Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

Ratni zločin Crne Gore protiv izbjeglih muslimana iz Bosne i Hercegovine
26. GODIŠNJICA OD HAPŠENJA, DEPORTACIJE I LIKVIDACIJE BOSANSKIH IZBJEGLICA SA CRNOGORSKOG PRIMORJA
Autor: AA
Objavljeno: 25. May 2018. 15:05:26


Ovih dana se navršava 26 godina otkako je u Crnoj Gori izvršen ratni zločin protiv izbjeglih muslimana iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao "Deportacija izbjeglica". Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Anima danas su u podne, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi, odakle je većina izbjeglica organizovano nezakonito deportovana, položili cvijeće i zajednički odali počast žrtvama, javlja Anadolu Agency (AA).

Crnogorska policija u maju i junu 1992. godine uhapsila je najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Među uhapšenima, više od 60 civila su bili bošnjačke nacionalnosti, dok ih je nekoliko osoba bilo srpske nacionalnosti.

Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni. Još uvijek se za posmrtnim ostacima nekih žrtva deportovanih iz Herceg Novog traga.

Tea Gorjanc-Prelević, direktorka Akcije za ljudska prava, poručila je danas da su se okupili ispred Centra bezbjednosti u Herceg Novom, "da zatražimo pravdu za žrtve, da iskažemo solidarnost s njima i podsjetimo da krivci zaslužuju krivičnu odgovornost za ono što je učinjeno njima i njihovim porodicama".

"Od 2010. kada smo na ovom mjestu bili s porodicama žrtava, mi zahtjevamo da se podigne spomenik. Jer, ovdje je završen život tih ljudi, oni su zapravo odavde izručeni u gotovo izvjesnu smrt. Dvije najveće grupe su 25. i 27. maja 1992. godine, ljudi koji su bili civili, uhapšeni nezakonito na teritoriji Crne Gore, autobusima izručeni neprijateljskoj vojsci u BiH, koja ih je prvo mučila u koncentracionom logoru u Foči, dok je druga grupa praktično istog dana ubijena", kazala je Gorjanc-Prelević.


MILO, SJEĆAŠ LI SE ŽRTAVA TVOJE NAREDBE HAPŠENJA, DEPORTACIJE I LIKVIDACIJE!!!

Ne želimo živjeti u društvu koje ne može da smogne snage da očigledan zločin proglasi zločinom i da svake godine zvaničnici tog društva ne budu u stanju da se toga sjete, poklone žrtvama i da pored svih obaveza koje proističu iz vladavine prava, postoji ona o časti, da sa žrtavama budemo solidarni i da tako spriječimo da se išta slično više ne ponovi.


Poručila je da se u Crnoj Gori u suštini ništa nije promijenilo u odnosu na godinu deportacije.

"Ne želimo živjeti u društvu koje ne može da smogne snage da očigledan zločin proglasi zločinom i da svake godine zvaničnici tog društva ne budu u stanju da se toga sjete, poklone žrtvama i da pored svih obaveza koje proističu iz vladavine prava, postoji ona o časti, da sa žrtavama budemo solidarni i da tako spriječimo da se išta slično više ne ponovi. Sve ove godišnjice koje prolaze u iščekivanju svjedoče o tome da se u Crnoj Gori u suštini ništa nije promijenilo, da još uvijek nema snage da se suočimo sa onim što se dogodilo, a logično objašnjenje za to jeste da je vlast još uvijek ista", kazala je Gorjanc-Prelević.

Prije tri godine, nekoliko nevladinih organizacija i građanskh aktivista iz Crne Gore uputilo je inicijative na adrese najviših državnih zvaničnika Crne Gore i opštine Herceg Novi da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore, inicijativu da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i inicijativu i da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog primjene policijskih ovlašćenja tokom deportacije izbjeglica iz BiH. Nijedna inicijativa do danas nije prihvaćena.

Današnjoj godišnjici deportacije prisustvovala je i Nedžiba Bajrović, čiji je suprug Osman odveden u smrt 27. maja 1992. godine. On je s porodicom te godine pristigao u Herceg Novi, kako bi započeo život, odakle je i deportovan.

"Pozivam predsjednika države i vlade, tužilaštvo, da se konačno okonča ovaj proces i da se odgovorni kazne. Zamjeram svim ambasadama u Crnoj Gori, posebno ambasadama EU, što nisu došli ovdje danas. Oni ćute, a svaka ćutnja je odobravanje zločina", kazala ja Bajrović.

Ona je kazala da je njen suprug imao 37 godina kada je odveden u smrt.
Evropski sud za ljudska prava uskoro će odlučiti da li postoji pravna osnova za tužbu protiv Crne Gore u predmetu koji se odnosi na ratne deportacije bošnjačkih izbjeglica, koje su kasnije ubijene.

Crnoj Gori je dat rok do narednog mjeseca da odgovori na zahtjev Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu nakon što su tu zemlju tužile porodice Bošnjaka koji su deportovani 1992. godine, a kasnije i ubijeni u BiH.

Devet bivših crnogorskih policajaca optuženih za deportacije oslobođeno je optužbi u novembru 2012. godine, nakon što je Viši sud u Podgorici presudio da, iako su hapšenja bila nezakonita, ona nisu predstavljala ratni zločin, a devet optuženih osoba nisu pripadale nijednoj strani u ratu u Bosni i Hercegovini.



HERCEG NOVI: NVO OBILJEŽILE 26 GODINA NEKAŽNJENOG RATNOG ZLOČINA DEPORTACIJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH IZBJEGLICA




Memorijalnim skupom ispred CB Herceg-Novi obilježeno je 26 godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica, i dalje bez krivične pravde za žrtve, bez spomenika, bez dana sjećanja i izvinjenja policije za nezakonito hapšenje civila i njihovo izručenje u svojstvu talaca vojsci Bosanskih Srba u maju 1992. godine. Od najmanje 66, a prema nekim procjenama i preko 80 izručenih civila, po pravilu Muslimana, iz sabirnog centra u Herceg-Novom preživjelo je samo 12.

Ovo je 14. po redu memorijalno okupljanje kojim nezvanična Crna Gora odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, a 9. koje se održava ispred centra policije u Herceg-Novom, gdje se zahtijeva postavljanje memorijalnog obilježja za žrtve.

Crna Gora je ipak i ove godine pokazala da ima ljudi koji ne dopuštaju da se žrtve ovog zločina zaborave, od nadležnih vlasti uporno zahtijevaju utvrdjivanje individualne krivične odgovornosti i dostojan memorijal za žrtve da bi se sprečili novi zločini.

Skup su organizovale nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, podržao Savjet za građansku kontrolu rada policije, a učestvovali su i predstavnici političkih stranaka Liberalna partija - Vido Drašković, SDP - Dragan Šimrak, URA - Nikola Radman, Socijaldemokrate - Tatjana Fanfani i predsjednik opštine Plav Orhan Šahmanović.

Skupu je prisustvovala i Nedžiba Bajrović, čiji je suprug Osman Bajrović žrtva deportacije čiji posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni. Skup su pismom pozdravile i Hava Bosno, Bahrija i Hazbija Begić, takođe supruge stradalih žrtava deportacije koje žive u Švedskoj. (B.net)




Ostali prilozi:
Ostali prilozi istog autora:
» ŽENSKA DŽAMIJA
11. June 2018 18:02