Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Islamske teme

RAMAZAN MJESEC MIRA I RADOSTI: ZNAMO LI ZAŠTO POSTIMO?
Autor: Dr. Ismail Haverić
Objavljeno: 16. May 2018. 20:05:49

Dr. Ismail Haverić: Vrijednost ramazanskog posta je da oplemeni i obogati duhovnu i etičku svijest, utemeljenu na ispunjavanju Božije volje i uređivanje života u skladu sa Njegovim zakonima i principima. Ramazanski post donosi brojne fizičke i psihičke koristi koje pomažu ljudskom organizmu da se suprotstavi i objedini određene slabosti i bolesti organizma, odnosno da pokrene unutrašnje sile za samoodbranu organizma.


Post čovjeku višestruko koristi: pojačava mu bogobojaznost i zahvalnost Allahu, oplemenjuje dušu, jača volju, duh i razum, poništava grijehe, štiti od Vatre, ojačava strpljivost, čuva emanete (sluh, vid, jezik, spolni organ i dr.), čuva mentalno i fizičko zdravlje.

Allahov Poslanik, s.a.v.s, je rekao: „Onaj ko isposti mjesec Ramazan vjerujući i očekujući Allahovu dž. š. nagradu bit će mu oprošteni prošli grijesi". (Buhari, Muslim i Ebu Davud). Zatim je rekao:
- Ko posti Ramazan držeći se njegovih propisa i kloneći se svega čega se mora čuvati bit će mu oprošteni grijesi. (Bejheki i Ibn Hibban)

Drugom prilikom je rekao:
- Mome ummetu je poklonjeno nekoliko stvari u toku mjeseca Ramazana što ni jednom ummetu prije nije dato.

Prvo: Prve noći Ramazana Allah dž.š. pogleda u svoje postače, a koga Allah dž.š. pogleda bit će spašen od vatre zauvijek.

Drugo: Miris iz usta postača je ugodniji kod Allaha, dž.š,. od najprijatnijeg mirisa zvanog misk.

Treće: Meleci danonoćno (neprestano) traže oprost grijeha za postače.

Četvrto: Allah, dž.š,. zapovijeda Džennetu govoreći: «Spremaj se i ukrašavaj se za doček mojih postača zbog blizine njihovog dolaska jer su umorni od dunjaluka te su u nasušnoj potrebi da dođu u moju kuću i gostoprimstvo.

Peto: U zadnjoj noći Ramazana Allah, dž.š, im svima oprosti." Tada reče jedan čovjek: Je li to Lejletul - Kadr? A On odgovori: „Nije! Zar nisi vidio radnike kad završe svoj posao da dobiju nagradu?" (Bejheki)

Allahov Poslanik, s.a.v.s,. je rekao:
- Pet namaza i Džuma do džume i Ramazan do Ramazana brišu učinjene grijehe između njih ako se čuva velikih. (Muslim) Zatim je rekao:

Nagrada za učinjeno dobro djelo čovjeka se uvišestručava, dobro djelo se desetorostruko se nagrađuje do sedam stotina puta. Allah, dž.š,. kaže: `Osim posta, jer Ja za njega posebno nagrađujem. Ostavlja svoju strast i jelo u ime Mene.` Postač ima dvije radosti: radost prilikom iftara i kada dođe pred svoga Gospodara Allaha, dž.š." (Buharija i Muslim)Razuman čovjek ne preduzima nikakvu akciju dok ne shvati njenu svrhu i ne odredi njen cilj. Isto tako i vjernik ne radi ništa dok ne preispita svoju namjeru i ne utvrdi njenu ispravnost i opravdanost. Vi koji postite i žrtvujete svoje želje i prohtjeve, vi koji svjesno savlađujete potrebe i želje svoga tijela, vi koji provodite dan gladni, a ukusna jela su vam na dohvatu ruke, vi koji provodite dan žedni, a prijatna i dozvoljena pića vam blistaju pred očima, reci te, čemu ta žrtva. čemu to odricanje?

Allah vam je dao srce i razum da vas vode i On ne želi da mijenjate ove prave vodiče slijepim običajima koji vas čine oruđem. On vas je stvorio da budete svoji gospodari i da nikoga ne oponašate. On neće da postite zato što i drugi poste, da jedete kao što i drugi jedu, a da ne znate zašto poste i zašto jedu.

Zato, ako ste nakon razmišljanja i rasuđivanja svojom voljom izabrali ovu žrtvu, tada recite šta želite postići postom?

Post je duševni ispit i moralni eksperiment. Post je sredstvo da nas učvrsti u red pobožnih. Post je odmor za organizam, prilika za regeneraciju ćelija, dijeta za tijelo?

Ne poričemo da post ne treba da ima sve ove funkcije, čak daleko više od nabrojanih, ali vam skrećemo pažnju, upozoravamo i opominjemo da valjan post ne može imati nijedan od ovih i njima sličnih korisnih ciljeva. Ukoliko se ograničite samo na ovosvjetske koristi, vi u stvari ne želite ništa drugo nego da postanete dobri sportisti, izvrsne štediše, neka vrsta sopstvenog liječnika, koji traži najlakši put do lijeka ili da budete nešto drugo, a ne znate da post sa takvim pobudama sa islamskog stanovišta ne može biti priznat od Allaha, dž.š.

I. POSTITE DA BISTE BILI BOGOBOJAZNI
Ramazan je mjesec posta, Kur'na, zekata, sadakatul-fitra, mukabela, predavanja i vazova, iftara i sehura, škola maksimalne angažovanosti, mobilnosti, strpljivosti, izdržljivosti, spremnosti i snage. Ramazan je mjesec krajnje pobožnosti, pokornosti i odanosti Allahu, dž.š., a istovremeno i mjesec ljubavi, bratstva, altruizma, kosmopolitizma i zajedništva, podsjetnik na čuvene događaje iz islamske historije, na dešavanja velikih datuma i nezaboravna sjećanja...

Vrijednost ramazanskog posta je da oplemeni i obogati duhovnu i etičku svijest, utemeljenu na ispunjavanju Božije volje i uređivanje života u skladu sa Njegovim zakonima i principima. Ramazanski post donosi brojne fizičke i psihičke koristi koje pomažu ljudskom organizmu da se suprotstavi i objedini određene slabosti i bolesti organizma, odnosno da pokrene unutrašnje sile za samoodbranu organizma.

Ukratko, post je čin najintimnije pobožnosti. On odgaja, vaspitava, preporađa, disciplinuje, i razvija smisao za lijepo, humano i korisno, odnosno i post poput ostalih islamskih obaveza, treba da bude pokušaj "oplemenjivanja božanskim moralom" kako kaže imami Gazalija.



Krajnji cilj ramazanskog posta je postati bogobojazan, a bogobojaznost se postiže samo ako se zadobiju moralno-etičke vrline koje su osnovni faktor u životu čovjeka i društva.Prema tome, ramazanski post predstavlja pravu duhovnu i tjelesnu potrebu našu, jer islam izgrađuje fizički zdrava, umno sposobna i moralno-etički jaka i izgrađena čovjeka. U tome veliki značaj ima namaz i posebno post.

Bogobojaznost je pravi cilj posta i ako to shvatite ili prihvatite kao osnovni cilj posta, tada ćete poslije toga naći ostale plodove posta. Ukoliko vam pri postu promakne bogobojaznost, tada vam sav trud propadne: "Onome ko bude želio nagradu na onom svijetu - umnogostručićemo mu je, a onome ko bude želio nagradu na ovom svijetu - daćemo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela." (Eš-Šura, 20)

A šta mislite šta je bogobojaznost? Ne možete spoznati njenu bit niti joj odrediti pravo mjesto sve dok ne budete znali statuse bića i stepena egzistencije. Morate znati da postoje tri stepena egzistencije.

Prvi je "stepen apsolutne vlasti", koja pripada jednom jedinom Allahu.Drugi je "stepen ovosvjetske podčinjenosti", a to je stepen bića koja su potrebna zakonima prirode i ona nemaju nikakve slobode, poput neživih bića i životinja. Čovjek se spušta na ovaj stepen ako padne u ropstvo svojih prohtjeva. Između ova dva stepena nalazi se "stepen koji objedinjuje vlast nad kosmosom i podčinjenost Stvoritelju kosmosa", a to je stepen koji pripada čovjeku ukoliko prihvati visoka moralna načela od strane svoga Gospodara i prema njima uskladi svoje srce i druge organe.

Po Allahovoj želji bogobojaznost treba da bude plod vašeg posta. Bogobojaznost je zajednički cilj svih ibadeta i pokornosti, ali njoj post daje novu dimenziju i šire značenje. Post je najveći oblik bogobojaznosti i dobro djelo koje ima najviši rang kod Allaha. Ostali ibadeti imaju karakteristične i interesantne strane koje ih ljudima čine dragim i koje ih približavaju zdravim prirodama. Tako npr, u namazu se susreće više dova i nijednog dijaloga, u zekatu zadovoljstvo koje pruža darežljivost i plemenitost, a u hadžu veličina snage, jedinstva solidarnosti i revnosti. Što se tiče posta, njega priroda ne pospješuje, već mu se odupire i suprotstavlja. Zato što zahtijeva ustezanje, što zahtijeva žrtvu, post i jeste najbolje djelo koje izbavlja iz grijeha. Vjerovatno se zbog toga post i nagrađuje neuobičajenom i mnogostruko većom nagradom nego što se nagrađuju ostali ibadeti.

Njegova nagrada nema ni kraja ni broja, kako je i navedeno u hadisu-kudsiji:
- Svaki čovjekov posao pripada njemu osim posta. On je Moj i Ja za njega nagrađujem." Potvrdu ovome nalazimo i u Kur'anu: "...Samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni. (Ez-Zumer, 10)

Mudrac Hasan Dakar kaže: "Ko savlada svoje strasti i šejtan ga ostavlja na miru." A osnovne su stvari, u jelu, piću, seksu i drugim nagonima, koji prijete da poplave modernog čovjeka, jer im se ničim ne odupire. Zašto Muhammed, a.s., kaže:
- Postom stisnite prolaze šejtanu.

Krajnji cilj ramazanskog posta je postati bogobojazan, a bogobojaznost se postiže samo ako se zadobiju moralno-etičke vrline koje su osnovni faktor u životu čovjeka i društva. Prema tome, ramazanski post predstavlja pravu duhovnu i tjelesnu potrebu našu, jer islam izgrađuje fizički zdrava, umno sposobna i moralno-etički jaka i izgrađena čovjeka. U tome veliki značaj ima namaz i posebno post.

Post kao sredstvo odgoja i samosavlađivanja

Post nije puko gladovanje, već sredstvo za ostvarenje plemenitih ciljeva. Post je vježba vladanja sobom i rukovođenja svojom ličnošću. On je vježba ustezanja od prohtjeva i poriva. Dok nismo postili čuvali smo svoj organizam od unošenja nedozvoljenog i onog što mu šteti. Međutim, danas kada postimo mi se lišavamo i od dozvoljenog. Jučer smo se čuvali da koga ne uvrijedimo, a danas se čak čuvamo da ne odgovorimo ni na provokaciju i izazov. Zato, kada nas neko provocira i izaziva mi mu nećemo reći ništa više od: "Ja postim, ja postim!" Na ovaj način mi držimo uže svojih poriva i svoje srdžbe. Post je, zaista, strpljivost koja vodi trajnoj strpljivosti, pobjeda koja vodi konačnoj potpunoj pobjedi. Ako nas post, kojeg smo izabrali, nauči da budemo strpljivi u vremenu koje karakteriše sigurnost i blagostanje, bit ćemo sposobni i spremniji na strpljivost u nevolji, teškoći, u ratu i u svim drugim prilikama. Ako nas post nauči kako ćemo danas savladati sebe, postajemo spremniji da sutra savladamo i neprijatelja. To je ishod bogobojaznosti za koju Allah hoće da nas predloži postom.

Post je manifestacija zajedništva

Sada prelazimo na drugi fenomen koji je prisutan samo u ramazanskom postu. Ramazanski post se odlikuje nad svim ostalim vrstama posta u islamu, jer on nije odlika jedne osobe ni grupe, kakav je na primjer slučaj sa dobrovoljnim postom i postom za iskupljenje. Nikom nije ostavljeno da sam bira početak i kraj posta, niti da ga objedinjuje ni rastavlja, kad i kako hoće, već je učinjen obavezom svim muslimanima u određenom periodu godine, uz tačno određen broj dana, u isto vrijeme i na isti način.

Pogledajmo namaz! Svi ustaju da klanjaju, stari i mladi, bogati i siromašni, podčinjeni i vladajući. Pogledajmo kako su izmiješani, kako su svi okrenuti jednoj Kibli, kako svi slijede jednog imama, kako su svi zbijeni u čvrste redove, kako su im pokreti, riječi i gestovi isti; kao da su im se tijela pretvorila u jedno; kao da su im uši, oči i jezik jedno uho, jedno oko i jedan jezik.

Pogledajmo i hadžske obrede! Ljudi sa svih strana svijeta dolaze na jedno mjesto, stoje polubosi, polugoli; na njima nema nikakvih ovosvjetskih ukrasa; na njima nema ništa osim odjeće koja podsjeća na smrtničku; razlike porijekla, plemena, položaja i imena tu su zbrisane. Svi ponavljaju iste riječi, riječi obraćanja Allahu i napuštanja svega osim Allaha.Ako post posmatramo iz tog ugla i u njemu ćemo sresti vid ove kompaktnosti, bratstva i islamske jednakosti. Ljudi poste zajedno, iftare se zajedno, nema nikakve razlike među njima.

Kad se digne bajrak mlađaka na ramazanskom nebu vidjećete da muslimani na krajnjem istoku i krajnjem zapadu stoje spremni da otpočnu vježbu discipline i određenog režima. Svi slušaju i očekuju znak da se iftare ili da se prođu svojih želja. Oni ove naizmjenične upute slušaju dva puta dnevno, kad se pojavi zora čuju znak da se prođu svojih želja, a kad Sunce zađe čuju znak da se okrenu dozvoljenim željama. Svi u jednom momentu čine isti pokret, pokret koji na njima ostavlja trag koji ih prati i danju i noću. Danju ne vidite nikoga da jede ili pije, a noću opet ne vidite nikog da se uzdržava od jela i pića. Njihov režim života poprima novu formu, njihova aktivnost, odmor, san, java i drugi vidovi angažiranosti dobiju nove tokove. A pojava mlađaka na nebu, Ševvala znači prekidanje ovog režima i vraćanje uobičajenom načinu života, naravno s novim snagama, poletom, elanom.

Ovo su temelji islama i njegove institucije. Svaka od ovih institucija ima dva vida, jedan koji vjernika veže sa njegovim Gospodarom i drugi koji ga veže s vjernicima njegove vjeroispovijesti. Osim toga, svaka ova institucija je izbor dvije ljubavi bez kojih nema kompletnog imana, ljubavi prema Allahu i ljubavi u ime Allaha.

Postač ima dvije radosti

Vjernici su iz ramazanskog posta izašli odlučniji i jači. Oni su spremni da se uhvate u koštac sa životnim problemima i s više nade u pobjedu ulaze u borbu sa teškoćama. Materija je nastojala da ih nadvlada, ali su oni nju savladali. Strasti su htjele da ih podčine, ali su oni njih pokorili. Šta se to, onda danas može ispriječiti pred nama?

Post je osjećaj odgovornosti. On je osjećaj uspjeha u radu i želja da se ustraje u svakom zadatku. On je osjećaj zadovoljstva u grudima, topline u srcu i ljepote u oku. Zato postač kad iftari osjeti sva ova zadovoljstva, zadovoljstvo sigurnosti i zdravlja, zadovoljstvo pobjede nad strastima, zadovoljstvo uspjeha u radu i mnoga druga zadovoljstva. Sva ova i slična zadovoljstva predstavljaju samo jednu od dvije radosti postača, i to onu koja je manje vrijedna. Druga vrsta radosti koja ostaje za kasnije to je radost koju je nemoguće opisati niti joj može iko odrediti pravu vrijednost osim Stvoritelja svjetova. U hadisi-kudsijju stoji da je Uzvišeni Allah rekao: „Nagrada za dobro koje čovjek čini umnogostručava se od deset do sedamsto puta, osim posta. Post pripada Meni i Ja za njega posebno nagrađujem, jer se čovjek samo u Moje ime odriče pića i hrane. Postač ima dvije radosti, jednu kada se iftari i, drugu, koju će doživjeti na drugom svijetu, a to je radost susreta sa Gospodarom."

Ramazan - mjesec uspomena i sjećanja

Nema sumnje da je Ramazan mjesec uspomena i sjećanja. U ovom plemenitom mjesecu dogodila se bitka na Bedru koja je bila odlučujući momenat između mnogoboštva i imana, zablude i upute, zla i dobra, neistine i istine. U ovom mjesecu je oslobođena Mekka, čime je obezbijeđena pobjeda imanu i istini kojom je Božiji Poslanik proklamirao politiku ljubavi, čistote i mira. U ovom plemenitom mjesecu nalazi se noć Kadr, vrijedna noć, koja je bila od hiljadu drugih mjeseci i u kojoj se ljudima ukazuje Allahova milost i oprost.

A od najvećih i najveličanstvenijih uspomena je Božija Knjiga, Knjiga istine koja je objavljena od strane Mudrog i Hvaljenog. U mjesecu Ramazanu objavljen je Kur'an, kao uputa svijetu i razlučivač istine od neistine, da bude stav koji će regulisati život ljudi i garantirati visoke moralne principe. Objava Kur'ana je prekretnica između dva razdoblja ljudske povijesti i prva kap Božije milosti koja je došla da ljude izvede iz tmine na svjetlo, iz zablude na Pravi put, iz nesreće u sreću. Ova blagorodna kiša je padala dvadeset i tri godine, dok Allah nije upotpunio Svoju vjeru i usavršio blagodat, završivši objavu ove Mudre opomene. Znači, prva kur'anska objava bila je prvi plod ove velike blagodati i uspomena na nju je vezana za datum njenog objavljivanja. Zato kad god dođe Ramazan, mi se sjetimo ovog poklona i Onog ko ga je poklonio, izrazivši Mu svoju zahvalnost i obnovivši svoju privrženost Njemu i Njegovom daru.

Ramazanski post jača čovječiji duh

Kur'an polazi od toga da je duhovna, odnosno moralna snaga, osnovni činilac koji će jednoj zajednici ne samo omogućiti egzistenciju, već napredak i procvat na ideološkom, ekonomskom i kulturnom planu. Da bi čovjek dostigao taj duhovni nivo, neophodno je da bude u stalnoj vezi sa najvišim izvorom, sa Bogom. Cilj islamskog obreda je upravo taj, što nisu samo mehaničke radnje i kretnje, to su posebna duhovna stanja i pokušaji čovjeka da bude u vezi sa svojim Stvoriteljem. Ta veza se najviše uspostavlja i učvršćuje baš s postom, to je bila i ostala njegova glavna uloga u historiji: "O vjernici! Naređuje vam se post kao što je bio naređen i onima, koji su bili prije vas. Cilj vašeg posta je da budete bogobojazni." Islamski post je prije svega post duše, savjesti i razuma. Alah ih oživljava, osnažuje i usmjerava ka dobru. Ustvari, tijelo izvršava ono što mu nalažu duša, razum i savjest. Zato islam ne prihvata teoriju, po kojoj čovjek i ako ne radi dobro, ipak može da dobro misli i osjeća, da bude dobre duše. Ljudska duša može biti samo onakva kakva su njegova djela.

Ramazanski post jača čovječiju volju i razum

Jedan od glavnih zadataka ramazanskog posta je da oslobodi čovjeka od robovanja čovjeku i robovanju sopstvenim strastima. Gledano sa tog stanovišta, čovjek da bi stupio u borbu sa životnim problemima, prije toga mora stupiti u borbu sa samim sobom, da bi izašao kao pobjednik iz te borbe on mora prethodno raščistiti neke stvari sam sa sobom. To je, kao što je Muhammed a.s. rekao:
- Najveća borba, najveći džihad. - To i nije čudo što je post u Kur'anu stavljen u dužnost iste godine kada i džihad - borba na Božijem putu.

Uloga posta u jačanju ljudskog razuma i volje je ogromna. Ograničeno i redovno uzimanje hrane, što se postiže isključivo postom, ne rasterećuje i osnažuje samo tijelo čovjeka, već istovremeno i njegov razum. Poznato je da su islamski učenjaci svoje najplodnije radove i djela dali upravo u mjesecu Ramazanu. I dva najpresudnija događaja u historiji islama, desili su se uz Ramazan. To su bitka na Bedru (624) i oslobođenje Mekke (630). Tim prvim pionirima islama post nije smetao da ostvare podvig koji je izmijenio politiku, ekonomiju i socijalnu stvarnost ne samo Arapskog poluotoka, već i svijeta u cjelini.

U vezi navedenog, Muhammed a.s. je rekao: "Kad bi ljudi znali kakva sve dobra nosi Ramazan sigurno bi i moji sljedbenici zaželjeli da cijela godina bude Ramazan.
• prvih deset dana Ramazana Alah dž.š. prosipa svoj rahmet - svoju milost na ljude;
• drugih deset dana Ramazana Allah dž.š. oprašta grijehe robovima svojim i
• posljednjih deset dana Ramazana Allah dž.š. otklanja Džehennem od robova svojih."
Ramazanski post obnavlja čovječiji duh

Allahov Poslanik s.a.v.s., govorio svome čestitom društvu posljednji dan Ša'bana: «Ljudi prikučio vam se častan mjesec, mjesec blagoslova, sreće i napretka, mjesec u kome je noć Lejletul-Kadr koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Allah vam je naredio da postite obdan u Ramazanu a njegove noći da provodite u dobrovoljnom ibadetu. Ko uz Ramazan obavi nafilu kao da je obavio fard u nekom drugom mjesecu, a ko obavi farz u Ramazanu kao da je obavio sedamdeset farzova mimo Ramazana. Ramazan je mjesec strpljivosti, a nagrada za strpljivost je Džennet. To je mjesec međusobnog ispomaganja, mjesec u kome se uvećavaju prihodi i opskrba vjernicima.»

Kad se približava mjesec Ramazan, onda u muslimanskoj kući počinju pripreme za doček tog velikog i dragog musafira, koji sa sobom nosi niz blagodati, ljepota i vrijednosti. On je nezamjenjiv gost, koji blago poput povjetarca ulazi u naše kuće, porodice, u naše mahale, u naše duše i onda ovlada nama svojim ukrasima i vrijednostima. I kad se udomaći, kad se s njim srodimo i obiknemo, kad postane dio nas, napusti nas. Tada poteknu brojne suze, koje može izmamiti samo tako drag musafir.

Ramazanski post je radi nas i našeg dobra. Post je jedini propis u kojem smo cijeli dan u ibadetu, odnosno cijeli mjesec u kontinuitetu Allahu dž.š. predani i poslušni. Svi drugi ibadeti traju kraće, osim ako se ne misli na cjelokupan vjernički život kao ibadet, kao npr. namaz, zekat, hadž itd. U Ramazanu pored posta, za kog će Allah dž.š. posebno nagraditi, i svi drugi hairli poslovi se posebno nagrađuju i vrednuju, nafila je kao farz, a farz u ovom mjesecu kao sedamdeset farzova mimo Ramazana, čak se posebno vrednuje i naše spavanje.

Postom Allah dž.š., ujedinjuje srca vjernika, poput niza bisera, jer svi muslimani u tom trenutku poste, jer osjećaju to uže Allahovo koje ih približava jedne drugima, jer saosjećaju kroz post sa svakim muslimanom koji u tom trenutku pati, bolesnikom, prognanikom, jetimom. Zato su srca muslimana u ovom mjesecu ispunjene ljubavlju, saosjećanjem, dobročinstvom i praštanjem. Kako Allah dž.š. obilato prosipa svoj oprost i milost, to se dakako odslikava, manifestuje i prenosi na Njegove robove. Za Allahova Poslanika, s.a.v.s., se kaže da je bio milostiv i darežljiv, ali su te osobine posebno dolazile do izražaja u mjesecu Ramazanu. Sofre imućnih muslimana su pune prijatelja, musafira i siromašnih. Svako ko osjeća vrijednost Ramazana, kog post odgaja i popravlja, žuri da učini kakav hajr kako bi mu Allah dž.š. ukazao svoju milost i oprostio neke prethodno počinjene grijehe, jer 'dobra djela brišu loša'.

Ramazanski post kao lijek za mnogobrojna iskušenja

Ramazan je vrijeme i post je način da se zaobiđe zamka koja vreba dušu na svakom dunjalučkom koraku i da se u dunjalučkom lavirintu izbjegne put kojim se ne prolazi do izlaza duše iz njene tjeskobe.

Ramazan je vrijeme u kojem nam Stvoritelj pruža priliku da odmorimo dušu od pretjeranih zahtjeva tijela i da je očistimo od dunjalučkog otpada koji dušu zagađuje i truje.Ramazan je vrijeme u kojem se duša budi u kojem ona čisti paučinu na svom moralnom osjetilu kako bi vidjela razliku između dobra i zla i kako bi ustala u odbranu istine i pravde.Post je, dakle, način da se zaobiđe zamka droge, alkohola, prostitucije i kriminala koja vreba na svakom koraku i da u lavirintu krivih puteva nađeš pravi put do izlaza iz nemorala i beznađa. Tijelo je kao školjka sa mnogo oklopa. Ti oklopi čuvaju dušu od dunjalučke studeni i vreline, ali oni su teret duši onda kada im se duša prepusti, pa je oklopi pritisnu dunjalučkim razlozima da se odrekne svoje nebeske slobode i pristane na tjelesno ropstvo. A tjelesno ropstvo nije samo najteži grijeh pred Allahom i sopstvenom dušom, već je to i najružniji i najopasniji oblik ropstva koji je, ne jednom unesrećio čovječanstvo. Uvijek u historiji kada ljudska duša nije mogla odoljeti pohlepnim zahtjevima tijela, pa je pristala da bude njegov rob, a ne svoj gospodar, čovječanstvo je patilo i stradalo od bolesti SIDE i od zlokobnosti bombe. Padala su carstva, rušili se gradovi, palili se hramovi, ubijala se djeca, silovale se žene, zlo se zvalo dobrim, ružno se činilo lijepim onda i kada se čista ljudska duša uprljala bolesnim zahtjevima tijela. Otuda treba da nam bude jasan i hadis Allahovog Poslanika kojeg prenosi Ebu Hurejre, a koji glasi: „Tri su stvari koje spašavaju, a tri su koje uništavaju čovjeka." Spašavaju ga svijest o prisutnosti Allaha Uzvišenog u tajnosti i javnosti njegove duše, zatim govor istine u oba slučaja i kada je na čovjekovu radost i kada je na njegovu žalost, te čovjekova prisebnost koja je u obilju i kada je u siromaštvu.

I tri su stvari koje ga uništavaju. Uništava ga dunjalučka pohlepa, zatim svjesna škrtost i umišljenost koja je još i najopasnija.Nema boljeg lijeka za bolest pohlepe, škrtosti i umišljenosti od posta pod uvjetom da se lijek uzima onako kako je propisao u tišini svoje vlastite duše i s namjerom da se bolest izliječi.

I nema boljeg lijeka za bolest droge ,alkohola i prostitucije koja se u zadnje vrijeme širi našim ulicama, školama, fakultetima, haustorima, pa i domovima, od posta pod uvjetom da smo svjesni opasnosti droge, alkohola i prostitucije i da smo iskreni u našoj namjeri da našu dušu spasimo od tjelesnog ropstva kako bi znali cijeniti slobodu vlastite duše.Allahu Svemogući, spasi nas od tjelesnog ropstva i podari nam duhovnu slobodu.Allahu Sveznajući, pouči nas kako da se postom borimo protiv zla koje uništava naše tijelo i našu dušu.

Allahu Milostivi, smiluj nam se u mubarek mjesecu Ramazanu i učini da u njemu znademo kako se iskazuje pokajanje i dolazi do Tvog oprosta. Amin!

Ramazanski post je štit od grijeha

Islamski post znači intenzivno predavanje Allahu, dž.š., bilansiranje svoje ličnosti i svojih postupaka, vrijeme duhovnog doživljavanja, mjesec dobročinstva te tjelesnog i duhovnog čišćenja. Ramazanski post nudi podsticaj na strpljivost, pokajanje i stvara preventivnu otpornost na eventualne "zaraze". On je, istovremeno, vrijeme takmičenja kada se muslimani takmiče ko će više uraditi dobra, ko će se više približiti Božijem Poslaniku i zadobiti njegovo zauzimanje kod Allaha, dž.š. Cilj posta je postignut onda ako je njegovo doživljavanje vjernik zadobio "oklop" ili "pancir". Naime, Božji Poslanik prispodobljavajući ciljeve posta u odnosu na životnu borbu poistovjećuje ih sa oklopom ili pancir - košuljom koja vjernika štiti od spoljašnih nasrtaja, jer aktivan islamski post zaista ima zaštitnu ulogu od grijeha (ulogu pancir - košulje).

Ramazan je mjesec savlađivanja svojih slabosti u ime viših ideala

Mudrac Hasan Dakar kaže: "Ko savlada svoje strasti i šejtan ga ostavlja na miru." A osnovne su stvari, u jelu, piću, seksu i drugim nagonima, koji prijete da poplave modernog čovjeka, jer im se ničim ne odupire. Zašto Muhammed, a.s., kaže: "Postom stisnite prolaze šejtanu."

Ramazan je mjesec čišćenja srca

Čišćenje srca i moralno uzdizanje najefikasnije se postiže postom i namazom, čemu svjedoči i neshvatljivi nam preporod prvih ashaba za koje Kur'an govori da su najbolja generacija koja se ikada na zemlji pojavila. U Kur'anu, a.š., stoji: "Spašen je ko svoju dušu očisti, a propao je ko je uprlja." (Eš-šems, 9-10). Veliki islamski učenjak Hasan El-Basri kaže: "Korijen vjere je čista srca, a požuda vodi u propast." A drugi učenjak kaže: "Kada bi ljudi dublje razmišljali o Stvoritelju, ne bi se usudili griješiti."

Ramazan je mjesec strpljenja

Strpljenje je takođe plod posta u tom smislu u Kur'anu stoji: "Post vam je određen kao i onima prije vas da biste bili strpljivi." (El-Bekare, 193). U vezi s tim Muhammed, a.s., je rekao: "Post je pola strpljenja", a drugi put kaže: "Strpljenje je pola vjere." U Kur'anu dalje stoji: "Allah obećava da će samo strpljivi biti nagrađeni bez računa".

Ramazan je mjesec odgoja

Odgoj čovjeka se postom učvršćuje i usavršava. Zašto Muhammed, a.s., kaže: "Post je štit od svakog zla." Zatim je rekao: "Kada vam dođu zle misli ili vas neko provocira ili napada, recite: "Ja postim". Samo vladanjem svojim nagonima, izgrađujemo čvrst karakter, a to je cilj kućnog odgoja, škole i društva. U vezi s tim Kant kaže: "Odgoj je najveći problem koji se čovjeku postavlja."

II. POSTITE BIT ĆETE ZDRAVI
Zdravlje je jedna od najvećih blagodati kojim je čovjek darovan. Blagodat zdravlja smatra se vrhovnim bogatstvom ovoga svijeta. Onome kome je podareno zdravlje u tijelu i duhu ima mogućnost da saznaje, radi, bude uporan i bori se za svoju vjeru, porodicu, imetak i domovinu, može da obavlja svoje ovosvjetske dužnosti na najbolji način, dok bolesnik to nije u mogućnosti. Zato je post značajan jer predstavlja štit i zaštitu od bolesti. To je jedna od najefikasnijih metoda preventivnog zdravlja, ali i izlječenja od raznih bolesti. Neupitno je da ramazanski post predstavlja jedan vid veoma efikasnog liječenja bolesti. Postom se saniraju posljedice i otklanjaju štete nanesene organizmu tokom godine. Čovjek nije ni svjestan koliko malo hrane mu je potrebno. Treba se čuvati proždrljivosti i pretjerivanja u hrani i piću, jer to uništava organizam, donosi bolest i umrtvljuje tijelo.

Ljudi su od davnina uviđali vrijednost posta i primjenjivali su ga. Međutim, mnogi su u njemu gledali samo sredstvo za mučenje tijela, a nisu znali za njegovu vrijednost i značaj. Bilo je više vrsta posta: od suzdržavanja od nekih jela i pića do totalnog posta kakav je islamski post. Ono što su obični ljudi samo naslućivali, trebalo je mnogo vremena pa da i nauka potvrdi. Islam je od samog svog početka postu pridavao veliki značaj i uvrstio ga među pet osnovnih islamskih dužnosti svakog odraslog i pametnog muslimana i muslimanke.

Osnovni cilj islamskog posta je da oplemeni srce i dušu, da probudi čovječiju svijest, ali i da, bude lijek za mnoga oboljenja.

Post je svestrani doprinos fizičkom i mentalnom zdravlju. U vezi s tim Muhammed a.s., kaže: "Postite, bit ćete zdravi." On je lijek protiv savremenih bolesti žderanja i ugojenosti, Muhammed, a.s., dalje kaže: "Najviše se svom ummetu bojim ugojenih stomaka, lijenosti i duga spavanja." Zatim je rekao: "Pun stomak je najgora posuda." Jedan učenjak kaže: "Dosta je kazne debelim ljudima, što moraju nositi svoje salo sa sobom."

Iz navedenog hadisa vidi se da je još tada, u ta davna vremena, posljednji Božiji Poslanik upozorio na veliku važnost islamskog posta za zdravlje ljudi.

Nauka, a pogotovu medicina, nije u vrijeme Muhammeda, a.s., bila toliko napredovala da bi ove Poslanikove riječi mogla naučno potvrditi. Međutim, ono što nije bilo moguće tada, u to vrijeme, u ranom srednjem vijeku, moguće je danas u XXI vijeku. Savremena nauka je potpuno potvrdila ispravnost navedenih Muhammedovih, a.s., riječi i u cijelosti ih opravdala kada su pojedini ljekari, svjetskog glasa, uspjeli postom izliječiti oboljele osobe za koje savremena medicina nema lijeka.

Danas naučnici potvrđuju ono što je o postu islam prije XIV vijekova rekao

Dr. Imamure, ljekar koji rukovodi jednom klinikom za liječenje postom nedaleko od Kijota u Japanu, spominje više hiljada uspješno izliječenih ljudi postom. Sa postom se sreo još u mladosti, kada je patio od nekih smetnji na bubrezima. Sedmodnevnim postom riješio je svoj problem, da bi se kasnije posvetio naučnom istraživanju efekata posta na bolesni organizam. Na istoj je temi i doktorirao, da bi se na kraju, sasvim posvetio liječenju metodom posta.

U Rusiji srećemo J. Nikolajeva, čija je knjiga i kod nas prevedena, navodi brojne primjere izliječenih pacijenata od kojih je oficijelna medicina digla ruke.Vodeći američki ekspert za ovu metodu, njujorški internista dr.Alen Kot, na pitanje zašto postiti, odgovorio je: "Istraživanja su pokazala da se postom najbrže može izgubiti suvišne kilograme, bolje spavati, imati bolju probavu, ukloniti psihičku napetost, prekinuti s drogom, pušenjem i alkoholom, osjećati se euforično, izoštriti osjete i omogućiti tijelu da se samo izliječi, solidarisati se sa gladnima u svijetu, usporili proces starenja, postići samokontrolu, ubrzati mentalne procese, postići duhovne doživljaje i naročita stanja svijesti, poboljšati seksualni život itd."

Danas u svijetu (SAD, Rusija, Švicarska, Engleska, Njemačka i dr.) postoje klinike koje isključivo liječe svoje pacijente postom. Obično, taj medicinski post, zavisno od težine oboljenja, traje tri do šest sedmica i nakon toga, kao što to tvrde ljekari sa tih klinika i kako potvrđuju izliječeni pacijent, čovjek se osjeća snažniji, lakši, pokretljiviji i mlađi za nekoliko godina. Post efikasno odstranjuje razne otrove, tumore i sve što ne pripada organizmu. Za vrijeme posta nestaju suvišne naslage tkiva, čirevi zacjeljuju, a bubuljice i pjege s lica nestaju. što je veoma važno, mozak, živčani sistem i srce ostaju netaknuti, a sastav krvi se ne mijenja.

Koje bolesti se liječe postom?

Naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg nema zdravog i ispravnog života. Kod liječenja mnogih bolesti post se pokazao dosta uspješnom metodom, u prvom redu kod gojaznosti. Velikom poborniku mira Mahatmi Gandiju bilo je 64 godine kada je 1933. godine proveo svoj čuveni post. Prema nalazu liječnika, nakon deset dana posta njegovo se tijelo pomladilo i ojačalo. Američki ljekar Šelton, koji je bio veliki pobornik posta, preporučivao je uzdržavanje od jela u svrhu liječenja u trajanju od tri sedmice. Šelton u svojoj knjizi „Le Jeune" navodi više koristi od posta (islamskog, odnosno medicinskog):

Odmara tijelo i otklanja neke tegobe: olakšava rad probavnog sistema, jer se umanjuje masnoća i mokraćna kiselina u krvi. Povišena masnoća u krvi doprinosi krutosti arterija, dok povišena mokraćna kiselina može prouzrokovati kostobolju i artritis;
• Olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje;
• Izoštrava vid, čovjek poslije posta dva puta bolje vidi, a sam čovjek se mnogo bolje osjeća;
• Uklanja toksine nagomilane u tijelu i sprečava apsorpciju tvari nagomilanih u crijevima;
• Pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja;
• Aktivira probavni sistem i pospješuje njegov rad;
• Rastvara višak tvari nagomilanih u oboljelim tkivima;
• Podmlađuje i revitalizira razne ćelije i tkiva;
• Zaštićuje od gojaznosti, i shodno tome, raznih bolesti koje su posljedica prekomjerne tjelesne težine. Mnogo je lakše zaštititi se nego se liječiti od gojaznosti.

Tokom posta smanjuje se unos zasićenih masnoća koje su povezane s nastankom holesterola opasnog zbog toga što izaziva taloženje na zidovima krvnih sudova. Upravo zbog toga ovakva ishrana smanjuje rizik od nastanka lošeg holesterola. Medicinski je dokazano da post doprinosi liječenju sljedećih bolesti: gojaznost, dijabetesa, povećanja napetosti arterija, upala probavnog sistema, kožnih bolesti, umanjuje masnoće... Post, također, sprečava stvaranje kamena u bubregu, zato što se u tom stanju povećava procenat sodijuma u krvi, što sprečava kristalizaciju soli kalcija.

Smanjenjem dotoka hrane u crijeva umanjuje se pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve ćelije organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata.

Nadalje, učvršćuju se koža i vezivna tkiva te ublažavaju ili iščezavaju migrene, alergije, akne te PMS. Istraživanja su pokazala da se pacijenti koji pate od bolesti anemije s nedostatkom crvenih krvnih zrnaca, ili povećanjem bijelih, obično dobro liječe postom. Post pomaže kod brojnih hroničnih bolesti, poput: artritisa, astme, depresije, glavobolje, srčanih bolesti, povišenog pritiska, probavnih smetnji, lupusa, hroničnog umora, Crohnove bolesti, iritabilnog kolona, neuritisa, neuralgije, neuroze i mentalnih bolesti. Postom se pospješuje uništenje tumora.

Posljedice posta su čišća koža, bolje raspoloženje i smanjena želja za procesuiranom hranom, a cjelokupni se organizam osvježava, obnavlja i podmlađuje. Naučnici se slažu da zahvaljujući postu tijelo usmjerava energiju s varenja hrane na druge značajne aktivnosti: zacjeljivanje rana, intelektualni rad i savladavanje bolesti. Razumljivo je da organizmu mora omogućiti da odstrani suvišne štetne materije, preko isključivanja cijelog aparata kroz koji prolazi hrana, tj. postom. Za vrijeme posta prvo se razgrađuju ćelije koje su bolesne, oštećene, stare ili mrtve, naš organizam hrani se najlošijim materijalima u našem organizmu kao što su: mrtve ćelije, nezdrave akumulacije, tumori, apscesi, oštećena tkiva, masne naslage.

Kako post liječi organizam?

Za prva tri dana posta naše tijelo počinje živjeti na vlastitim rezervama. Kada organizam nema potrebnu hranu, posebno bjelančevine i masnoće, on će izgorjeti i probaviti vlastita tkiva u procesu same probave. Za vrijeme posta, dok stare ćelije i bolesna tkiva razgrađuju i izgaraju, podstiče se i ubrzava izgradnja novih zdravih ćelija. Gubitak težine pojedinih organa i tkiva za vrijeme posta u procentima je: masnoća 97 posto, slezena 60 posto, jetra 53,7 posto, mišići 30 posto, krv 26 posto, bubrezi 25 posto, koža 20,6 posto, crijeva 18 posto, pluća 17,7 posto, gušterača 17 posto, kosti 13,9 posto, nervni sistem 3,9 posto, srce 3,6 posto.

Istraživanja su pokazala da je postrekač gladi sam centar gladi. Ukoliko nema hrane tada organizam počinje da troši svoje unutrašnje rezerve, počinje unutrašnja ishrana. Uz to, došlo se do izuzetne važnosti. Kod korištenja unutrašnjih rezervi organizam najmanje uzima iz nervnih tkiva i srca.

Post s velikim uspjehom liječi ne samo tijelo već uspješno liječi i dušu i psihu čovjeka. On predstavlja neku vrstu psihoterapije. Psihoterapeut Martin Kojc u svojoj je knjizi napisao da post omogućava duhovnu transformaciju čovjeka, jer ga post „oslobađa zamišljenih materijalnih veza i doprinosi da živi u skladu s duhovnim sferama."

S aspekta duhovnog zdravlja, post sputava duševne prohtjeve i strasti, pospješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabog promišljanja. Postom jačamo volju i navikavamo se na strpljenje. Postač trpi glad dok je pred njim ukusno jelo, trpi žeđ, a pred njim je hladna limunada, a nikako mu ne pomaže osim njegove jake volje. Njemački psiholog pisao je o jačanju volje, tvrdeći u svojoj studiji da je post najuspješnije sredstvo za to. Stvarni post privodi čovjeka smirenju, te stvara i akumulira novi psihički potencijal za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama.

U isto vrijeme, post ima i socijalni aspekt jer se prisjećamo i saosjećamo sa svim napaćenim, gladnim i iznemoglim time što dijelimo iste osjećaje s njima. Post smekšava srce bogatih i podstiče ih na pomaganje i udjeljivanje siromašnim.

Post je jedna od najstarijih metoda liječenja i očuvanja zdravlja. Sam je Hipokrat savjetovao bolesnima da umjesto medikamentima svoje tijelo i dušu liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom. Post podrazumijeva izbjegavanje uobičajene hrane ili potpuno njeno izbjegavanje tokom određenog duljeg ili kraćeg perioda u svrhu tjelesnog i psihičkog čišćenja i obnavljanja te aktiviranja unutarnjih potencijala našega organizma za samoizlječenje.

Poseban aspekt s medicinskog gledišta ima pošteda krvno-žilnog sistema, a posebno pošteda srca i srčanog krvotoka u fazi posta. Srce je poprečnoprugasti mišić, organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sata dnevno 365 dana u godini, funkciju koju mu je dao Allah, dž.š. Izračunato je da srce čovjeka od 70 godina ima približno 7 godina odmora u periodima između sistole i dijastole (doslovno prevedeno s grčkog - između faza stezanja i rastezanja) kada srce koristi kratke intervale da bi se „odmorilo."Moglo bi se napisati mnogo knjiga o blagodatima posta. U našem izlaganju spomenut ćemo samo neke. Nećemo se doticati posta samo sa stanovišta onih ljudi koji smatraju da je materijalni post isključivo priviđenje, već i sa stanovišta onih koji svoje tijelo smatraju kao realnost, a materijalni svijet kao samostalnu silu.

Polazne osnove materijalne koncepcije sastoje se u tome što, ako je već bolest postala stvarnost, tada se organizmu mora omogućiti da odstrani suvišne, štetne materije koje smo mu nametnuli. Ovo čišćenje organizma može biti provedeno samo uz isključenje cijelog aparata kroz koji prolazi hrana. Ukoliko se organizmu ne daje spoljašna hrana, tada organizam dobiva čudnu sposobnost da izbaci sve suvišne materije i otrove. Uz to nijedan važan tjelesni organ ne trpi štetu- dolazi do potpunog čišćenja. Organizam se i za vrijeme posta hrani kao i ranije, ali sada sa neiskorištenim ranije unijetim viškovima hrane, otrovnim materijama, koje su se deponovale u organizam čovjeka.

Vrijedno je napomenuti da pacijenti za vrijeme posta, nakon prva dva-tri dana ne osjećaju glad i ne ostaju slabiji. Za vrijeme pravilno primijenjenog posta, postač se iz dana u dan osjeća sve bolje, živahnije i veselije. Isto tako, njegovo duševno i tjelesno stanje uočljivo postaje bolje. Na takav način savremena nauka, upravljena materiji objašnjava koristi posta.

Treba još reći da i najstrožiji post nema trajnog uspjeha ako istovremeno i čovječiji duh nije upravljen prema uspjehu i ozdravljenju. Čak i kada bi tijelo bilo potpuno očišćeno od štetnih materija, uzročnik bolesti ne bi bio odstranjen, ako bi ostalo da vlada pogrešno duhovno držanje.

Kako se postač osjeća nakon završetku ramazanskog posta?

Nakon posta čovjek osjeća unutrašnju čistoću, duševno i tjelesno pomlađivanje. Osim navedenog, post nas oslobađa zemaljskih sveza. On nas najbrže povezuje za one sile čiji smo dijelovi, odnosno stvorenja. Uz pomoć posta napuštamo i ono što nam se do tada činilo da je nemoguće, sve što je negativno, što ne postoji, što nam se samo pričinja olakšava nam spoznaju našeg istinskog, stvarnog, skladnog postojanja. Dakle, post nije samo materijalni proces čišćenja, već pomoćno sredstvo za ubrzanje naše duhovne evolucije. Postom postajemo slobodniji, manje materijalni, osjećajniji i s jasnijim pogledom, kadri shvatiti i prozreti nešto što će ostati skriveno pristalicama samo materijalnog svijeta.

Uticaj posta na psiho-fizičko zdravlje ljudi

Higijena ishrane spada u posebnu granu medicine u kojoj se izučavaju svi relevantni aspekti ishrane u cilju prevencije oboljenja uzrokovanih nepravilnom ishranom (na jednoj strani pothranjenost sa spektrom bolesti uzrokovanih deficitom pojedinih elemenata u ishrani, bjelančevina, masnoća, ugljenih hidrata, minerala, vitamina, vode te na drugoj strani gojaznost praćene komplikacijama posebno kardiovaskularnog sistema, koje jednim imenom zovemo bolesti ishrane). U ovom materijalu ćemo se osvrnuti na neke od gore pomenutih momenata. Osjećaj gladi i žeđi tj. svijesti o njima stiže u koru velikog mozga posredstvom vegetativnog nervnog sistema i njegovih centara u hipotalamusu, tom nastarijem-arhajskom dijelu mozga. Znači da kora našeg mozga u svom evolucionom razvoju je uspjeh da preuzme funkciju kontrole tih «nižih centara» i da ih usmjerava. U hipotalamusu se nalaze centri za termoregulaciju (regulisanje tjelesne temperature), centri za vazomaciju (širenje i skupljanje krvnih sudova), znojenje, drhtanje, peristaltiku želudačno- crijevnog trakta, ritam srca, centar za spavanje i buđenje, centar za kontrolu bilanca vode (za žeđ), centar za napad i bjekstvo (za strah, psihička uzbuđenja) te centar za seksualno ponašanje. S tim u vezi su i pitanja naše psihe, osjećanja (emocije i efekti), nagoni koji opet uslovljavaju zavisno od njihovog zadovoljavaja ili ne, stanje prijatnosti ili neprijatnosti, napetosti ili opuštanja, ugode ili neugode. Zato svako raspoloženje kao psihička manifestacija u vidu emocije ili afekta je praćeno tjelesnim manifestacijama kao što su poremećaji srčanog ritma, crvenila ili blijedila usljed vazomocije, peristaltike crijeva (proliva ili zatvora) te znojenja, drhtanja itd.

Svi ovi efekti su rezultat brojnih neuronskih veza (spojevi između nervnih ćelija) ili sinapsi hipotalamusa, kore mozga, hipofize (najvažnije endokrine žlijezde smještene na bazi mozga koja reguliše brojne procese u organizmu), te svih ćelija, organa i sistema ljudskog tijela. Od ovih neuronskih veza koje su dinamične prirode (stvaraju se i razgrađuju zavisi naše ponašanje, karakter, naši moralni stavovi te mogućnosti njihove kontrole.

Savremena istraživanja na ovom planu potvrđuju istinitost hadisa: „Šejtan kola po čovjeku poput krvi, pa mu stijesnite prolaz glađu!" Naime, postom mi postižemo da stvaranjem novih neuronskih veza-sinapsi između kore velikog mozga i hipotalamusa, jačamo uticaj kore i kontrolišemo hipotalamus kao niži (životinjski, arhajski centar) centar u kojem su smještene sve ove funkcije koje izazivaju nagone, strasti i što je ostalo u čovjeku kao životinjski emanet.

- O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni. (El-Bekare, 183)

To isto potvrđuje i kur'anski ajet, tj. potvrđuje zakonitost da post koji je propisan svim ranijim poslanicima i narodima pa i nama danas doprinosi bogobojaznosti, tj. doprinosi da budemo ljudi, odnosno da nam pomaže da naša kora mozga, naša svijest, kontroliše naše strasti, nagone emocije, efekte i sve gore pomenute funkcije koji su «životinjske prirode» i od kojih u životinjskom svijetu zavisi opstanak. S druge strane post je trening, duhovna vježba zasnovana na ljudskom samoodricanju u cilju jačanja svoje volje i karaktera, učenja strpljenju-saburluku i jačanju morala. On je istinsko duhovno i tjelesno osvježenje putem koga se osposobljavamo da lakše sagledamo životne probleme danas i našu budućnost sutra. Zato Allah i kaže:

- Post je moj i ja ga posebno nagrađujem!

Post i organi za varenje

Islamski post ima blagotvoran efekt na naš apetit. Gladovanjem se nadražuje centar za glad u hipotalamusu i popravlja apetit. Zato post ima veliki značaj u liječenju lošeg apetita kako kod djece tako i odraslih. Postom se privikavamo kako da svoj stomak treba ciklično da opterećujemo sa obrocima u pravilnim razmacima i na taj način pomažemo pravilno varenje hrane. Pošteda našeg želuca i crijeva od konzumiranja hrane po nekoliko sati koliko postimo omogućuje istinsku reparaciju (remont) naših crijeva, a posebno žlijezda koje luče crijevne sokove, sluz i kiselinu. Ona se praktično «odmore» od rada. To ima veliki značaj za pacijente oboljele od gastritisa, čira na želucu i dvanaestercu te pacijenata sa upalama pljuvačnih žlijezda, gušterače (pankreasa) žučne kese, jetre tj. onih koji imaju oboljenja organa za varenje hrane.

Post i lokomotorni sistem

Smanjenje tjelesne težine uslovljava da se osjećamo lakšim, krepkijim, gipkijim te pokretljivijim, a to posebno osjećaju pacijenti koji boluju od reumatskih oboljenja kostiju, zglobova i mišića. Pacijenti sa gonartrozom (oštećenjem koljene hrskavice) sa mršavljanjem postižu da se tegobe u vidu bolova te «pucketanja» koljena smanjuje, a koljena se lakše i bezbolnije savijaju te hodna pruga im postaje duža. Stanje pacijenata sa reumatoid artritisom te Morbus Bechterew se također popravlja vjerovatno zbog intenzivnih vježbanja u toku namaza i drugih ibadeta u Ramazanu.

Značaj i vrijednosti posta

Prilikom posta funkcije svih organa su smanjene. Organizam se praktično odmara, iz rezerve nadoknađuje utrošenu energiju. Stomak miruje, krvotok se pravilno rasporedi, pa i mozak dobiva potrebnu količinu krvi, jer organi za varenje "ne kradu" krvi više nego što im treba. Mozak radi logički, priliv misli je normalan, rezonovanje je bistro. Strasti se smiruju, nagoni ustupaju mjesto razumu, logična stremljenja ličnosti upravljaju njegovim snagama. Biološku mašinu isprljanu u procesu rada treba očistiti od svakog nanosa, svega štetnog, od prljavštine i hrđe.

Priroda se, dakle, pobrinula da izložene sisteme trošenja i taloženja prljavštine dovede u red, da izvrši "remont" snagama sopstvenog organizma. Postom se prisiljava organizam da se prihvati tog posla.

Tako, na primjer, u slučaju visokog krvnog pritiska, glad se ustremljuje na njen osnovni sistem - krvni pritisak. Već prvih dana posta on se smanjuje.I visok i nizak krvni pritisak normalizuju se jednim te istim metodom: za vrijeme posta zidovi krvnih zidova postaju elastičniji. Post smanjuje sadržaj holesterola u krvi, što smanjuje mogućnost novih arteriosklerotičnih taloženja.

Za vrijeme posta vlada primirje kod oboljelih organa, kao što su: različite vrste gastritisa, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. Kada ti organi dobiju duži odmor, zapaljenje prolazi, čirevi zarašćuju. Unutrašnje ljekovite snage organizma dobivaju mogućnost da uspostave normalnu djelatnost tih organa i oni počinju da rade dobro. Izuzetno dobre rezultate post daje prilikom akutne i hronične upale gušterače (pankreasa). Za ostvarivanje dobrih rezultata dovoljno je 10 do15 dana posta. Kako je dijabetes (šećerna bolest) oboljenje nervnog i endokrilnog karaktera, liječenje doziranim postom dalo je pozitivne rezultate. Dijabetes se gubi nakon 10 dana posta.

Post izuzetno dobro djeluje na alergiju (prevelika osjetljivost) kao bronhijalna astma, groznica i sl. Post od 14 dana dao je pozitivne rezultate i na tom polju. Post predstavlja jedno od efikasnih sredstava u borbi protiv navedenih i svih drugih po organizam štetnih navika.

Post pomaže organizmu da ostrani iz sebe toksične supstance. U periodu nakon posta obično se popravi san, nestaju teški bolovi, normalizuju se funkcije nervnog sistema. Post isključuje potrebu za sredstvima za umirenje. Uz terapiju posta radi ozdravljenja preporučuju se duge šetnje na svježem zraku i lakše fizičke vježbe. To potpomaže rad "unutrašnjih ljekara" i pojačava metabolizam, povećava priticanje kiseonika, koji obezbjeđuje "sagorijevanje šljake" - produkta životne aktivnosti ćelija.

Sprovedena kura posta na pozitivan način potresa organizam i puni ga energijom koja čovjeku pomaže ne da ide putem ljenosti i depresije već da stvori sebi pravilan motorni režim života. Godine 1947. imao sam insult. 1949. preživio sam infarkt miokard, 1952. ustanovljena mi je dijagnoza u stadijumu izraženih sklerotičnih promjena. Nakon liječenja po bolnicama stigao sam i na terapiju postom. Tokom 20 dana upornog posta sa prijesnom ishranom ozdravio sam, prohodao i bio osposobljen za rad.

Navedeni i mnogi drugi primjeri iz knjige J.S. Nikolajeva i E.J. Nilova, daju nam za pravo da kažemo da liječenje postom zaslužuje izuzetnu pažnju. U psihijatriji, u liječenju šizofrenije, metoda posta pomaže iako u blažoj formi gdje se "unutarnji ljekar" sam brine o dovođenju struktura u najprirodnije zdravo stanje.

Metoda liječenja postom sjedinjuje u sebi dvije proturječnosti - duševni potres i inhibiciju. U tome treba tražiti rješenja zadatka. /islamskazajednica.ba/



Ostali prilozi:
» GLASAJMO NA IZBORIMA I OČITUJEMO SE O BUDUĆNOSTI NAŠE ZEMLJE
Mr. hfz. Mensur ef. Malkić | 05. October 2018 15:52
» U GRACU DŽAMIJA ZASIJALA PUNIM SJAJOM
Emir Serdarević | 02. October 2018 15:13
» PRODAJOM GLASOVA, BOŠNJACI GUBE SVOJ POLITIČKI SUBJEKTIVITET U BOSNI I HERCEGOVINI
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 28. September 2018 18:06
» VEČER KUR’ANA U ADELAIDU
B.net | 23. September 2018 02:59
» BUDI TI, BUDI JEDINSTVENA!
B.net | 11. September 2018 17:14
» STANJE ČOVJEKA NA SAMRTI
B.net | 05. September 2018 17:49
» NIJE VRIJEME DA POTCIJENIMO OPASNOSTI KOJE SU PRED NAMA
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 21. August 2018 15:24
» NOVOPAZARKA ČUVA MURATOVO TURBE: MELEK ME DOVEO NA OVO SVETO MJESTO
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 07. August 2018 14:38
» NEKA ZA SVE NAS SLOBODA I DOSTOJANSTVO BOSANSKO-HERCEGOVAČKOG INSANA BUDE SVETA DUŽNOST
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 03. August 2018 13:30
» ISPUNJAVANJE EMANETA JE ODLIKA MU'MINA
Nezim Halilović Muderris | 20. July 2018 14:54
» DVADESET I TRI GODINE OD GENOCIDA U SREBRENICI, ŽEPI I GORAŽDU
Nezim Halilović Muderris | 07. July 2018 16:01