Prvi put nakon 120 godina, u četvrtak navečer je u prelijepom ambijentu sarajevske Vijećnice, upriličena akademija povodom Dana Bošnjaka, javlja INS.

Organizacija akademije i manifestacije je rezultat saradnje triju krovnih bošnjačkih organizacija, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet".

Podsjetimo, 28. septembra 1993. godine drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora usvojena je Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv 'Musliman' zamijenjen nazivom Bošnjak.

Akademiji prisustvuju brojne javne ličnosti iz političkog, kultrnog, vjerskog i uopće javnog života BiH, na čelu sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i zamjenikom resiu-l-uleme Huseinom ef. Smajićem. Na akademiju su stigle brojne bošnjačke organizacije iz regije i svijeta, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Albanije, a među njima su i sabornici koji su učestvovali u Prvom bošnjačkom saboru 1993. godine.

Uvodno obraćanje dao je prof. dr. Nedžad Mulabegović, predsjednik VKBI.

Senadin Lavić: Niko više ne može zaustaviti uzdizanje Bošnjaka u slobodi Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Senadin Lavić, u povodu 24. godišnjice Bošnjačkog sabora podsjetio je da je na tom skupu prije skoro četvrt stoljeća „vraćeno staro narodno ime za naš narod“. Prvi put nakon 120 godina u sarajevskoj Vijećnici danas će biti upriličena akademija povodom Dana Bošnjaka. Organizacija akademije i manifestacije je rezultat triju krovnih bošnjačkih organizacija, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet" i Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", na čijem je Lavić čelu. „Povratak starog imena kazuje da se u povijesti radilo o neslobodi jednog naroda da se sam imenuje kako on to radi stotinama godina. U tome ne bi bilo ništa posebno da se iza toga ne krije jedna stašna povijest progona, uništavanja, etnofaulizma i zločina od strane prvih komšija. Mi smo doživjeli da ljudi koji znaju da smo mi Bošnjaci negiraju naše postojanje kako bi okupirali našu zemlju i pretvorili je u srpski ili hrvatski posjed. Ne postoji u zadnjih dvije stotine godina ništa sramnije od velikosrpskog i velikohrvatskog antibosanstva na ovim prostorima. Tome je došao kraj i niko više ne može zaustaviti uzdizanje Bošnjaka u slobodi. A to znači da je Bosna njihov sudbinski okvir”, kazao je Lavić. Naime, 28. septembra 1993. godine drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora usvojena je Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv 'Musliman' zamijenjen nazivom Bošnjak. Dolazak na manifestaciju potvrdile su brojne bošnjačke organizacije iz regije i svijeta, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Albanije, a među njima su i sabornici koji su učestvovali u Prvom bošnjačkom saboru 1993. godine. Više od 51 posto građana BiH na posljednjem popisu izjasnilo se kao Bošnjaci, dok je oko 54 posto građana u popisu navelo bosanski kao maternji jezik.

„Krajnje je vrijeme da krovne bošnjačke organizacije, i projekti koji se kandidiraju, ozbiljno razmotre u institucijama države i njezinim administraivnim jedinicama, jer dosadašnji odnos i podrška, to svi znamo, nije bila adekvatan“, kazao je Mulabegović.
Predsjednik „Merhameta“ Hajrudin Šahić kazao je da „mi s ponosom ističeno da smo Bošnjaci“.

„Ali, prije svega smo državljani BiH u kojoj ima dovoljno mjesta za sve narode koji žive u njoj i koji nose u svojoj duši i svom srcu ovu zemlju. BiH je nedjeljiva, bit će i opstat će kao država ravnopravnih naroda i građana“, poručio je Šahić.

Prošle su 24 godine od 28. septembra 1993. kada su predstavnici bošnjačkog naroda donijeli teške i dalekosežne odluke, podsjetio je prvi čovjek BZK „Preporod“ prof. dr. Senadin Lavić.

„Govoriti o Bošnjacima i njihovim političkim odlukama znači, prije svega, govoriti o Bosni. Bosna je dugotrajuća evropska zemlja, banovina, kraljevina, sandžak, pašaluk, ejalet, corpus separatum, republika-država. Bosna je povijesno-politička činjenica koja se ne može potisnuti iz državnog postojanja. Njezin narod stotinama godina, iz stoljeća u stoljeće, naziva se Bossnani>Bošnjani, a od 15. stoljeća Bošnjaci. U 20. stoljeću to staro ime za narod Bosne sklanja se iz javne upotrebe i taj stari evropski narod pretvara se u religijsku skupinu koju jugoslavenski politički sistemi karakteriziraju imenom muslimani. Drugi dio bosanskog naroda krajem 19. i u prvim decenijama 20. stoljeća podlegao je nacijskim ideologijama srpstva i hrvatstva i tako izabrao svoju političku sudbinu. Nasrtljivi etnicizam i religijska isključivost vodili su potiskivanju bosanstva i konstruiranju brojnih antibosanskih mitologema koje i danas razarajuće djeluju“, kazao je profesor Lavić, prenosi INS.

Slavenski narodi Balkana, dodao je Lavić, moraju napustiti mitove iz 19. stoljeća i okrenuti se budućnosti u kojoj će slobodne i nezavisne države osiguravati prosperitet svakom čovjeku, svim građanima.



„Naša je vizija da Balkan postane prostor mira i slobode u Evropskoj uniji. Dejtonski mirovni sporazum bio je odlično sredstvo da se zaustavi agresija srbijanskog režima na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali danas mi ne možemo preko Dejtonskog sporazuma praviti državu zasnovanu na “tri plemena” pocijepanu religijom i antibosanskim političkim ideologijama. Bosna mora biti ono što jest, evropska država s ustavom u kojem su slobodni i ravnopravni građani vrhovna vrijednost“, istakao je Lavić.

Zamjenik presjendika „Merhameta“ Timur Numić najavio je parafiranje Protokola o međusobnoj saradnji krovnih organizacija i institucija bošnjačke provenijencije, koje imaju višedecenijsko postojanje i rad u BiH, piše INS.