Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

Komitet za međunarodne odnose Kuće lordova za zapadni Balkan za period 2017.-2019
U IZVJEŠTAJU BRITANSKIH LORDOVA O UTICAJU SRBIJE I HRVATSKE NA BIH, POMENUTI ČOVIĆ I DODIK
Autor: Fena
Objavljeno: 10. January 2018. 19:01:16


Prvi Izvještaj Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova u britanskom parlamentu, koji se odnosi na zapadni Balkan za period 2017.-2019., objavljen je danas, javila je Bosanskohercegovačka radio-televizija (BHRT).

U Izvještaju pod naslovom “Ujedinjeno Kraljevstvo i budućnost zapadnog Balkana” poimenice se spominju samo dva političara iz Bosne i Hercegovine: – predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović te predsjednik entiteta RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.

Izvještaj se između ostalog bavi uticajem Republike Hrvatske i Republike Srbije na dešavanja u regionu zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na uticaj na Bosnu i Hercegovinu. Interesantno je da je uticaj Srbije na Bosnu i Hercegovinu mnogo blaže ocijenjen od uticaja Hrvatske.

U poglavlju o uticaju tih dviju zemalja na BiH i secesionističkim politikama, naveden je značajan uticaj Hrvatske i rečeno da ona vodi politiku koja dopušta bilo kojem Hrvatu iz drugih zemalja da traže državljanstvo Republike Hrvatske što im, na taj način, otvara pristup zemljama Evropske unije.

U ovom kontekstu, citiraju se ocjene iz svjedočenja generala Majka Rouza (Sir Michael Rose) pred Komitetom za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu, ali i dijelovi iz izvještaja visokog predstavnika u BiH Valentina Incka (Inzko) pred Savjetom bezbjednosti Ujedinenih nacija (UN).

- General Majk Rouz kaže da, ukoliko entitet Republika Srpska izglasa nezavisnost od Bosne i Hercegovine, ‘mi ćemo završiti s hrvatskim elementom koji će težiti da se spoji s Hrvatskom i Evropa će morati da očuva malu, neizvodljivu muslimansku državu u sredini’, što je opisao kao ‘nezamislivo’.

U svom izvještaju UN-u iz 2017. godine, visoki predstavnik Valentin Incko pozvao se na hrvatske političare koji zagovaraju reorganizaciju zemlje po etničkim crtama uključujući i stvaranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Pitanje samouprave bosanskih Hrvata pojavilo se nekoliko puta od potpisivanja Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine. Neki političari bosanskih Hrvata tražili su formiranje ‘trećeg entiteta’, gdje bi Hrvati bili većina. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a u Bosni i Hercegovini, tvrdio je da sadašnji sistem uređenja s dva entiteta znači da su bosanski Hrvati lišeni temeljnih prava i podložni asimilaciji unutar Federacije (jednog od dva entiteta u Bosni) - navedeno je u Izvještaju.

Uticaj Srbije na Bosnu i Hercegovinu u Izvještaju lordova o zapadnom Balkanu veže se i za personalne odnose između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

- Srbija je, na Balkanu, veoma posvećena jačanju regionalne saradnje. Predsjednik Vučić već je posjetio Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Srbija snažno podržava akcioni plan za formiranje regionalne ekonomske regije, koja je usvojena na Samitu zapadnog Balkana u Trstu. Vlada (Srbije) želi da Bosna i Hercegovina bude jedinstvena, stabilna država, ne postoji interes u podržavanju srpskih separatista u entitetu Republika Srpska. Ne postoji indikacija da su predsjednik Vučić i Dodik bliski - navedeno je u Izvještaju.

Kad je riječ o sigurnosti i stabilnosti regiona i Bosne i Hercegovine, konstatirano je da stabilnost na zapadnom Balkanu ne treba posmatrati pojedinačno po državama nego da mora biti sagledana na regionalnoj bazi zbog jakih prekograničnih veza.

- Na primjer, Behar Sadriju (Sadriu) iz SOAS-a, neriješeno pitanje Srbija-Kosovo vidi kao rizik za cijeli region. Što to pitanje duže ostane neriješeno, to je veći rizik da se pitanja granica u regionu ponovo otvore: ‘To bi izvršilo značajan udarac, da počnemo s njom, na Bosnu, ali također i na bivšu jugoslovensku republiku Makedoniju i eventualno - kako se to dešavalo ’90. godina - i šire - stoji u prvom izvještaju Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu o zapadnom Balkanu za predviđeni period 2017.-2019.

Svaki pristup, kad je u pitanju zapadni Balkan, mora biti regionalan, a ne pristup prema pojedinačnoj državi ili analizirajući samo dešavanja u pojedinačnoj državi, stava je nekadašnji visoki predstavnik u BiH, lord Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), koji je također svjedočio pred Komitetom za međunarodne odnose Kuće lordova.

- Ako u Bosni krene po zlu, po zlu će krenuti i u ostatku Balkana - rekao je Ešdaun svjedočeći pred Komitetom, prenosi se u Izvještaju.

Navedeno je i to da su reakcije na provostepenu presudu generala bosanskih Srba Ratka Mladića za ratne zločine i samoubistvo generala bosanskih Hrvata Slobodana Praljka “primjeri nastavka nasljeđa ratova iz ’90-ih godina".

- Naša oprezna procjena je da je regija postigla spor napredak. Iako je neposredna opasnost od sveobuhvatnog sukoba daleka, nedostatak političkog napretka i duboki problemi nacionalizma, neuspjeh u suočavanju s prošlošću i endemska korupcija čine regiju sklonu nesigurnosti. (…) Svjedoci su zabrinuti za stabilnost u regionu. Cilj Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, u svijetlu regionalne ‘krhke stabilnosti’, jeste da ‘pomogne zapadnom Balkanu da postane više stabilna i elastična regija’. Profesor Džejms Kerlindsi (James KerLindsay) opisuje zapadni Balkan kao ‘izvor nestabilnosti u Evropi’. General Majkl Rouz razmišlja o Bosni i Hercegovini kao o ‘državi koja je u opasnosti da bude neuspješna’. Iako su se mnogi složili da je Dejtonski mirovni sporazum ‘vrhunski sporazum za okončanje rata, ali veoma loš sporazum za uspostavljanje države’ i da nije ostavio državu s Ustavom koji pravilno funkcioniše, mogućnost da ona postane neuspješna država snažno je odbijena od onih s kojima smo se susreli u regionu - citat je iz Izvještaja Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu.

O aspiracijama BiH za članstvo u NATO-u i EU, britanski lordovi nazivaju u Izvještaju Bosnu i Hercegovinu potencijalnom kandidatkinjom za članstvo u Evropskoj uniji. Razmatrano je i pitanje kako okvir procesa proširenja, koji nudi EU, utiče na regiju zapadnog Balkana, ali i na Bosnu i Hercegovinu.

- Za neke, ta ‘kutija koja otkucava’ sa strane Evropske unije pogoršava sumnje da je opredjeljenje lokalnih političara za članstvo u EU mlako. U Bosni i Hercegovini nam je rečeno da, iako se većina političara zalaže za članstvo u EU, borba protiv prevara i korupcije, stvaranje slobodnog sudstva i vladavine zakona može znatno potkopati njihovu sposobnost da koriste vlast na način na koji su to navikli. Jedan učesnik, na okruglom stolu koji smo održali rekao je da svaki političar u Bosni i Hercegovini ima ‘oko sedam rečenica’ o Evropskoj uniji koje ponavlja po potrebi, ali da njihova predanost nije otišla dublje - navode britanski lordovi.

Kada je riječ o članstvu u NATO savezu, u Izvještaju je konstatirano da je podrška tom članstvu jaka u entitetu Federacija BiH, ali ne i u entitetu Republika Srpska. Članstvo u NATO savezu nazvano je “formalnom ambicijom zemlje”, pa čak i politikom koja razdvaja.

- Dakle, iako je članstvo bilo formalna ambicija zemlje, to je bila razdvajačka politika. Ovo je naglašeno kada je Narodna skupština entiteta Republika Srpska, 17. oktobra 2017. usvojila proglašenje vojne neutralnosti s posebnim osvrtom na vojne saveze. Ova podjela zaustavila je napredak na jednom od ključnih zahtjeva koje je odredio NATO prije nego što se pristupi Akcionom planu za članstvo u savezu (MAP) - na registraciji nepokretne odbrambene imovine (kasarne). Šezdeset i tri njih ostalo je neprijavljeno ili registrovano na nekadašnju SFRJ, budući da su postojali sporovi o tome treba li se ta imovina registrovati na jedan ili drugi entitet ili državu. Međutim, zamjenik ministra spoljnih poslova BiH Josip Brkić rekao nam je da ne postoji ‘plan B’ za priključenje NATO-u - konstatirano je u Izvještaju.

Mišljenja eksperata iz regiona, koja su objedinjena u Izvještaju britanskih lordova o zapadnom Balkanu, a tiču se islamske radikalizacije, nisu usaglašena. Tako se navodi stav dr. Vesne Bojičić Dželilović koja kaže da prisustvo vehabija i selefija raste u posljednjih 25 godina.

- Prisustvo vehabija i selefija, posebno u Sandžaku kao dijelu Srbije i u Bosni i Hercegovini raslo je u posljednjih 25 godina i njihov uticaj doseže i preko religijske sfere. Oni pružaju različite javne usluge… Njihovo prisustvo je također uticajno kada je riječ o društvenim normama. To se manifestuje na način da veći broj žena slijedi islamski način oblačenja, zabrana točenja alkohola prisutna je na mnogim javnim mjestima, kao i kroz važnost prikaza vjerskih obreda u javnosti, što je svakodnevni poziv na molitvu - navedeno je u Izvještaju.

Za razliku od Vesne Bojičić Džellilović, u stanovištu Marka Preleca s centralnoevropskog univerziteta iz Budimpešte, koje je također preneseno u Izvještaju, preovladava mišljenje da se prijetnja od islamskog radikalizma “preuveličava, ako se ne i izmišlja”.

- Imate, u nedostatku preciznijih riječi, male džepove selefističke i vehabijske prakse različitih vrsti na cijelom zapadnom Balkanu – u Bosni, Makedoniji, na Kosovu i u manjoj mjeri, u Albaniji. To obično ljuti ljude jer su oni vrlo različiti – to su načini življenja koji su u suprotnosti s tradicionalnim načinima življenja, koji se odnose na segregaciju i pokrivanje žena. Neki od tih ljudi praktikuju izolacionizam živeći u izdvojenim selima u Bosni, gdje žive sami i neprijateljski su raspoloženi prema strancima… Međutim, čini se da ne postoji veza između tih grupa i nasilnih ekstremista. Marko Prelec je zaključio da je veliki dio priče o opasnostima od islamske radikalizacije zapravo dio ‘duge i dobro dokumentovane historije preuveličavanja, ako ne i izmišljanja, islamske prijetnje’ u političke svrhe. Na primjer, on je vidio upozorenja iz Hrvatske o islamističkoj radikalizaciji u Bosni i Hercegovini kao ona koja su proizašla iz želje da se podstakne ‘sumnja na bosanske političke aktere - navodi prvi Izvještaj Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu o zapadnom Balkanu za period 2017.-2019. te se spominju i druge forme ekstremizma u Bosni i Hercegovini.

- U Bosni i Hercegovini, Bosanski pokret nacionalnog ponosa formiran 2009. godine, nacionalistička je i sekularna organizacija čija je ideologija potkrijepljena uvjerenjem u superiornost Bošnjaka i uvjerenjem da samo oni trebaju vladati Bosnom i Hercegovinom. Ostale ekstremističke grupe u Bosni i Hercegovini uključuju Ravnogorski četnički pokret u entitetu Republika Srpska i hrvatske ekstremiste u zapadnoj Hercegovini. Slične tendencije postoje i u Hrvatskoj koja je, kao zemlja članica Evropske unije, bila izvan opsega našeg istraživanja. Reakcije u Hrvatskoj, uključujući i preovlađujuću politiku i medije, na samoubistvo bivšeg generala bosanskih Hrvata Slobodana Praljka u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, dokazuje opstanak takvog nacionalizma - navelu su također u Izvještaju britanski lordovi.



Ostali prilozi:
» CARSTVA SU PROPADALA - BOSNA I HERCEGOVINA JE OPSTAJALA
Eset Muračević | 11. December 2018 14:00
» HOĆE LI VUKOVI OPET ZAVIJATI BOSNOM I HERCEGOVNOM
Eset Muračević | 11. December 2018 13:48
» MOMO I UZEIR KAO JUNACI JEDNAKOSTI
B.net | 10. December 2018 15:28
» NEGIRANJE GENOCIDA PREPREKA POMIRENJU
NAP | 10. December 2018 02:52
Ostali prilozi istog autora: