Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Povodom 828.godišnjice Povelje Kulina bana
OD KULINA BANA I DOBRIJEH DANA
Autor: Dr. Rizvan Halilović
Objavljeno: 26. August 2017. 21:08:55

DR. RIZVAN HALILOVIĆ: Povelja koja je nastala 29.augusta1189. godine, smatra se najvećim i najstarijim sačuvanim dokumentom koji na najkonkretiniji način predstavlja potvrdu i uvjerenje državnosti i pravno uređene banovine Bosne. Povelja je simbol bosanske samostalnosti i pravne uređenosti, a mnogi je neopravdano nazivaju i „rodni list srednjevjekovine bosanske države“. Bosanska predhistorija je nestala još u IX vijeku kada je nestalo nepismenosti u Banovini Bosni. Pod uticajem velikih misionara i preporoditelja slovenskih naroda, a posebno se to odnosi na pojavu pismenosti u Bosni. Povelja u tom smislu i za savremenu Bosnu i Hercegovinu ima civilizacijski karakter.


Povelje Kulina bana

UVOD: O Kulinu banu je još uvijek živo sjećanje, kao plemenitom i velikom vladaru. Ona ima oslonca u dobroj vladavini i uređenju države kojom je ban Kulin vladao, pa se često kaže da je Bosna u vrijeme banstva Kulina, bila najsretnija i najobilatija, što potvrđuje narodna poslovica „od Kulina bana i dobrijeh dana“. Kulin ban je stekao status legendarne ličnosti u bosanskoj historiji. Narod ga smatra za ljubimca vila, a njegovu vladavinu kao zlatno doba, kada su žitna polja neprestano lelujala, a šljive vječito, stenjalae pod teretima. Dvadeset četiri godine mira zacijelo je bila dobro došla promjena za običnog Bošnjaka u ono doba. [1] U vrijeme srednjevjekovnih država postoje mnoge države koje, na približno isti način, rješavaju državničke probleme i počinju se stvarti uslovi za nove društvene odnose, koji su vremenom doprinijeti stvaranju novih slojeva društva.
Udruženje Bosansko-tursko prijateljstvo „BOSFOR“ u suradnji sa Vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatskim narodnim vijećem, Srpskim građanskim vijećem, Krug 99, KZB „Preporod“ i Udruženje pravnika u BiH u povodu 828.godišnjice Povelje Kulina bana organiziraju tribinu na temu:

ZA KULINA BANA I DIBRIJEH DANA
828.GODIŠNJICA POVELJE KULINA BANA


Uvodničari:
- Akademik dr. Džemal Nejatović
- Prof. dr. Hasan Balić
- Prof. dr. Zijad Hasić
- Prof. Adil Kulenović
- Prof. dr. Senadin lavić
- Prof. dr. Marinko Pejić
- Rajko Živković
- Dr. Rizvan Halilović

Tribina će se održati u Sarajevu, utorak, 29. augusta 2017., u 11:00 sati, u prostorijama VKBI: Valtera Perića br. 13.

Svi ste dobrodošli!
Od nastanka Banovine Bosne u IX vijeku pa do dolaska bana Kulina na vlast i umješno osamostaljivanje od Vizanta i priznavanje vrhovne vlasti Ugarske 1180. godine, posebnu važnost ima kapitalni dokument koji se u stručnim krugovima i u narodu naziva Povelja Kulina bana. Povelja koja je nastala 29.augusta1189. godine, smatra se najvećim i najstarijim sačuvanim dokumentom koji na najkonkretiniji način predstavlja potvrdu i uvjerenje državnosti i pravno uređene banovine Bosne. Povelja je simbol bosanske samostalnosti i pravne uređenosti, a mnogi je neopravdano nazivaju i „rodni list srednjevjekovine bosanske države“. Bosanska predhistorija je nestala još u IX vijeku kada je nestalo nepismenosti u Banovini Bosni. Pod uticajem velikih misionara i preporoditelja slovenskih naroda, a posebno se to odnosi na pojavu pismenosti u Bosni. Povelja u tom smislu i za savremenu Bosnu i Hercegovinu ima civilizacijski karakter. [2]

Povelja Kuina bana od 29.augusta 1189. godine

Povelja kao bosanski spomenik pismenosti i kulture, ima i opšteslovenski značaj, pa je bilo logično očekivati da Rusija odbije povratiti primjerak Povelje Kulina bana koji se čuva u Sankt Peterburgu. Povelja je pisana na latinskom i bosanskom jeziku pod snažnim uticajem gotskih i ilirskih termina o čemu je u svom naučnom radu posebnu pažnju posvetio dr. Ibrahim Pašić. Povelja ima za cilj da privuče dubrovačke građane i trgovce da što više dolaze i bezbjedno borave i privređuju širom Bosne. Dubrovčani dolaze u Bosnu i odredbe Povelje se impelemntiraju u Bosni, zbog toga je bosnaki tekst opširniji, jasniji i precizniji od latinskog teksta. Kao što Bosnu svojataju mnogi pisci iz Hrvatske i Srbije, tako svojataju i spomenike kulture, kao što su bosanki stećak i povelje bosanskih vladara, a naročito Povelju Kulina bana.
Povelja je najkonkretnija potvrda uređene pravne države Bosne sa svim pravno-političkim institucijama koje su karakteristične za evropske države u srednjem vijeku.
Iako pisana autohtonim bosanskim jezikom i bosančicom, brojni srpski teoretičari je ubrajaju u spomenike srpske države i srpskog jezika. U tome se posebno ističu; Pavle Karano-Tvrtković, Stojan Novaković, Ljubomir Stojanović, Aleksandar Solovljev, Stanoje Stanković, Vladimir Ćorović i drugi. Povelja se uvrštava u lingvističke, pravne i spomeničke dokumente srpske duhovnosti i narodnog jezika. [3] Slično se ponašaju i hrvatski historičari koji u Povelji vide spomenik starohrvatske pismenosti, kao što su Franjo Rački, Vatroslav Jagić, Ivan Kukuljević - Sakcinski, Josip Vrana, i dr. Najgrublje svojatanje i Bosne i kulture, dogodilo se u vrijeme profašističke Nezavisne države Hrvatske, kada su nastale i neke profašističke studije koje su imale za cilj da „naučno“ pokažu da je Bosna integralni dio Hrvatske historije i kulture. Stoga je katolički teolog Marko Perojević Povelju Kulina bana pokušao u potpunosti ikavizirati, „pravi prijatelj biti vam od sele i do vika, i prav goj držati s vami i pravu viru, do kole sam živ.“ [4]

Takođe je to činio i Pavo Anđelić, a kako je Bošnjacima bilo zabranjeno i njihovo vjekovno ime i njihov jezik, kultura i književnost, malo se Bošnjaka bavilo Poveljom Kulina bana do obnove nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine 1. marta 1992. godine. Ovdje prikazujemo i analiziramo Povelju Kulina bana, na latinskom i na bosanskom jeziku:

a) Latinski tekst Povelje[5]
(Sanks Peterburški primjerak)

„In nomine patris et filii et spiritu sancti amen. Ego banus Culinus Bosne Iuro comiti Gervasio et omnibus Raguseis rectum amicum fore perpetuo et rectam vobiscum pacem manutenere et amicitiamm veram. Et omnes raguseos per totam terram nostram ambulantes moercantes , seu habitantes. Vel transeutes. Recta fide et conscientia vera recipereabsque ulla datione. nisi quis suam per voluntatem mihi donum dare voluerit, et aput nos dum fuerint.
Manutenre et consilium eis prebere ut nostre persone ad nostrum posse. Absque fraude et malo ingenio sic me deus adiuet et hec sancta Ivor evangelia.“ [6]




b ) Prevod povelje Kulina bana na standardni bosanski jezik

Povelja Kulina bana 29.08.1189. godine:
„U ime Oca i Sina i svetoga Duha. Amin.
Ja, ban bosanski Kulin, obećavam tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima, pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka.
I pravicu držati sa Vama, i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, već šta mi ko od vas da kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.“ [7]

Dugo već postoji naučna potreba da se ignorisanje i svojatanje milenijske historije i kulturne baštine Bosne, postavi kao tema naučnog istraživanja kako bismo razbili sve predrasude i zlonamjerna svojatanja Bosne kao države i njenih pravno-političkih i kulturno-historijskih vrijednosti. Uz brojna gibanja i narušavanja dobrih komšijskih odnosa u krvavim i brojnim sukobima izazvanim iz vana. [8] Na ovaj način želimo dati svoj doprinos jasnom tumečenju i određivanju temeljnih pravnih, kultrunih i historijskih dokumenata koji pripadaju samo Bosni ka državi, koja može poslužiti kao pravni osnov utemeljenja multikulturalnosti, ljudskih prava i sloboda novom svjetskom poretku i novoj globalizaciji multikulturalnosti i transkulturalnosti u međunarodnim demokratskim odnosima.
Povelja kao pravni akt koji se odnisio na slobode i prava trgovaca i građana Dubrovnika, a u kojoj ban Kulin daje obećanje „U ime oca i Sina i Svetoga Duha“ i pokazuje da suvereno vlada državom, da posjeduje moć, silu i instrumente državne kontrole i zaštite svim građanima koji mirno putuju širom Bosne kojom ban Kulin vlada i ima svoje „čestnike i časnike“ koji mogu da obezbijede da svi dubrovčani mogu slobodno i neograničeno trgovati i kretati se „gdje god koji odluči“.
I u najnovije vrijeme svijet je prepun ograničenja ulaska iz države u državu i kretanja unutar države, jer su potrebne posebne dozvole i privilegije samo određenom broju ljudi. Zbog toga se s pravom usuđujem ustvrditi da su, multikulturalnost i brojna ljudska prava i slobode, u Bosni još u doba Kulina bana utemeljni i uz određene oscilacije, neprekidno su očuvani kao svojina brojnih vladara poslije Kulina bana, što su potvrđivale Povelje koje su se vrlo često pozivale na Povelju Kulina bana.

„U ime oca i Sina i Svetoga Duha“

Ova uzvišena početnica Povelje na najbolji način svjedoči da je Kulin vjernik, koji se poziva na Boga i na sveto trojstvo, što ga nikako ne može svrstati u nevjernike ili heretike, kako su ga klevetali susjedni vladari kod Pape. Kulin ban je posebno prijateljski nastrojen prema Dubrovčanima i on to pokazuje u povelji: „Obećavam tebi kneže Krvašu i svim građanima Duborvčanima, pravim vam prijateljem biti od sada i dovijeka“, zbog čega se ova Povelja može nazvati i „poveljom prijateljstva“.
Pravna država i vladavina prava u državi Bosni u doba vladavine Kulina bana ogleda se u odredbi koja glasi: „I pravicu držati sa Vama, i pravo povjerenje, dokle sam živ.“ Kulin ban posjeduje i legitimne organe koji mogu zaštititi sve goste iz Dubrovika i sve trgovce i njihovu robu, kapital i poslove širom Bosne, odnosno, „kuda ja vladam“, „trgujući, i gdje god koji želi ići i gdje god koji hoće“, što nije ničim ograničeno kretanje i sloboda bez bilo kakve prislie i „bez ikakve zle primisli“. [9] Kulin ban je u to vrijeme, za razluku od velikog župana Raške, veliki bosanski Ban (Culin magno bano Bosniae) patrimonijalni[10] (od oca naslijeđeni) feudalni suvereni vlasnik i vladar Banovine Bosne, uvjerljivo i uz puno poštovanje vladara Dubrovnika kenza Krvaša i njegovih građana, „gospodstvom vladara“[11] pokazuje slobodnu volju i neograničenu suverenu vlast i moć, koju potkrjepljuje istinskom voljom i željom za punim poštovanjem i očuvanjem dosotojanstva, s vjerom u trajno prijateljstvo, koje će se pokazati obostrano korisnim i dugotrajnim, o čemu svjedoči i očuvanje primjeraka povelje u Dubrovačkom arhivu do danas. Može se očekivati sličan odnos i kneza Krvaša i Dubrovčana prema putnicima i trgovcima iz Bosne .
„Svi Dubrovčani koji dobronamjerno i prijateljski hode kuda ja vladam, trgujući gdje god ko hoće obavljati svoje poslove,
gdje god koji odluči i namjerava, s pravom vjerom i s pravim srcem podržavaćemo ih, bez svake štete (bez ikakve štete)
osim ako mi ko da svojom voljom poklon“ [12]

Kao suvereni gospodar Bosne, Kulin ban garantuje, čuva i na adekvatan način zaštićuje slobodu trgovine, pravo na svaku vrstu sigurnosti; ličnu sigurnost, sigurnost robe, sigurnost kretanja kuda koji hoće, slobodu kretanja ljudi, roba, usluga, kapitala, a uz to i svih drugih pozitivnih kretanja koja dolaze sa trgovcima i putnicima u Bosnu. Ban i svi građani, kao i svi činovnici i dostojanstvenici, u ime Boga, žele očuvati sve navedene slobode i prava za sve Dubrovčane „koji dobronamjerno i prijateljski hode kuda ja vladam.“
U širem kontekstu možemo izvesti poređenje sa državama u okruženju, kao i sa mnogim državama toga vremena, kao što su; Ugarska, Venecija, Dubrovnik, Vizantija, Hrvatska, Dalmacija, Zeta, Raška, pa i nadolazeće Osmanlijsko carstvo, što pokazuje da Bosna nije bila ni po kojem pitanju iza naprednih i snažnih država u srednjem vijeku.
U mnogo čemu je Bosna i prednjačila, pa su stvoreni uslovi za utemeljenje multikulturalnog društva, zajedništva i susretanja mnogih kulturnih kretanja i vjerskih previranja koja su dolazila usljed progona heretika od strane srednjevjekovnih država. Baš u Bosnu, u kojoj su ti isti prognanici bivali slobodni i bez ikakvih smetnji, mogli su nastaviti svoja vjerska, jezička, kulturna i druga opredjeljenja i različitosti.

„I da im ne bude od mojih česnika sile,
i dokle kod mene budu,
daću im pomoć i savjet
prije nego i samome sebi,
koliko je moguće,
bez ikakve zle primisli.“ [13]

Ban je okružen snažnim državnim aparatom, koji u svakom momentu i na svakom mjestu uspješno i legitimno može zaštititi sve putnike i trgovce širom Bosne, koliko hoće i kuda žele da se kreću i trguju. Niko ih neće uznemiravati niti vršiti bilo kakvu prisilu ili nasilje nad njima i njihovom robom, već će im pružiti svaku vrstu pomoći bez bilo kakve naknade. Vrlo poučno za našu sadašnju vlast, koja bi na sličan način mogla da riješi nezaposlenost i omogući strana ulaganja u Bosni i Hercegovini, bez bilo kakvih globa i smetnji. Zato je ban Kulin stekao legendarni status u historiji Bošnjaka i države Bosne. [14]
Poveljom Kulina bana se kao međudržavnim sporazumom, samo uređuje jedna već, sigurno od ranije uhodana praksa, trgovačkog prometa i kretanja ljudi između Bosne i Dubrovnika, koja je sigurno od ranije postojala.
To je sigurno i jedan od najvažnijih razloga što su Dubrovčani tako brižljivo očuvali povelju Kulina bana u arhivu Dubrovačke Republike i Sant Petersburgu, kao dokument kompleksne vrijednosti, koji svedoči o međudržavnom i međunarodnom pravno-političkom uređenju odnosa, kao što je to slučaj sa modernim konvencijama i ugovrima širom međunarodne zajednice. Zato se može sa sigurnošću reći da je Povelja Kulina bana iz 1189. godine, preteča mnogim odrdbama iz brojnih međudržavnih i međunarodnih povelja, deklaracija i konvecija, što joj opravdano još više pridaje značaj i današnja pravna nauka.
Povelja Kulina bana kao prvi pisani diplomatski međudržavni i međunarodni dokument i još pisan bosančicom i na narodnom jeziku, kao svjedočanstvo potvrđuje kontinuitet uređene države, vladavine prava uz puno iskazivanje nezavisne vjerske, kulturne, političke i svake druge samobitnosti države Bosne, od njenih najstarijih vremana do danas.
Povelja Kulina bana je temeljni, materijalno pravni dokument koji je svojim odredbama postavio pravni osnov za utemeljenje, očuvanje i zaštitu multikulturalnosti, ljuskih prava i sloboda, koje su se vremenom, kako je država Bosna napredovala i širila svoje teritorije, u svoje granice imala izmiješane etničke, kultrune, jezičke i privredne različitosti. Brojne različitosti su svojstvene za Bosnu i Hercergovinu, koja se može smatrati paradigmom multikulturalne i multinacionalne Evropske unije. Kulin ban se nosi uspješno i sa korupcijom koja je oduvijek bila veliki problem za strana ulaganja i investicije, kakve je u Kulinovo doba bilo moguće zaštititi, jer on kaže „davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli, dokle god u mene budu“. [16]
Takav odnos prema trgovcima i prema svim dobronamjernim putnicima u Bosnu, uz punu sigurnost i zaštitu ljudi, roba i kapitala, taj se period s pravom naziva „zlatno doba Bosne“.
Kulin ban se na kraju zaklinje :
„Tako mi pomogao Bog i sveto Evanđelje“!
To očigledno pokazuje da se Bosna pod vlašću Kulina bana, nije bitno razlikovala od drugih uređenih i razvijenih evropskih feudalnih teoloških država, koja je zajednica vječne sreće, vječne pravde i vječnog mira, uz puno poštovanje ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. [17] Kulin ban u povelji obznanjuje da se svi moraju vladati i provoditi odredbe Povelje iz 1189. godine, što joj dodatno daje značaj dokumenta od najvišeg ranga i sa važnošću na cijeloj teritoriji države Bosne. Pored vladara Bosna je imala dvorski aparat, državni sabor ili stanak i sudstvo. Pravna država se temelji na vladavini prava i zakona. U pravnoj državi je sva vlast vezana za zakone i pravo. Pod pravnom državom treba razumjeti sve one principe i postupke koji osiguravaju slobodu pojedinca i njegovo učešće u političkom životu društva.
Sve gore navedene činjenice jasno ukazuju da bi i današnje vlesti, državni službenici, činovnici, građani i svi drugi djelatnici koji se bave osiguranjem i očuvanjem multikulturalnosti, ljudskih prava i sloboda, sloboda kretanja; ljudi, ideja, rada, roba, kapitala i globalne težnje otvaranja svijeta prema stanovnicima Planete, odgovornije trebali odnositi prema svim ljudima bez bilo kakve diskriminacije, ksenofobije ili nipodaštavanja.
Odgovorno možemo zaključiti da naši današnji političari i državnici na svim nivoima vlsti, nisu dorasli da se uporede sa časnicima i česnicima iz vremena velikoga Bana Kulina.
Danas je itekako potrebno još više posvetiti pažnju sve većoj zainteresovanosti stranaca za ljepote i kulturna bogatstva Bosne. Pokazati još više gostoljubivosti i kulturnog odnosa prema gostima koji dolaze sa svih strana svijeta, kako bi Bosna imala i višestruku korist od svojih bogatstava. Zato pozivamo sve nevladine, vladine, kulturne i turističke organizacije da učinimo sve kako bismo približili našim gostima prirodne ljepote u kulturnu baštinu zajedništva u različitostima i doprinesemo još boljem imidžu naše prelijepe države Bosne i Hercegovine.


Autor je predsjednik Bosansko-turskog prijateljstva "Bosfor" sa sjedištem u Sarajevu


FUSSNOTE:
1] Noel Malkolm, Povijest Bosne, str. 20.
2] Ibrahim Pašić, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji, str. 12. Sarajevo, 2013. god.
3] ibidem, str. 15.
4] ibidem str. 19. Ibrahim Pašić je prikazao kompletnu Ppovelju u fusnoti.
5] Ibrahim Pašić, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj Povelji iz 1189. godine, Sarajevo, 2013. str. 25.
6] Ibrahim Pašić, ibidem, str. 25
7] Tekst Povelje iz diplomskog rada Dženete Jukan, sa filozofskog fakulteta u Tuzli 2009. objavljen na Google.ba.
8] John V.A. Fine, JR, Bosanska crkva – Novo tumačenje, str. 161. Bosanski kulturni centar, Sarajevo, 2005.
9] Povelja Kulina bana,
10] Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovione, str. 62, magistrat, Sarajevo, 2001.
11] Salih Jalimam, Državni razvitak Bosne i Hercegovine, str.106. Univerzitet u Zenici, zenica, 2008.
12] Ibrahim Pašić, ibidem, str. 26.
13] Ibrahim Pašić, ibidem, str.25.
14] Noel malkolm, Povijest Bosne, str.20. Dani, sarajevo, 1995.
15] Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, str. 32, Preporod, 1996. Sarajevo.
16] Povelja Kulina bana, str.25-26.
17] Dr. Fuad Muhić, Teorija države i prava, str.24. Magistrat, Sarajevo, 2002.

L I T E R A T U R A:
1. Sima Ćirković, Ban Kulin, Borba za očuvanje samostalnosti 1180. – 1250. str. 46. – 47.
2. Desanka Kovačević_Kojić, Kulinova povelja i Bosansko-Dubrovački odnosi, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972.
3. Anto Babić, Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni, Iz historije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1972. str. 83.
4. Dženana Čaušević, Pravno politički razvitak Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2005. str. 33, 36.-37. 38-39.
5. Noel Malkolm, Povijest Bosne, Dani, Sarajevo, 1995.
6. Ibrahim Pašić, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povečlji, Sarajevo, 2013.
7. John V.A. Fine, JR, Bosanska crkva – nova tumačenja, Bosanski kulturni centar Sarajevo, 2005.
8. Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo, 2001.
9. Salih Jalimam, Državni razvitak Bosne i Hercegovine,Univerzitet u Zenici, Zenica, 2008.
10. Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Preporod, Sarajevo, 1996.
11. Dr. Fuad Muhić’, Teorija države i prava, Magistrat, Sarajevo, 2002.



Ostali prilozi:
» BOŠNJACI NEMAJU PRAVO DA SE BILO KOME IZVINJAVAJU NAKON GENOCIDA!!!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 23. November 2017 20:53
» DA LI JE VRIJEME ZA KATARZU NA OVIM PROSTORIMA?
Mr. Milan Jovičić | 22. November 2017 18:39
» DOŽIVOTNA ROBIJA ZA KUKAVICU SA ĐENERALSKIM ČINOVIMA
Elmedina Muftić | 22. November 2017 14:34
» FILIPOVIĆ MURSEL BEGOVIĆ, KAO "POSLANI" DA ŠIRI FESAD U BOSNI
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 21. November 2017 18:08
» ALIJA ISAKOVIĆ - BRZO ZABORAVLJENI ISTINSKI VELIKAN U BOŠNJAKA
Prof. dr. Jusuf Mulić | 21. November 2017 16:34
» SANDŽAK IZMEĐU BOSNE I SRBIJE
Dr. Admir Muratović | 20. November 2017 13:46
» TAKO TO RADE AGENTI KOS-A POPUT MUSLIMOVIĆA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 18. November 2017 23:18
» ZAŠTO NAS „RAK“ VODI U INFORMATIVNI MRAK
Sead Zubanović | 16. November 2017 19:16
» HISTERIJA POLITIKANATA
Mr. Milan Jovičić | 15. November 2017 17:03
» SPIN VELIKO-SRPSKE BRATIJE
Elmedina Muftić | 15. November 2017 14:52
» SANDŽAK, OD OKUPIRANE TERITORIJE, DO PREKOGRANIČNE EUROREGIJE
Dr. Rizvan Halilović | 15. November 2017 02:32
» SRAM TE BILO, DODIK!
Ajša Čišija | 15. November 2017 02:14
» BOŠNJAČKI GLOBALNI PRIORITETI (I DIO)
Džebrail Bajramović | 13. November 2017 21:12
» GDJE IZLAPIŠE JUBILEJI KOSOVSKE BITKE?
Mehmed Meša Delić | 13. November 2017 01:08
» I NAKON GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA PASJI ODNOS SRBA
Elmedina Muftić | 12. November 2017 17:05
» PUT ZA NIGDJE
Admir F. Beganović | 12. November 2017 15:15
» VELIKOSRPSKE ZABLUDE ILI ZAMJENA TEZA
Mr. Milan Jovičić | 10. November 2017 17:12
» MOJ UMMETE - GDJE SMO SADA MI?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 10. November 2017 13:16
» HERCEGOVAČKI PUTEVI NEPRAVDE
Avdo Huseinović | 09. November 2017 16:28
Ostali prilozi istog autora: