalitetnim, kaže Alma Švrakić. Svjedoci smo da je „Ilidža“ od 1964.godine do danas preživjela razne faze, i one dobre, kvalitetne o kojima svi danas govorimo, ali i one nešto lošije, u kojima se pokušavalo doći do toga da festival dobije što kvalitetniji muzički oblik i sačuva narodnu pjesmu u onakvom muzičkom obliku kakvom zaista treba da bude. To je naš primarni zadatak. Da pjesme koje budu izabrane, budu kvalitetne, da one poštuju muzičke linije narodne muzike Bosne i Hercegovine sa osloncem na ono što je tradicionalno kako bi sačuvali viziju koju su postavili naši prethodnici, prvi direktor ovog festivala Damjan Babić i drugi, i da je danas učinimo dostojnom i vrijednom pažnje. Ove godine bit će četiri festivalske manifestacije. Jedna od njih se odnosi na velikane narodne muzike, pjevače i autore, na ljude koji su svoje pjesme na pravi način donosili i svoje karijere započinjali na sceni Ilidžanskog festivala. To su imena vrijedna svake pažnje. Neki od njih su Damjan Babić, Jozo Penava, Omer Pobrić, Ismet Alajbegović Šerbo, Jovica Petković, Himzo Polovina... Tu noć sa nama će biti i Novica, brat Tome Zdravkovića čijeg ćemo se ilidžanskog repertoara sjtiti. Takmičnje harmonikaša ove godine je internacionalnog karaktera jer na njemu neće nastupiti samo virtouzi na ovom instrumentu iz Bosne i Hercegovne već i iz zemalja našeg bliskog okruženja. No, svi oni će izvoditi narodne pjesme u muzičkom obliku u kojem su one stvarane. Žiri u sastavu Edo Krilić, Dinko Mujanović i Slobodan Vidović odabrat će osam najboljih koji će se u finalnoj večeri, i u direktnom televizijskom prenosu, predstaviti javnosti. Svakako, širu publiku najviše privlači takmičarsko veče u kojem će biti izabran ukupni pobjednik festivala te dodjeljene nagrade u različitim kategorijama, za najbolji aranžman, muziku, tekst, interpretaciju... Prezadovoljni smo odzivom autora i po prispjelim kompozicijama da se zaključiti kako i ovo veče postaje internacionalno jer su nam se javilo autori i iz Hrvatske i Srbije. Prije tri godine imali smo problema sa izborom pjesama. No, ove godine je nešto sasvim drugo. Istina, i ove godine smo bili na mukama, ali onim slatkim vezanim za to kako u moru vrlo kvalitetnih pjesama izabrati određeni broj. Vođeni kvalitetom prispjelih pjesama, umjesto 15 kompozicija, koliko ih je na takmičarskoj večeri bilo prošle godine, odlučili smo da ih ove godine bude 20 i jedna van konkurencije posvećena rahmetli Zaimu Imamoviću. Tekst Envera Šadinlije u muzičko ruho „obukao“ je Damir Galijašević, a pjesmu će izvesti vrsni sevdalija Andrija Števanić. Inače, respektabilni autori su ponudili svoje pjesme. Neki od njih su Nazif Gljiva, Eldin Huseinbegović, Dragan Kojić Keba, Damir Galijašević, Jasmin Mangafić, Samir Zavlan, Zlatko Sjerić, Nardin Mašić, ali i neki debitanti kao Mesud Kreštalica koji je napravio dopadljivu pjesmu „Vraćam ti se moja Bosno“ koju će sam i izvesti. Oko ove večeri dobili smo adekvatnu podršku AMUS-a i AIS-a. Ako ove sadržaje budu pratile organizacije okruglih i drugih, tematskih, stolova dat će se još adekvatniji doprinos razvoju i prezentaciji narodne pjesme Bosne i Hercegovine.



Je li bilo inicijativa da ovoj večeri prethode predtakmičenja?
ŠVRAKIĆ: -Mi kao tehnički organizator nemamo mandat za donošenje takve odluke. Sve je u rukama Općine Ilidža kao organizatora, a koja uistinu vjeruje u struku te se madam da će, u vremenu pred nama, možda o tome biti govora.

Koliko festival Ilidža doprinosu afirmaciji naše tradicionalne pjesme sevdalinke?
ŠVRAKIĆ: -Sevdalinku i narodnu muziku većina poistovjećuje. Sevdalinka kao narodna pjesma ima svoj muzički oblik i ona je jasno definisana. Mnogi danas ne ulaze u dubinsku analizu te neke novokomponovane narodne pjesme nazivaju sevdalinkama. Festival „Ilidža“ jeste festival narodne muzike. Nije isključivo oslonjen na sevdalinku. Ima tačno svoje mjesto u kojem se može prepoznati dokle jeste sevdah a odakle počinje narodna pjesma. Istina, prvu pobjedničku pjesmu ovog festvala „Jablani se povijaju“ u interpretaciji rahmeti Safeta Isovića mnogi smatraju sevdalinkom a ona je klasična narodna jesma

„Ilidža“ i drugi festivali u Bosni i Hercegovini i regiji?
ŠVRAKIĆ: -„Ildža“ je najbolj festival u našoj zemlji. On zaista, po kvlitetu, odskače od svakog drugog muzičkog festivala. On sve više i više poprima karakter regionalnog i postaje prestiž učestvovati na njemu. Mali ali sigurni koraci koji se prave, te dugotrajni rad doprinijet će da on, uistinu, postane regionalni festival broj jedan. Među onima koji će ove godine zapjevati u takmičarskoj večeri bit će Emir Gljiva Mirče, Ferid Avdić, Rizo Hamidović, Nihad Kantić Šike, Mesud Kreštalica, Jasmin Burek, Aldijana Dizdarević, Alija Hadžmurati, Loki Tadić, Asim Brkan, Jasna Mangafić, Rifat Tepić, Kemal Hasić, Pavao Anić...


Alma Švrakić: -„Ildža“ je najbolj festival u našoj zemlji. On zaista, po kvlitetu, odskače od svakog drugog muzičkog festivala. On sve više i više poprima karakter regionalnog i postaje prestiž učestvovati na njemu. Mali ali sigurni koraci koji se prave, te dugotrajni rad doprinijet će da on, uistinu, postane regionalni festival broj jedan.


Koliko brojni rialiti programi u kojima se biraju različite zvijezde i zvjezdice slabe interes za učešće na ozbiljnim festivalima?
ŠVRAKIĆ: -Na žalost to je televizijki trend. Mi kao televizija činili smo i činimo sve da sačuvamo narodnu pjesmu u njenom pravom obliku. Ne treba žaliti za vremenom koje je prošlo. Svako vrijeme koje živimo donosi nešto svoje. Međutim, kvantitet nerijetko nadvladava kvalitet. Uopšte ne smatram važnim televizijske sadržaje koji nam se nameću van granica naše zemlje. Mi možmo biti ljubitelji „San Rema“. No, trebamo više voditi računa o svojoj kulturi i tradiciji. Želja da se po svaku cjenu i preko noći postane zvijezda briše ono što se uistinu treba da radi a to je vezano za učenje o tome kako se pjeva i ponaša na sceni. I mi smo u okviru šou programa „Zvijezda možeš biti ti“ okupili veliki broj djece, radili sa njima, usmjeravali ih da prave kvalitetne izvedbe. Velikom broj njih smo pomogli i usmjerili ih na pravi put te pomogli da znalački počnu pjevati. Jako smo se trudli oko njih jer naš šou ide u živo i nema nikakvih modifikacija u post produkciji. Nama je bilo vrlo važno da oni nauče dobro pjevati. Pružili smo im roditeljsku pomoć kako bi se lakše snašli u ovom vremenu i prostoru. Mnogo je šunda koji nam dolazi iz susjedstva. Zvuke iz tuđih avlija prihvatamo kao svoje i lako zaboravljamo naše tradicionalne vrijednosti. Zar nije zabrinjavajuće da na jednom koncertu Sarajevske filharmonije sala bude poluprazna.To treba biti alam da ljudi koji se bave promicanjem pravih vrijednosti konačno zasuču rukave.

Diskografiji ne cvjetaju ruže. Hoće li festivalske pjesme biti zabilježene na nekom od nosača zvuka ili slike?
ŠVRAKIĆ: -Naravno. Produkcija „Hayat“ će i ove, kao i prethodnih godina, na adekvatnim albumima ostavitit trajan zapis onog šta smo radili.



Ostali prilozi:
» DOKTORICA U KNJIŽEVNIM VODAMA
Eset Muračević | 23. November 2017 16:19
» KOORDINACIJU SRPSKOG NARODA ČINE DODIKOVCI
Oslobođenje | 18. September 2017 18:53
» KAO DJEČACI BILI GLUMAČKE ZVIJEZDE
Eset Muračević | 05. September 2017 19:59
» ZVUKE IZ TUĐIH AVLIJA LAKO PRIHVATAMO KAO SVOJE
Eset Muračević | 18. July 2017 20:02
Ostali prilozi istog autora:
» SEVDALINKO U SRCU TE NOSIM
16. December 2017 14:53
» NAŠ ZADATAK JE DA BRANIMO BOSNU
08. December 2017 18:27
» VEČER KUR'ANA
06. December 2017 19:45
» BORCIMA TREBA VRATITI DOSTOJANSTVO
28. November 2017 18:42
» DOKTORICA U KNJIŽEVNIM VODAMA
23. November 2017 16:19
» VOGOŠĆA: MLADI SDA DARIVALI KRV
07. October 2017 12:39