Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

POJEDINCI ILI INSTITUCIJE?
Autor: Armin Hodžić
Objavljeno: 14. March 2018. 17:03:36

Armin HODŽIĆ: Ne valjaju institucije, ne valjaju pojedinci, a što onda valja? Zaključak nije niti jedno niti drugo, niti jedan pristup nije u apsolutnoj mjeri loš, ali trenutna pozicija i povijest su dokazi takve teorije. Što možemo shvatiti kao pouku? Organizacije koje postoje a neadekvatno i neefikasno nas predstavljaju treba reformirati. Ali iznutra, ne izvana gdje gubimo moć "podizanja glasa". Samo tako dobit ćemo elite unutar organizacija koje će biti potaknute na rad i odgovornost, a organizacije će predstavljati artikulirani zbir interesa i stavova svih zainteresiranih članova.


U vrijeme pojačane prezidenzijalizacije kako političkih stranaka tako i raznih neprofitnih udruženja, postavlja se pitanje što/tko doprinosi društvu u cjelini više?
U RH postoji 50-tak udruga s prefiksom "bošnjačka", te tri političke stranke koje predstavljaju Bošnjake, od kojih je samo jedna aktivna trenutno. Pored silnih organizacija, postoji i veliki broj pojedinaca koji vođeni različitim interesima, pobudama, željama i porivima pokušavaju biti politički akteri i prezentirati se kao zaštitnici Bošnjaka u RH. Oba mehanizma su u potpunosti legitimna. Ljudi se u demokracijama mogu slobodno udruživati, a mogu i kao pojedinci izražavati svoja razmišljanja i stavove, te na taj način djelovati. Pravo je pitanje, što se krije iza ovih različitih pristupa? I naravno, koje od njih je efikasnije?

Institucije

Često se osporavaju djelovanja bošnjačkih organizacija u RH. U velikoj mjeri, to se događa s pravom. Po Michelsovom željeznom zakonu oligarhije, u organizacijama se stvaraju elite na vrhu koje s vremenom postaju dovoljne samima sebi. Pa zbog toga zaboravljaju na svrhu svoga osnivanja i postojanja, te na odredbe statuta koji ih definira. Tu dolazimo do ključnog dijela, a to je odnos organizacija-pojedinac. U slučaju opisanog djelovanja, naravno da se pojedinci, odnosno široke mase ljudi, udaljavaju od organizacije koje ih ne zastupaju na adekvatan i očekivan način. S pravom im upućuju kritiku, i izgovaraju "nikad više". Ali, rijetko tko postavlja pitanje treba li doista djelovati tako? Treba li se udaljavati od onoga što ne valja? Većina ljudi reći će da treba, jer to je ljudskom biću prirođeno. Ne jedemo ono što nam se ne sviđa, ne družimo se sa ljudima koji nam ne odgovaraju, ne zalazimo na mjesta na kojima se ne osjećamo ugodno, pa onda tako se i ne priključujemo i ne djelujemo unutar organizacija koje nas ne predstavljaju adekvatno, ili s kojima se ne slažemo ideološki, ili, što se jako često događa, u kojoj se nalaze ili koju predvode ljudi s kojima se iz nekog razloga ne slažemo. Albert Hirschman u svojoj popularnoj knjizi "Izlazak, glas i lojalnost", kaže da ljudi u organizacijama imaju tri izbora opisana već i u samom naslovu knjige. Kada napuštamo određenu organizaciju, time pogodujemo eliti na vrhu, kojoj nismo više vrući krumpir u rukama, a mislimo da smo pomogli sebi jer ne želimo da nas se smatra dijelom te organizacije i ne želimo si zadavati stres zbog nečega što ne možemo mijenjati. Ali, postavlja se pitanje jesmo li doista "podignuli glas" i ustanovili da se stanje ne može mijenjati? Ako smo u pravu, i ako postojeće stanje nije zadovoljavajuće, zasigurno ćemo pronaći istomišljenike koji će biti spremni sinergijskim snagama potaknuti promjene. Takve promjene neće biti moguće ako više nismo dio organizacije, one su moguće samo ako djelujemo unutar nje. Navedimo primjer poslovne tvrtke, radnik koji radi u njoj krajnje je nezadovoljan uvjetima. Uprava radnike plaća neadekvatno, uvjeti su loši, i ne vidi se bolja budućnost i poboljšanje uvjeta. Radnik nezadovoljan stanjem odlučuje napustiti tvrtku i potražiti posao negdje drugdje. Uprava mu se zahvaljuje, uz napomenu u otpustu da ionako nije bio baš nešto naročito vrijedan, što dokazuje svojim otkazom jer naprosto ne može pratiti tempo rada pa ga je morao napustiti. Što bi se dogodilo da je radnik odabrao opciju ostanka i podizanja glasa? S obzirom na generalno loše uvjete za sve radnike, broj pobunjenih bio bi velik i stavio bi Upravu i prilično nezgodnu situaciju. Imali bi samo dvije opcije: ili promijeniti i poboljšati uvjete rada ili odstupiti s čelnog mjesta. Otprilike tako funkcioniraju i udruženja Bošnjaka u RH i njeni članovi/disidenti. Članovi najčešće odabiru opciju izlaska umjesto glasa i time olakšavaju elitama da se zadržavaju na vrhu. Ključ poboljšanja i efikasnijeg rada može se pokrenuti samo u slučaju podizanja glasa kada će svi akteri biti primorani na efikasniji i odgovorniji rad.



Pojedinci

Drugi pristup označava pojedince koji svojim individualnim djelovanjem iz određenih razloga žele biti akteri širih zbivanja. Jako često je riječ o disidentima određenih organizacija koji su svoj glas odlučili podići izvan institucije i time zauvijek izgubili mogućnost mijenjanja iste. Postavlja se pitanje, koja je svrha samostalnog djelovanja unutar manjinskog naroda neke države? Kada su Bošnjaci u RH u pitanju, odgovor se često nameće sam od sebe, a to je: vlastiti interes. Logičkim zaključivanjem i rasuđivanjem možemo dokazati zašto je tome tako. Osoba koja napusti određenu organizaciju zbog navodnog neslaganja s politikom iste, često pokušava formirati "svoju" organizaciju u kojoj će moći stolovati i provoditi svoju volju. Po mogućnosti, ubacit će obavezno u ime organizacije "nacionalno/nacionalni" kako bi time njezina organizacija dobila veću dimenziju. Ovo je jedan od razloga zašto Bošnjaci u RH imaju tako velik broj organizacija. Ključno je pitanje, dobiva li se time na prosperitetu položaja vlastitog naroda? Odgovor je čvrsto ne! A razlog tome je što pojedinci koji soliraju često u svojoj viziji imaju samo osobnu promociju i interes. Postoje primjeri pojedinaca koji unatoč tome što nikada nisu bili izabrani od strane vlastitoga naroda kroz bilo koji oblik izbornog procesa ( izbori za Vijeće bošnjačke nacionalne manjine, parlamentarni izbori, lokalni izbori, pa ni izbori za predstavnika stanara vlastite zgrade u kojoj stanuju) pokušavaju zadobiti zaobilaznim sredstvima legitimitet predstavnika Bošnjaka u RH u trenutku kada je to mjesto upražnjeno izostankom Bošnjaka u hrvatskom parlamentu. Smatrajući kako su mediji bitno oružje, "vukovi samotnjaci" pokušavaju na sve moguće načine biti medijski eksponirani i pokušati se prikazati predstavnicima Bošnjaka. U tome im ne predstavlja nikakav problem što iznova ponavljaju iste fraze, što iznova svoju manjinu predstavljaju u negativnom svjetlu govoreći kako "smo loše organizirani i ništa ne štima, ali dolaskom njih će se sve promijeniti". Dolaskom onih koji nikada nisu realizirali niti jedan projekt, program, koji ne poznaju elementarne osnove funkcioniranja mehanizama koje bi predvodili, onih koji su na lukrativne pozicije došli zahvaljujući patrijarhalnoj vezi s ljudima kojima duguju svoju materijalnu egzistenciju. Kako to obično biva, takvi pojedinci služe se obrnutom psihologijom, i nastoje druge optužiti za klijentelizam, ekskluzivnost, neefikasnost, neproduktivnost i sve drugo čega su oni lice i naličje. Nažalost, često se diče svojim "funkcijama" do kojih su došli na već opisani način, mimo pravila i propisa, mimo legitimiteta od strane onih koje govore da predstavljaju. Racionalno promatrajući i sumirajući, jasno je da pojedinci unutar manjinskog naroda uvijek donese veću štetu nego korist, jer ih ne vode ideološki/programski/ viši ciljevi, već isključivo oni osobni.

Zaključak
Promatrajući dosadašnji dio teksta, može se zaključiti da je melankoličan i pesimističan. Ne valjaju institucije, ne valjaju pojedinci, a što onda valja? Zaključak nije niti jedno niti drugo, niti jedan pristup nije u apsolutnoj mjeri loš, ali trenutna pozicija i povijest su dokazi takve teorije. Što možemo shvatiti kao pouku? Organizacije koje postoje a neadekvatno i neefikasno nas predstavljaju treba reformirati. Ali iznutra, ne izvana gdje gubimo moć "podizanja glasa". Samo tako dobit ćemo elite unutar organizacija koje će biti potaknute na rad i odgovornost, a organizacije će predstavljati artikulirani zbir interesa i stavova svih zainteresiranih članova. Samo tako nestat će i pojedinci koji koriste međuprostor nastao lošim djelovanjem organizacija i njihovo štetno djelovanje.



Autor je predsjednik BUM-a




Ostali prilozi:
» NAHRANI NEDŽADA LATIĆA DA TE UGRIZE!
Muhamed Mahmutović | 19. September 2018 21:45
» HISTORIJSKI RAZVOJ BOSANSKOGA JEZIKA
Senada Đešević, prof. | 17. September 2018 21:42
» MEŠA SELIMOVIĆ JE KOLEKTIVNI BOŠNJAČKI SIHR
Sead Zubanović | 17. September 2018 18:58
» NE BIRAJMO, CRNU NAM BUDUĆNOST!
Mr. Milan Jovičić | 17. September 2018 18:53
» KURVANJSKA ŠUTNJA VALENTINA INZKA
Zijad Bećirević | 17. September 2018 14:23
» BIH - IZBORI 2018.
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 17. September 2018 13:18
» MEDIJI U POLITIČKOJ BORBI I NJIHOVA PUBLIKA
Esnaf Smajić | 16. September 2018 20:03
» NEODGOVORNE POLITIKE TREBAJU DOŽIVJETI PORAZ NA OKTOBARSKIM IZBORIMA
Džebrail Bajramović | 15. September 2018 04:14
» PORUKA ONIMA ŠTO VELIČAJU ZLO I ZLOČINCE
Dženis Šaćirović | 15. September 2018 03:11
» JASNA PORUKA SENATORA WICKERA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 14. September 2018 20:46
» BOŠNJAK S TITULOM “SVETOG SAVE”
Senad Ušanović | 12. September 2018 19:55
» ŠEFIK DŽAFEROVIĆ - ČOVJEK U KOJEM SE OGLEDA SNAGA NARODA
Elmedina Muftić | 11. September 2018 17:19
» MEDITACIJA VLASTI BIH SA SVOJIM PROTESTANTIMA
Hakija Đozić | 11. September 2018 16:35
» HAMLETOVSKI, BOSANSKO-HERCEGOVAČKI, APOKALIPSO!
Mr. Milan Jovičić | 09. September 2018 14:56
» AMIR ISMIĆ BATON - ČOVJEK NA BROJU 22
Said Šteta | 07. September 2018 17:45
» POLITIČKA MAFIJA
Elmedina Muftić | 06. September 2018 17:01
» U BIH DUGO ŽIVI SINDROM VLASTI: SVI ZNAJU SVE!
Hakija Đozić | 05. September 2018 21:29
» ORGANIZACIJA HADŽA - POHVALE I ZAMJERKE
Mirsad Mahmutović | 05. September 2018 20:44
» GRAĐANI, POTRAŽIMO SPAS!
Mr. Milan Jovičić | 04. September 2018 14:47
» ZLOČIN U UČIONICI
Šemso Agović | 01. September 2018 20:29
Ostali prilozi istog autora: