Tokom ovosedmične dvodnevne posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Srbiji, između dvije zemlje potpisano je ukupno 16 sporazuma, a predviđa se da bi na osnovu njih vanjskotrgovinska razmjena Srbije i Turske za tri godine treba dostići cifru od ri milijarde dolara, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema informacijama novinara AA iz Ministarstva ekonomije Republike Turske, Erdoganova posjeta Srbiji, 10. i 11. oktobra, ojačala je odnose dvije zemlje, a potpisani sporazumi su otvorili vrata na polju trgovine.

Turski predsjenik Erdogan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisali su u Beogradu Zajedničku političku deklaraciju o osnivanju Visokog savjeta za saradnju između Srbije i Turske. Dogovoren je i godišnji susret presjednika, kao i redovni susreti minstara.

U Beogradu je također potpisana i revizija Sporazuma o slobodnoj trgovini, a to su uradili ministar ekonomije Turske Nihat Zeybekci i ministar spoljne trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić.

Vaskotrgovinska razmjena između dvije zemlje na kraju prošle godina iznosila je 870 miliona dolara, a cilj je da se ova cifra na kraju godine poveća na 1,1 milijardu, a u roku od tri godine na tri milijarde dolara.

Tokom međudelegacijskih sporazuma u Beogradu bilo je govora o poljima energije i infrastrukture, a u tom okviru predstavnici dvije zemlje razgovarali su i o gradnji autoputeva na relacijama Beograd-Sarajevo, Novi Pazar-Tutin i Tutin-Sjenica.

Resorni ministri su tokom posjete potpisali sporazume na poljima obrazovanja, kulture, šuma, vode, te restauracije stambenih objekata.

Potpisana je revizija Sporazuma o slobodnoj trgovini, Sporazum o saradnji u vezi sa restauracijom hamama u kompleksu "Tvrđava Golubački grad", sporazumi o saradnji u oblasti šuma i voda, Pisma namjere u oblasti saobraćaja, memorandumi o razumjevanju na realizaciji projekata restauracije Bajrakli džamije u Beogardu i hamama u Beogradu, te Sporazum o saradnji na polju energije.

Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Turske i Srbije, koji je potpisan 2009. godine i stupio na snagu 1. septembra 2010. godine, obostrano je ukinut porez na industrijske proizvode. Na pojedine poljoprivredne proizvode uvedene su carinske kvote.

Sporazum je u suštini uredio područje trgovine robom, a po pitanju javne pomoći, prava intelektualnog vlasništva i javnih nabavki, sadrže generalne odredbe o kvaliteti.

Tokom posljednje posjete Begradu, potpisane su odluke zajedničkog komiteta prema kojima se trgovina uslugama uvrštava unutar SST-a, te odluka o razvoju poljoprivrednih koncesija.

Nulti porez na industrijske proizvode, koji uključuju tekstil i konfekciju, automobilski sektor i bijelu tehniku, biće primjenjen i u revidiranom Sporazumu o slobodnoj trgovini.

Prema SST-u, u koji su uvršteni i pojedini poljoprivredni proizvodi, među prizvodima na koje će Srbija dati ustupke Turskoj, paradajz, svježa paprika, svježe grožđe i tikva će se uvoziti po kvotama s niskim carinama.

Turska će u Srbiju s nultim carinskim porezom izvoziti patlidžan, suho grožđe, jagodu, nar, kao i konzervirane masline i voćne sokove.

Kada su u pitanju kvote otvorene za maslinovo ulje, Srbija je postala jedno od ciljnih tržišta. Jedna od najupečatljivijih tačaka u sporazumu jesu velike tarifne kvote Srbije bez carina na obrađenu hranu. Na taj način se očekuje da će turski proizvodi slatkiša, čokolada, kolača i keksa biti više prisutni na tržištu Srbije.

Srbija je dobila kvote od Turske kada se radi o poljoprivrednim proizvodima poput sjemenja suncokreta i soje. Također, kvota za izvoz mesa bi trebala značajno doprinijeti i razvoju regije Sandžaka, obzirom da je tamo stočarstvo vrlo razvijeno.

Odluka o reviziji Sporazuma o slobodnoj trgovini treba proći proceduru potvrde obje zemlje kako bi stupila na snagu.