Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

Povodom jednog od najtežeg urbicida 20. vijeka – 24. godišnjice od rušenja Starog mosta u Mostaru
RUŠENJEM STAROG MOSTA, BOSANSKOHERCEGOVAČKOG DRAGULJA SVIJETSKE KULTURNE BAŠTINE, SRUŠEN JE ČITAV JEDAN SVIJET
Autor: B.net
Objavljeno: 08. November 2017. 17:11:24


9. novembra se navršava 24. godina od kada je srušen Stari most u Mostaru, remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu. Stari most djelo je turskog neimara Hajrudina, a sagrađen je u vremenu između 1557. i 1566. godine. Most je obnovljen i svečano otvoren 24. jula 2004. godine, a nakon toga je uvršten na listu zaštićenih spomenika kulture UNESCO-a.

U jeku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim građanima, posebno Bošnjacima, 9. novembra 1993. godine, u 10 sati i 16 minuta, ispoljen je vrhunac mržnje, zločina, nečovječnosti, ispaljen je projektil u tanku zakletvu poslije Holokausta, nikada više, usmrćen je Stari most. Toliko bola, poniženja, stradanja, uništavanja i ubijanja, nad mostarskim i bosanskohercegovačkim nebom. Srušen je bosanskohercegovački dragulj svijetske kulturne baštine, srušen je čitav jedan svijet i ljudi sa njim. Ali nije srušen prkos bosanskohercegovačkih ljudi, žena, djece u njihovom otporu agresiji i genocidu. Svijet se još dugo mislio da li da zaustavi agresore na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Dok se svijet mislio, autor zločina urbicida "general bojnik" Slobodan Praljak, komandant formacija takozvanih Hrvatsko vijeće odbrane je srušio simbol Ideje Bose i bosanskog duha, simbol priznavanja, poštovanja, prihvatanja drugog i drugačijeg. Pucanj u Stari most je pucanj u srce cijelog demokratskog, savremenog čovječanstva, pucanj u Ideju Bosne i bosanski duh, pucanj u čovjeka i civilizaciju koji su se pobjedom nad fašizmom, poslije Holokausta zavjetovali nikada više

Tokom agresije i genocida u Republici Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine, Stari most je prvo djelomično oštećen od strane srpskih vojnih i paravojnih snaga. Dana 9. novembra 1993. takozvano Hrvatsko vijeće odbrane je srušio Stari most kao dio kampanje agresije i genocida u Mostaru i Republici Bosni i Hercegovini. Dan ranije, 8. novembra 1993. Hrvatsko vijeće odbrane je započeo sa kampanjom rušenja Starog mosta ispaljujući na desetine projektila u luk i kule Starog mosta, što je okončano 9. novembra 1993., njegovim konačnim rušenjem.

Za rušenje Starog mosta 9. novembra 1993., pred Međunarodnim krivičnim tribnalom za područije bivše Jugoslavije u Hagu optuženi su Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Čorić i Berislav Pušić. U njihovoj optužnici se navodi "da su snage Herceg Bosne, Hrvatskog vijeća odbrane tokom opsade istočnog Mostara namjerno uništile ili teško oštetile mnoge vjerske objekte, te da su u novembru 1993. godine uništile i Stari most, građevinu od međunarodnog značaja".



Institut za istraživanje genocida, Kanada još jednom podsjeća svijetsku javnost da je rušenja Starog mosta barbarski čin koji je probudilo zatomljenu savjest čovjeka, civilizacije i svijeta. To je čin koji svjedoči agresiju Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu. To je barbarski čin urbicida koji govori o sramnoj želji i animalnoj mašti da sruši Ideju Bosne i bosanski duh. Za 427 godina, koliko je odolijevao vremenu, ovaj most izuzetne arhitektonske ljepote, ali i graditeljskog umijeća, postao je bosanskohercegovčki, evropski i svijetski simbol povezivanja drugog i drugačijeg, simbol Ideje Bosne i bosanskog duha, izazivajući zanimanje pjesnika, slikara, putopisaca, turista iz cijelog svijeta, ali i modernih graditelja, koji su Hajrudinovim rješenjima, s obzirom na vrijeme podizanja, 1566. godine, bili naprosto impresionirani. Bojovnici takozvane Herceg Bosne, barbarskim činom urbicida, kao dijela udruženog zločinačkog poduhvata su nanijeli neizmjernu štetu, Mostaru, Bosni i Hercegovini, Evropi, svijetu, ali prije svega samoj Hrvatskoj. Ubijen nad vodom, otvorivši puno rana, zloslutnosti i gorčine, kada je grad je zanijemio, Stari most je preživio u ljudima. Obnovljen 2004. godine, kada je uvršten na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Onaj ko može srušiti takvu arhitektonsku ljepotu i svijetski ukras pred čijom lepotom i monumentalnošću čovjek, ali samo čovjek, postaje dobar i miroljubiv, taj rušitelj ne može pripadati čovjeku i civilizaciji. On pripada barbarima, neljudima, zločincima.

Gradske vlasti Mostara službeno obilježavaju samo godišnjicu obnove Starog mosta. Institut za istraživanje genocida Kanada traži da se i ovaj datum treba službeno obilježavati kako se taj događaj ne bi zaboravio i nikada više nikome ponovio.



Iako je prošlo 13 godina od obnove Starog mosta, to nije popravilo sliku Mostara koji je i danas duboko nacionalno i politički podijeljen. Ako onaj pravedni dio svijeta zbilja misli na nepodijeljenu Bosnu i Hercegovinu, onda Mostar mora biti podržan u njegovoj cjelovitosti i demokratskom uređenju, bez majorizacije bilo kojeg naroda. Institut za istraživanje genocida Kanada će nastaviti raditi za interes jedinstvenog Mostara i njegovih građana.

Povampirenje takozvane Herceg-Bosne, u matici i dijaspori, neposredno prije donošenja drugostepene presude u slučaju Jadranko Prlić i drugi nije samo štetno po državu Bosnu i Hercegovinu, već i posebno za bosanske Hrvate koji imaju jedinu perspektivu u svojoj državi Bosni i Hercegovini. Pozivamo bosanske Hrvate da se organizovanu suprostave povampirenju takozvane Herceg-Bosne i podjele Bosne i Hercegovine. Suprostavite se fašističkim vrijednostima u ime kojih je srušen Stari most, a koje su još i danas neodvojivi dio identiteta i ideologije Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Tako će te dati najbolji doprinos jačanju vaše jedine domovine, Bosne i Hercegovine. Pozivamo političke lidere države Bosne i Hercegovine da upotrebom svih demokratskih sredstava odmah zaustave povampirenje takozvane Herceg-Bosne, posebno u dijaspori. To antibosanskohercegovačko djelovanje je prijetnja bosanskohercegovačkoj državnosti, nezavisnosti, suverenosti i političkom subjektivitetu. Takozvane Herceg-Bosne i entiteta Republike Srpske biće onoliko koliko joj to dozvoli bosanskohercegovački politički establišment, koji mora shvatiti da se mora organizovano suprostaviti podjeli bosanskohercegovačke zemlje, države i društva. Ne može se neistinama djelovati protiv države Bosne i Hercegovine, piše u saopćenju Instituta za istraživanje genocida, Kanada.



Ostali prilozi:
Ostali prilozi istog autora: