Vijesti
KAPETANOVIĆ: VIJEĆE EVROPE BI U JANUARU MOGLO SANKCIONISATI BIH ZBOG NEPROVOĐENJA PRESUDE SEJDIĐ-FINCI
|
|
Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 01. January 2018. 12:01:39
Zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH i zamjenica predsjedavajuće Komisije za vanjske poslove PD PS BiH Nermina Kapetanović u intervjuu za AA govorila je o evropskom putu BiH, te mogućnostima za Dayton 2
S obzirom da nije izvršeno obećanje iz 2013. godine da će presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić- Finci bili implementirana mislim da se vrlo lako može dogoditi da u januaru ove godine Vijeće Evrope odluči da zbog toga sankcioniše Bosnu i Hercegovinu, upozorila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Nermina Kapetanović, zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjedavajuće Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma PS BiH.
"Koji će to način biti, odnosno da li će biti ponovno riječi o isključenju iz Vijeća Evrope ili će biti jedan od mnogobrojnih mehanizama kojim nas EU može sankcionisati ne mogu sada u ovom trenutku nagađati. Ali, koliko znam mislim da su izvjestioci koji će izlagati svoju rezoluciju i podnijeti svoj izvještaj neće imati baš puno komplimenata kada je BiH u pitanju", navela je Kapetanović.
Podsjetila je da je kao aktivna učesnica plenarne sjednice Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strasbourgu 2013. godine i jedna od diskutanata u ime Bosne i Hercegovine i sama dala čvrsto obećanje pred Vijećem Evrope svojim kolegama da će BiH promtno pristupiti izvršenju presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić-Finci.
Nema etničke preraspodjele BiH
"Tome je prethodilo vrlo snažno lobiranje za interese Bosne i Hercegovine jer startno su gotovo sve zemlje članice bile opredijeljene da BiH isključe iz Vijeća Evrope i da nas stave u rang država poput Bjelorusije o kojoj dovoljno znamo sve. Nakon žestokog lobiranja tadašnjeg ambasadora BiH pri Vijeću Evrope Almira Šahovića i nekoliko zastupnika iz delegacije BiH u PS Vijeća Evrope sa političkim grupacijama i zastupnicima koje smo znali pokušali smo da im objasnimo vrlo kompleksnu ustavnu organizovanost BiH, patnje koje je BiH sa svojim građanima preživjela u proteklom ratu i ovaj težak period prilagođavanjima standardima EU u postratnom periodu. Dali smo čvrsto obećanje da će to biti provedeno. S obzirom da do realizacije obećanja nije došlo, zbog čega lično osjećam veliku nelagodu kao jedna od onih koja je obećala da će se presuda Suda poštovati, mislim da se vrlo lako može dogoditi da u januaru Vijeće Evrope odluči da sankcioniše BiH", upozorila je Kapetanović.
Ona je istakla i kako nema volje za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH koji bi dao prava građaninu za kandidiranje kako za nivo države, za Predsjedništvo BiH, da jednako tako nije riješen ni problem za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
"Nema dovoljno volje. Iza svega ustvari stoje pokušaji nekih političkih aktera da vrše nove etničke preraspodjele BiH. Kao zastupnica u Parlamentu BiH ne mogu se složiti sa bilo kakvim novim pokušajima teritorijalnog organiziranja u BiH. Apsolutno nema govora o tome. Niti jedan način diskriminacije, bilo kog građanina na bilo kom pedlju BiH i stavljanje u neravnopravan položaj ne može biti. Za mene kao osobu koja dolazi iz SDA apsolutno to ne dolazi u obzir. Mislim da je to stav za bilo kog građanina koji normalno promišlja u ime budućnosti svoje države", navodi Kapetanović.
Kaže kako je nedopustivo i ne može manje vrijediti Hrvat iz Sarajeva od Hrvata iz Mostara, niti Bošnjak iz Livna u odnosu na Bošnjaka iz Zenice.
"Jednaka specifična vrijednost biračkog glasa građanina mora postojati na svakom pedlju BiH, naročito u zaštiti interesa onih koji se izjašnjavaju kao Ostali", smatra Kapetanović.
Navodi da joj se čini da je u 2017. godini bilo političkih obećanja koja su bila preoptimistična.
"Ja nisam bila sigurna, zapravo nisam vjerovala da ćemo uopće dobiti kandidatski status 2017., odnosno završiti i predati odgovore na Upitnik i da ćemo dobiti brzo kandidatski status. Hoće li on biti krajem 2018. godine?! Nije nemoguće da se to dogodi. Mora se respektovati veliki trud koji je urađen na setu pitanja. I konačno sedam preostalih pitanja na putu su da se riješe. Mislim da će to biti odmah poslije Nove godine da će oni biti riješeni. Sama predaja tih odgovora i kvalitet odgovora će provjeriti kako je funkcionisao Mehanizam koordinacije, jer postoje stvari oko kojih se u BiH ne možemo definitivno usaglasiti. Jedno od takvih pitanja su popis sa kojim se RS ne slaže, odnosno sa standardima koje je uspostavio Eurostat. Sama ta dinamika procesa koja je bila pokazala je spremnost Vijeća ministara BiH, a i Parlamentarne skupštine BiH u onom obimu koliko je do nje bilo, opredjeljenje ka sticanju statusa kandidata BiH u EU. Ali, mislim da su olako političari u BiH građanima dali obećanje da će to biti u 2017. godini", navodi Kapetanović.
Za NATO put nam ne treba mišljenje Srbije
Kaže kako nije od onih koji su opet ni pesimistični, koji su rekli da će 2018. godine biti godina zastoja na evropskom putu BiH.
"Mislim da su te rečenice izrečene u vrijeme kada nije prošao HNS-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, ustvari iza koga je primarno stajao najviše HDZ BiH kao najveća politička grupacija u tome. Mislim da je tada izrečena takva kvalifikacija. Ne zavisi samo od jednog naroda hoće li BiH stagnirati na tom evropskom putu 2018. godine", navela je Kapetanović.
O tome da li se neodgovorno ponaša prema građanima BiH, odnosno samo deklarativno govori o evropskom putu BiH, kaže Kapetanović, zavisi o kom političkom akteru se govori.
"Primjera radi postoje politički subjekti u BiH koji jesu snažno opredijeljeni za EU. I mislim da je to u Federaciji BiH apsolutno neupitno. Dio političara iz RS-a se ponaša opstruktivno. Deklarativno se izjašnjava kada govori o svom opredjeljenju za EU, ali mislim da su pod snažnim uticajem Rusije. Mi smo sasvim svjesni činjenice da njima baš ne odgovara ni aplikacija BiH za članstvo u NATO-u i da čine određene napore da do toga ne dođe. U krajnjem slučaju sama rezolucija koja je donesena u Narodnoj skupštini RS-a o vojnoj neutralnosti je besmislena. To je vrlo loša poruka najjačem vojnom savezu na svijetu, Sjevernoatlantskom savezu koji svakako može predstavljati sigurnost za BiH", naglašava Kapetanović.
Kapetanović navodi da je sve to loša poruka iz dva razloga, te da prvo pokazuje "neozbiljnost političara u RS-u koji znaju da to nije njihova nadležnost, i da ne mogu razgovarati o nečemu što je članstvo u alijansama i uopće o participaciji BiH u članstvu međunarodnih subjekata".
"To je državna stvar. Zaboravile su kolege iz RS-a šta je državni, a šta entitetski nivo, bar oni koji nas često podsjećaju na to. Drugo, dali su lošu poruku, ali ja ne mislim da će nas to previše omesti. Ne trebamo u tom pravcu čekati ni na zemlje regiona, niti nam treba njihovo mišljenje, naročito ne mišljenje Srbije. Unutarnja i vanjska politika BiH se moraju utvrđivati unutar BiH, nipošto izvana. Što se tiče našeg članstva u EU i definitivnom odblokiranju vrlo zakočenih procesa u BiH, odnosno sporom hodu prema rješenjima, treba puno političke volje koje najprije mora više biti iz RS-a", naglašava Kapetanović.
Stvaranje nekih novih neprincipijelnih dogovora, pokušaji da se ne usvoji budžet institucija BiH i FBiH krajem 2017. godine kada je trebao da se usvoji i kada je normalno da se usvoji, te donošenje odluke o privremenom finansiranju institucija BiH, kaže Kapetanović, poznato je od kog političkog aktera se to događa.
"To je sve ustvari rezultat formalno-neformalnih dogovora političkih subjektiviteta koji očito vide novu koaliciju na sljedećim općim izborima. To nije dobro. Dosta sam dugo u svijetu politike i ne pamtim da je izborna kampanja ikada počela ovako rano. Ta prijevremena izborna kampanja je uistinu počela da predstavlja snažnu, beskrupuloznu borbu za dobivanje sljedećih izbora i onemogućavanja aktuelne pozicije da svoj posao radi na način kako treba", ističe Kapetanović.
Nema previše interesa iz RS-a za izmjene Dejtonskog sporazuma
Ističe da odgovornost prema radu mora postojati. Stoga, navodi, donekle zamjera MVP-u BiH zašto nije uvelo trend, odnosno zahtjev i obavezu izvještavanja na mjesečnoj osnovi u smislu dostavljanja podataka o tome šta je određena diplomatska destinacija, zaduženi ambasador i njegovo osoblje uradilo za interes BiH.
"Gdje nema neke sankcije nema ni odgovornosti. Mi do sada nismo vidjeli, odnosno rijetko se događalo da je neko iz diplomatskog kora smijenjen zato što svoj posao nije radio kako treba. U odgovoru na pitanje koje sam postavila ministru vanjskih poslova BiH Igoru Crnadku o rezultatu ekonomske diplomatije u periodu 2010.-2014. i 2014- do sada moram reći da ima vrlo malo parametara o izvozu BiH u druge zemlje. Određeni broj cifara postoji, ali mislim da one ne odražavaju realno stanje. Primjerice znam da BiH i Albanija imaju trgovinsku saradnju. Ona u izvještaju i odgovoru uopšte nije prikazana. Ne mislim da je on uopće odgovarao na pitanje, nego neko od uposlenika MVP-a BiH. Zašto to govorim? Ni u prošlom mandatnom periodu kada je druga politička opcija bila na vlasti, uopće nismo imali rezultata ekonomske diplomatije 2010-2014., odnosno bila je relativno slaba", navodi Kapetanović.
Cijeni da BiH mora biti prisutna ne samo na sajmovima, odnosno da je to samo početni korak. Ali, smatra to zavisi i od njih, zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Mi sami u Parlamentarnoj skupštini BiH moramo shvatiti ko iz kog kraja dolazi, i ako ja dolazim iz grada gdje je metalska industrija afirmirana, razvijena ja moram lobirati ne samo za svoj grad i kanton, nego i za državu i govoriti o pozitivnim vrijednostima koje postoje u BiH. Svojim ozbiljnim političikim nastupom moram i ja i moje kolege da obavežemo naše sugovornike da bar posjete BiH, da ispitaju naše mogućnosti i da mi potencijalnim investitorima olakšamo registraciju preduzeća i snažne administrativne barijere koje postoje. One su se već počele rješavati u ovom mandatnom periodu, ali moramo brže, energičnije raditi. Mislim da su i vlade entitetske i državna konačno to shvatili. Tržišna ekonomija mora da bude uz demokratizaciju društva i snažno poštivanje ljudskih prava koje u BiH nije baš na previše visokom nivou, prioriteti BiH u 2018. godini", ističe Kapetanović.
Navodi da je bila izvjestiteljica o stanju ljudskih prava na Zapadnom Balkanu u Briselu, pred članovima dijelom Komisije za vanjske poslove Evropskog parlamenta, te Komisije za ljudska prava i jednakopravnost spolova te da mora reći da BiH i region, uopće zemlje Zapadnog Balkana u percepciji evropskih političara su one u kojima se krše ljudska prava i imaju vrlo lošu ocjenu.
Kaže kako je čula najave američkog kongresmena i nekadašnjeg gradonačelnika Daytona Michaela R. Turnera o Daytonu 2 za Bosnu i Hercegovinu.
"Takve ideje su postojale još 2010. godine, odnosno 2011. kada je delegacija Parlamentarne skupštine BiH od šest-sedam zastupnika, a ja sam bila u toj delegaciji, odabrana od State departmenta za jedan trening u Kongresu i Senatu. Tom prilikom smo razgovarali sa senatorima i kongresmenima o takvoj ideji. I tada je postojao interes o priči za Dayton 2, ali nije bilo iz RS-a previše interesa za takvo nešto. Nema ni sada. Čak vidimo da i u dijelu FBiH postoje političari koji se ne slažu za to da stranci uopće imaju neki vid interveniranja u BiH. Ono što mogu sa sigurnošću reći je da EU će sigurno imati snažniji pristup prema Balkanu u 2018. godini", navodi Kapetanović.
Takve najave osjetila je, veli, kao sudionica konferencije koja se dogodila na Malti u martu 2017. u organizaciji Evropske narodne stranke (EPP).
"EPP je najjača grupacija u EU, a kao predstavnica SDA sam bila na toj konferenciji i njemačka kancelarka Angela Merkel je obznanila rezoluciju o Zapadnom Balkanu u kojoj najavljuje mnogo žešći i jači angažman zemalja EU u smislu njihovog prisustva, odnosno prisutnosti i njihovog angažmana ne samo u BiH nego na cijelom Zapadnom Balkanu. Ne treba zaboraviti da je to za njih i iz sigurnosnih razloga vrlo interesantno, ali i iz razloga proširenja EU. Oni nisu eliminisali zemlje Zapadnog Balkana iz procesa proširenja, samo je pitanje kako će to ići, hoćemo li svi ići u paket aranžmanu ili će se ipak dogoditi da Srbija i Crna Gora idu prije nas što u svakom slučaju ne mislim da bi bilo dobro za BiH", tvrdi Kapetanović.
Inzko bi trebao iskoristiti neke od ovlasti
Kaže kako je ohrabruje iskren nastup evropskih narodnih stranaka, naročito njemačke kancelarke Angele Merkel. Istinski se vidi njihova opredijeljenost i njihova želja, kaže Kapetanović, da poboljšaju stanje u BiH i da pomognu, prvenstveno njima kao političkim akterima u smislu demokratizacije bh. društva, poštivanja ljudskih prava.
"Jer, moramo imati evropske standarde da bi smo imali zadovoljnog građanina na svakoj stopi BiH i naravno kroz jačanje tržišne ekonomije. Mislim da prisustvo Evrope ovdje može biti od velikog značaja. Za mene kao sudionicu te konferencije je uistinu to bilo ohrabrujuće i prilično sam zadovoljna zbog toga. Mislim da nakon dugogodišnjeg zastoja da će i američki angažman sasvim sigurno biti jači", smatra Kapetanović.
Vidimo, ističe, u tom smislu napore koje ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack ulaže u svakodnevnom poslu. Cijeni, kaže Kapetanović i ono što ambasador Lars-Gunnar Wigemark kao predstavnik Evropske komisije poduzima i način na koji to radi.
"Bila bih jako sretna ukoliko bi visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko iskoristio neke od svojih ovlasti u BiH da bi podsjetio političare koji pokušavaju da naprave destrukciju ili teritorijalnu reorganizaciju BiH, ne daj Bože priču o nekom otcjepljenju, i da pokuša svojom opomenom da ih osvijesti i podsjeti da nije vrijeme za bilo kakve snove, nije vrijeme za bilo kakve podjele. Jer, građani BiH su jako umorni više od priča o podjelama, o pričama o različitosti. Mi smo Bosanci i Hercegovci, mi se moramo ujediniti svi da bi smo ojačali BiH", kaže Kapetanović.
Državu ćemo, smatra, tako ojačati ako uspijemo da ojačamo građanina da ima solidnu platu, normalne uslove života, normalan pristup radu i obrazovanju i ako stvorimo društvo koje je društvo bez diskriminacije koja sada u ovom času postoji u BiH. Tada ćemo, cijeni, imati zadovoljnog građanina, koji će sasvim sigurno dati svoj maksimum, da bi BiH bila prosperitetna država.
"To je ono što ja u 2018. godini iskreno želim. Iskreno želim građanima BiH dovoljno snage, hrabrosti i mudrosti da oprostimo jedni drugima ono što se oprostiti mora i da pružimo ruke jedni drugima i da se spojimo ponovno mostovima prijateljstva, da shvatimo da su naše različitosti naše prednosti. Treba više da uvažavamo jedni druge, da shvatimo da u svakom čovjeku postoje pozitivne vrijednosti i kvaliteti koje mi moramo prepoznati, priznati ih i afirmirati ih. Mislim da način prezentiranja interesa države može biti bolji ako smo i mi svjesni da volimo svoju domovinu BiH", poručila je Nermina Kapetanović.
|
S obzirom da nije izvršeno obećanje iz 2013. godine da će presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić- Finci bili implementirana mislim da se vrlo lako može dogoditi da u januaru ove godine Vijeće Evrope odluči da zbog toga sankcioniše Bosnu i Hercegovinu, upozorila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Nermina Kapetanović, zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjedavajuće Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma PS BiH.
"Koji će to način biti, odnosno da li će biti ponovno riječi o isključenju iz Vijeća Evrope ili će biti jedan od mnogobrojnih mehanizama kojim nas EU može sankcionisati ne mogu sada u ovom trenutku nagađati. Ali, koliko znam mislim da su izvjestioci koji će izlagati svoju rezoluciju i podnijeti svoj izvještaj neće imati baš puno komplimenata kada je BiH u pitanju", navela je Kapetanović.
Podsjetila je da je kao aktivna učesnica plenarne sjednice Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strasbourgu 2013. godine i jedna od diskutanata u ime Bosne i Hercegovine i sama dala čvrsto obećanje pred Vijećem Evrope svojim kolegama da će BiH promtno pristupiti izvršenju presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić-Finci.
"Tome je prethodilo vrlo snažno lobiranje za interese Bosne i Hercegovine jer startno su gotovo sve zemlje članice bile opredijeljene da BiH isključe iz Vijeća Evrope i da nas stave u rang država poput Bjelorusije o kojoj dovoljno znamo sve. Nakon žestokog lobiranja tadašnjeg ambasadora BiH pri Vijeću Evrope Almira Šahovića i nekoliko zastupnika iz delegacije BiH u PS Vijeća Evrope sa političkim grupacijama i zastupnicima koje smo znali pokušali smo da im objasnimo vrlo kompleksnu ustavnu organizovanost BiH, patnje koje je BiH sa svojim građanima preživjela u proteklom ratu i ovaj težak period prilagođavanjima standardima EU u postratnom periodu. Dali smo čvrsto obećanje da će to biti provedeno. S obzirom da do realizacije obećanja nije došlo, zbog čega lično osjećam veliku nelagodu kao jedna od onih koja je obećala da će se presuda Suda poštovati, mislim da se vrlo lako može dogoditi da u januaru Vijeće Evrope odluči da sankcioniše BiH", upozorila je Kapetanović.
Ona je istakla i kako nema volje za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH koji bi dao prava građaninu za kandidiranje kako za nivo države, za Predsjedništvo BiH, da jednako tako nije riješen ni problem za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
"Nema dovoljno volje. Iza svega ustvari stoje pokušaji nekih političkih aktera da vrše nove etničke preraspodjele BiH. Kao zastupnica u Parlamentu BiH ne mogu se složiti sa bilo kakvim novim pokušajima teritorijalnog organiziranja u BiH. Apsolutno nema govora o tome. Niti jedan način diskriminacije, bilo kog građanina na bilo kom pedlju BiH i stavljanje u neravnopravan položaj ne može biti. Za mene kao osobu koja dolazi iz SDA apsolutno to ne dolazi u obzir. Mislim da je to stav za bilo kog građanina koji normalno promišlja u ime budućnosti svoje države", navodi Kapetanović.
Kaže kako je nedopustivo i ne može manje vrijediti Hrvat iz Sarajeva od Hrvata iz Mostara, niti Bošnjak iz Livna u odnosu na Bošnjaka iz Zenice.
"Jednaka specifična vrijednost biračkog glasa građanina mora postojati na svakom pedlju BiH, naročito u zaštiti interesa onih koji se izjašnjavaju kao Ostali", smatra Kapetanović.
Navodi da joj se čini da je u 2017. godini bilo političkih obećanja koja su bila preoptimistična.
"Ja nisam bila sigurna, zapravo nisam vjerovala da ćemo uopće dobiti kandidatski status 2017., odnosno završiti i predati odgovore na Upitnik i da ćemo dobiti brzo kandidatski status. Hoće li on biti krajem 2018. godine?! Nije nemoguće da se to dogodi. Mora se respektovati veliki trud koji je urađen na setu pitanja. I konačno sedam preostalih pitanja na putu su da se riješe. Mislim da će to biti odmah poslije Nove godine da će oni biti riješeni. Sama predaja tih odgovora i kvalitet odgovora će provjeriti kako je funkcionisao Mehanizam koordinacije, jer postoje stvari oko kojih se u BiH ne možemo definitivno usaglasiti. Jedno od takvih pitanja su popis sa kojim se RS ne slaže, odnosno sa standardima koje je uspostavio Eurostat. Sama ta dinamika procesa koja je bila pokazala je spremnost Vijeća ministara BiH, a i Parlamentarne skupštine BiH u onom obimu koliko je do nje bilo, opredjeljenje ka sticanju statusa kandidata BiH u EU. Ali, mislim da su olako političari u BiH građanima dali obećanje da će to biti u 2017. godini", navodi Kapetanović.
Kaže kako nije od onih koji su opet ni pesimistični, koji su rekli da će 2018. godine biti godina zastoja na evropskom putu BiH.
"Mislim da su te rečenice izrečene u vrijeme kada nije prošao HNS-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, ustvari iza koga je primarno stajao najviše HDZ BiH kao najveća politička grupacija u tome. Mislim da je tada izrečena takva kvalifikacija. Ne zavisi samo od jednog naroda hoće li BiH stagnirati na tom evropskom putu 2018. godine", navela je Kapetanović.
O tome da li se neodgovorno ponaša prema građanima BiH, odnosno samo deklarativno govori o evropskom putu BiH, kaže Kapetanović, zavisi o kom političkom akteru se govori.
"Primjera radi postoje politički subjekti u BiH koji jesu snažno opredijeljeni za EU. I mislim da je to u Federaciji BiH apsolutno neupitno. Dio političara iz RS-a se ponaša opstruktivno. Deklarativno se izjašnjava kada govori o svom opredjeljenju za EU, ali mislim da su pod snažnim uticajem Rusije. Mi smo sasvim svjesni činjenice da njima baš ne odgovara ni aplikacija BiH za članstvo u NATO-u i da čine određene napore da do toga ne dođe. U krajnjem slučaju sama rezolucija koja je donesena u Narodnoj skupštini RS-a o vojnoj neutralnosti je besmislena. To je vrlo loša poruka najjačem vojnom savezu na svijetu, Sjevernoatlantskom savezu koji svakako može predstavljati sigurnost za BiH", naglašava Kapetanović.
Kapetanović navodi da je sve to loša poruka iz dva razloga, te da prvo pokazuje "neozbiljnost političara u RS-u koji znaju da to nije njihova nadležnost, i da ne mogu razgovarati o nečemu što je članstvo u alijansama i uopće o participaciji BiH u članstvu međunarodnih subjekata".
"To je državna stvar. Zaboravile su kolege iz RS-a šta je državni, a šta entitetski nivo, bar oni koji nas često podsjećaju na to. Drugo, dali su lošu poruku, ali ja ne mislim da će nas to previše omesti. Ne trebamo u tom pravcu čekati ni na zemlje regiona, niti nam treba njihovo mišljenje, naročito ne mišljenje Srbije. Unutarnja i vanjska politika BiH se moraju utvrđivati unutar BiH, nipošto izvana. Što se tiče našeg članstva u EU i definitivnom odblokiranju vrlo zakočenih procesa u BiH, odnosno sporom hodu prema rješenjima, treba puno političke volje koje najprije mora više biti iz RS-a", naglašava Kapetanović.
Stvaranje nekih novih neprincipijelnih dogovora, pokušaji da se ne usvoji budžet institucija BiH i FBiH krajem 2017. godine kada je trebao da se usvoji i kada je normalno da se usvoji, te donošenje odluke o privremenom finansiranju institucija BiH, kaže Kapetanović, poznato je od kog političkog aktera se to događa.
"To je sve ustvari rezultat formalno-neformalnih dogovora političkih subjektiviteta koji očito vide novu koaliciju na sljedećim općim izborima. To nije dobro. Dosta sam dugo u svijetu politike i ne pamtim da je izborna kampanja ikada počela ovako rano. Ta prijevremena izborna kampanja je uistinu počela da predstavlja snažnu, beskrupuloznu borbu za dobivanje sljedećih izbora i onemogućavanja aktuelne pozicije da svoj posao radi na način kako treba", ističe Kapetanović.
Ističe da odgovornost prema radu mora postojati. Stoga, navodi, donekle zamjera MVP-u BiH zašto nije uvelo trend, odnosno zahtjev i obavezu izvještavanja na mjesečnoj osnovi u smislu dostavljanja podataka o tome šta je određena diplomatska destinacija, zaduženi ambasador i njegovo osoblje uradilo za interes BiH.
"Gdje nema neke sankcije nema ni odgovornosti. Mi do sada nismo vidjeli, odnosno rijetko se događalo da je neko iz diplomatskog kora smijenjen zato što svoj posao nije radio kako treba. U odgovoru na pitanje koje sam postavila ministru vanjskih poslova BiH Igoru Crnadku o rezultatu ekonomske diplomatije u periodu 2010.-2014. i 2014- do sada moram reći da ima vrlo malo parametara o izvozu BiH u druge zemlje. Određeni broj cifara postoji, ali mislim da one ne odražavaju realno stanje. Primjerice znam da BiH i Albanija imaju trgovinsku saradnju. Ona u izvještaju i odgovoru uopšte nije prikazana. Ne mislim da je on uopće odgovarao na pitanje, nego neko od uposlenika MVP-a BiH. Zašto to govorim? Ni u prošlom mandatnom periodu kada je druga politička opcija bila na vlasti, uopće nismo imali rezultata ekonomske diplomatije 2010-2014., odnosno bila je relativno slaba", navodi Kapetanović.
Cijeni da BiH mora biti prisutna ne samo na sajmovima, odnosno da je to samo početni korak. Ali, smatra to zavisi i od njih, zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Mi sami u Parlamentarnoj skupštini BiH moramo shvatiti ko iz kog kraja dolazi, i ako ja dolazim iz grada gdje je metalska industrija afirmirana, razvijena ja moram lobirati ne samo za svoj grad i kanton, nego i za državu i govoriti o pozitivnim vrijednostima koje postoje u BiH. Svojim ozbiljnim političikim nastupom moram i ja i moje kolege da obavežemo naše sugovornike da bar posjete BiH, da ispitaju naše mogućnosti i da mi potencijalnim investitorima olakšamo registraciju preduzeća i snažne administrativne barijere koje postoje. One su se već počele rješavati u ovom mandatnom periodu, ali moramo brže, energičnije raditi. Mislim da su i vlade entitetske i državna konačno to shvatili. Tržišna ekonomija mora da bude uz demokratizaciju društva i snažno poštivanje ljudskih prava koje u BiH nije baš na previše visokom nivou, prioriteti BiH u 2018. godini", ističe Kapetanović.
Navodi da je bila izvjestiteljica o stanju ljudskih prava na Zapadnom Balkanu u Briselu, pred članovima dijelom Komisije za vanjske poslove Evropskog parlamenta, te Komisije za ljudska prava i jednakopravnost spolova te da mora reći da BiH i region, uopće zemlje Zapadnog Balkana u percepciji evropskih političara su one u kojima se krše ljudska prava i imaju vrlo lošu ocjenu.
Kaže kako je čula najave američkog kongresmena i nekadašnjeg gradonačelnika Daytona Michaela R. Turnera o Daytonu 2 za Bosnu i Hercegovinu.
"Takve ideje su postojale još 2010. godine, odnosno 2011. kada je delegacija Parlamentarne skupštine BiH od šest-sedam zastupnika, a ja sam bila u toj delegaciji, odabrana od State departmenta za jedan trening u Kongresu i Senatu. Tom prilikom smo razgovarali sa senatorima i kongresmenima o takvoj ideji. I tada je postojao interes o priči za Dayton 2, ali nije bilo iz RS-a previše interesa za takvo nešto. Nema ni sada. Čak vidimo da i u dijelu FBiH postoje političari koji se ne slažu za to da stranci uopće imaju neki vid interveniranja u BiH. Ono što mogu sa sigurnošću reći je da EU će sigurno imati snažniji pristup prema Balkanu u 2018. godini", navodi Kapetanović.
Takve najave osjetila je, veli, kao sudionica konferencije koja se dogodila na Malti u martu 2017. u organizaciji Evropske narodne stranke (EPP).
"EPP je najjača grupacija u EU, a kao predstavnica SDA sam bila na toj konferenciji i njemačka kancelarka Angela Merkel je obznanila rezoluciju o Zapadnom Balkanu u kojoj najavljuje mnogo žešći i jači angažman zemalja EU u smislu njihovog prisustva, odnosno prisutnosti i njihovog angažmana ne samo u BiH nego na cijelom Zapadnom Balkanu. Ne treba zaboraviti da je to za njih i iz sigurnosnih razloga vrlo interesantno, ali i iz razloga proširenja EU. Oni nisu eliminisali zemlje Zapadnog Balkana iz procesa proširenja, samo je pitanje kako će to ići, hoćemo li svi ići u paket aranžmanu ili će se ipak dogoditi da Srbija i Crna Gora idu prije nas što u svakom slučaju ne mislim da bi bilo dobro za BiH", tvrdi Kapetanović.
Kaže kako je ohrabruje iskren nastup evropskih narodnih stranaka, naročito njemačke kancelarke Angele Merkel. Istinski se vidi njihova opredijeljenost i njihova želja, kaže Kapetanović, da poboljšaju stanje u BiH i da pomognu, prvenstveno njima kao političkim akterima u smislu demokratizacije bh. društva, poštivanja ljudskih prava.
"Jer, moramo imati evropske standarde da bi smo imali zadovoljnog građanina na svakoj stopi BiH i naravno kroz jačanje tržišne ekonomije. Mislim da prisustvo Evrope ovdje može biti od velikog značaja. Za mene kao sudionicu te konferencije je uistinu to bilo ohrabrujuće i prilično sam zadovoljna zbog toga. Mislim da nakon dugogodišnjeg zastoja da će i američki angažman sasvim sigurno biti jači", smatra Kapetanović.
Vidimo, ističe, u tom smislu napore koje ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack ulaže u svakodnevnom poslu. Cijeni, kaže Kapetanović i ono što ambasador Lars-Gunnar Wigemark kao predstavnik Evropske komisije poduzima i način na koji to radi.
"Bila bih jako sretna ukoliko bi visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko iskoristio neke od svojih ovlasti u BiH da bi podsjetio političare koji pokušavaju da naprave destrukciju ili teritorijalnu reorganizaciju BiH, ne daj Bože priču o nekom otcjepljenju, i da pokuša svojom opomenom da ih osvijesti i podsjeti da nije vrijeme za bilo kakve snove, nije vrijeme za bilo kakve podjele. Jer, građani BiH su jako umorni više od priča o podjelama, o pričama o različitosti. Mi smo Bosanci i Hercegovci, mi se moramo ujediniti svi da bi smo ojačali BiH", kaže Kapetanović.
Državu ćemo, smatra, tako ojačati ako uspijemo da ojačamo građanina da ima solidnu platu, normalne uslove života, normalan pristup radu i obrazovanju i ako stvorimo društvo koje je društvo bez diskriminacije koja sada u ovom času postoji u BiH. Tada ćemo, cijeni, imati zadovoljnog građanina, koji će sasvim sigurno dati svoj maksimum, da bi BiH bila prosperitetna država.
"To je ono što ja u 2018. godini iskreno želim. Iskreno želim građanima BiH dovoljno snage, hrabrosti i mudrosti da oprostimo jedni drugima ono što se oprostiti mora i da pružimo ruke jedni drugima i da se spojimo ponovno mostovima prijateljstva, da shvatimo da su naše različitosti naše prednosti. Treba više da uvažavamo jedni druge, da shvatimo da u svakom čovjeku postoje pozitivne vrijednosti i kvaliteti koje mi moramo prepoznati, priznati ih i afirmirati ih. Mislim da način prezentiranja interesa države može biti bolji ako smo i mi svjesni da volimo svoju domovinu BiH", poručila je Nermina Kapetanović.
