Neolit predavači na muhabetima: prof. dr. Adnan Busuladžić (lijevo), mr. Edin Bujak (sredina)

Ne kaže se džaba da sreća prati hrabre.
UG KPS „Baton“ sa predsjednikom mr. Amirom Ismićem na čelu, je usitinu kulturni Baton našeg vremena. To je u petak, 16.marta 2018.godine bilo jasno najbrojnijoj publici na „Batonovim muhabetima“ u Muzeju grada Zenica. U prepunoj historijskoj sobi tražila se stolica više.

Izazovna tema koju do sada niko nije ni pokušao obraditi na ovaj način, pogotovo ne obuhvatiti tako širok vremenski raspon, magistar historijskih nauka i uskoro doktor, čija se odbrana doktorske disertacije očekuje u narednih par mjesci, Amir Ismić uz pomoć mr. Edina Bujaka sa katedre arheoloških znanosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i prof.dr. Adnana Busučladžića, profesora na Filozfskom fakultetu i kustosa muzeja u Sarajevu, koji su svojim temeljitim izlaganjem vratili nas u prošlost od 7000 godina, čiji tragovi postoje i danas vidljivi na širem prostoru Zenice.



Nakon uvodnog obraćanja m.Amira Ismića koji se zahvalio svima koji su dali doprinos da UG KPS „Baton“ zasluženo dobije nagradu grada Zenica, osvrnuo se na našu nemarnost u pogledu očuvanja spomenika davne prošlosti. Ukazao je na nebrigu o ostacima prošlosti koji su od neporcienjive vrijednosti. Potom je mlada recitatorka Vildana Durić pročitala neobičnu priču o traganju za posljednjim zlatnikom srednjovjekovne Bosne, koji se danas čuva u sarajevskom muzeju, da bi Amina Bajramović sevdalinkom „Bosno moja“ najavila večer punu Bosne i Hercegovine. Nakon sjajnog izvođenja sevdalinke, recitatorka Elma Šabanović je pročitala biografiju mr. Edina Bujaka, arheologa.

Mr. Edin Bujak je govorio o tom bogatom historijskom razdoblju od 7000 godina, kojim se baš i ne mogu pohvali drugi narodi na tlu Evrope. Ostaci naselja iz vremena neolita nađeni su na prostoru današnje Drivuše ali nažalost nikada nisu potpunije istraženi jer je tu sada veliko prigradsko naselje. Zatim o ostacima iz tog perioda nađenim na prostoru Gradišća, sela nedaleko od Zenice. Ono što je posebno naglasio jeste pronalazak ostataka troske željeza iz kasnog bronzanog doba, nađena na lokalitetu današnjeg Kopila iznad Talama, što ukazuje na prvu prepradu rude željeza.

Naša mladost, s lijeva: vokal Amina Bajramović, recitatori Vildana Durić i Elma Šabanović

Nakon mr. Bujaka, najvom kroz bogatu biografiju koju je pročitala Vidana Durić, svoje predavanje je nastavio prof.dr. Adnan Busuladžić, govoreći o najinteresantnijem dijelu za „Batonce“ a to je junak Baton Dezijatski, taj nesalomivi junak koji se podigao protiv moćne rimske imperije. Ono što je važno a o čemu se malo govori, da ogromno rimsko carstvo nije moglo pobijediti Batona dok nije napravilo razdor između njega i Batona Breočkog, kojeg je također Baton Dezijatski pobijedio. Nakon ovog, rimska vojska je pregrupisala sve svoje snage i porazila Batona nakon šest godina od ustanka. Ali ga nisu ubili, već su tražili da im kaže zašto je podigao ustanak. Ostat će zapamćena Batonova rečenica: „Poslali ste nam vukove umjesto pastira“, nakon čega se i odnos rimskog carstva promijenio prema tadašnjoj Bosni, a Baton je kao neobičan junak pomilovan od strane cara Tibetija i ostao u Raveni sve do smrti. To samo potvrđuje činjenicu da su na ove prostore uvijek kidisali jaki ali su milenijski stanovnici ovih prostora uvijek bili jači. I to je historija!

Još jedni „Batonovi muhabeti“ u potpunosti su opravdali očekivanja, a na kraju tražila se i sevdalinka više koju je mlada Amina Bajramović, violinistica i izuzetan vokal otpjevala sa zadovoljstvom, tako da je publika je sa ovih „muhabeta“ ponijela i naučenu lekciju i dušu punu sevdaha.

.