Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Komentari


U Novom Pazaru upriličena svečana akademija u povodu 25 godina od osnivanja Mešihata
REISU-L-ULEMA DR. KAVAZOVIĆ: ČUVAJMO I RAZVIJAJMO BOSNU I HERCEGOVINU I SANDŽAK
Procitaj komentar

Autor: B.net
Objavljeno: 31. October 2018. 13:10:44


U utorak, 30.10.2018 godine, Svečanom akademijom na Fakultetu za islamske studije obilježeno je 25 godina od osnivanja Sandžačkog Mešihata. Akademija je okupila brojne delegacije: Rijaseta IZ-e u BiH na čelu sa reisu-l-ulemom dr. Husien ef. Kavazovićem koju su činili muftije, dekani islamskih fakulteta i direktori medresa; delegaciju Islamske zajednice Albanije koju je predvodio muftija Skender Brućaj; delegaciju ambasada muslimanskih zemalja u Beogradu predvođenu kuvajtskim ambasadorom Jusufom Abdusamedom; delegaciju bošnjačkih predstavnika u Parlamentu i Vladi R. Srbije te čelnika i predstavnika bošnjačkih političkih i kulturnih organizacija. Domaćin svečanosti bio je predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić sa svojim imamima, predsjednicima medžlisa, rukovodiocima i uposlenicima ustanova Islamske zajednice, te članovima Sabora i Mešihata.

Na akademiji je bilo riječi o počecima osnivanja Mešihata IZ-e Sandžaka, izazovima i prednostima koje su rezultirale da Sandžak dobije jaku, stabilnu i čvrstu Islamsku zajednicu koja simbolizira i okuplja Bošnjake.


Muftija Dudić: Mešihat od svog osnivanja preuzeo brigu o cjelokupnom vjerskom životu na ovim prostorima


Objedinjena Islamska zajednica 2007. godine obuhvatila je četiri muftijstva: sandžačko, preševsko, novosadsko i beogradsko, a njen prvi predsjednik bio je muftija Muamer ef. Zukorlić koji je ovu funkciju obnašao do 2014. godine, kada ga je naslijedio dr. Mevlud ef. Dudić, koji i danas uspješno obavlja svoj emanet.

Muftija Dudić je istakao da su aktivnosti oko formiranja Mešihata bile u duhu Šerijata i naglasio da je Mešihat od svog osnivanja preuzeo brigu o cjelokupnom vjerskom životu na ovim prostorima. Danas u Sandžaku ima 199 džamija, od čega u Novom Pazaru 64, dok na prostoru Sandžaka i Srbije postoji 250 džamija. Podsjetio je da je u ovom periodu nastala i Medresa Gazi Isa-beg sa odjeljenjima u Rožajama i Preševu, Fakultet za islamske studije, Internacionalni univerzitet, predškolska ustanova Reuda i Vildan, a u svim sandžačkim gradovima CHR „Hajrat“ sa vakufskim kuhinjama, Škola Kur'ana Časnog, Media centar u okviru kojeg je TV Sandžak, Refref radio i novine „Glas islama“. Ukazao je na niz nepravednih događaja koji su nam učinjeni, podsjetivši na udar na Islamsku zajednicu 2007. godine, kao i na pritiske zbog neraskidive veze Mešihata sa Rijasetom u Sarajevu.



“Nećemo se kao zajednica baviti politikom, i nemojte to da činite, ali se hoćemo braniti od onih koji su napravili podjelu u bošnjačkom narodu, koji su nam htjeli rasturiti Islamsku zajednicu, koji su nam otimali vakufska dobra i koji ne rade u interesu muslimana i islama.“
Muftija dr. Mevlud ef. Dudić istakao je zahvalnost reisu-l-ulemi dr. Husein ef. Kavazoviću na dugogodišnjoj podršci i zajedničkom djelovanju, a potom uručio priznanje i poklon narodnom poslaniku akademiku Muameru Zukorliću i reisu-l-ulemi Kavazoviću.

Akademik Zukorlić je ukazao da tada i sada sa pozicije drugih institucija i organizacija u Sandžaku, koje su nastale pod okriljem Islamske zajednice, jesu odlučni da pokažu kapacitet Sandžaka - da bude regija susreta. Kazao je da politički interesi naroda na ovim prostorima ne moraju biti na principu „ili-ili“ već „i-i“.


Akademik Zukorlić je ukazao da tada i sada sa pozicije drugih institucija i organizacija u Sandžaku, koje su nastale pod okriljem Islamske zajednice, jesu odlučni da pokažu kapacitet Sandžaka - da bude regija susret


„Islamska zajednica, kao simbol opstanka Bošnjaka i muslimana općenito na ovom prostoru poslije pada Osmanske imperije, jedina je institucija koja je postojala u kontinuitetu i koja simbolizira naš opstanak i našu slobodu. Naša je ambicija da ostanemo ustrajni i dobijemo što više drugih društvenih političkih faktora, da Sandžak dobije politički status i priznanje prekogranične regije sa izvjesnim stepenom lokalne i regionalne samouprave i autonomije koja bi se postigla kroz dijalog.“



Reisu-l-ulema Kavazović je najprije čestitao Mešihatu jubilej kao potvrdu upornosti i istrajnosti borbe te naglasio da će njihova veza Rijaseta sa Islamskom zajednicom u Srbiji biti neraskidiva.

„Nastavit ćemo zajedno koračati sa našom braćom i sestrama u Sandžaku. Sandžak je naša prva duhovna domovina. Mešihat IZ-e u Srbiji sa sjedištem u Sandžaku, sa svojim džematima i medresama, zavještanje je oko koje se okuplja naš narod. Ustanove i organi Mešihata su ovozemaljsko uže koje povezuje naš narod na ovom prostoru u čvrst i snažan snop klasja kojeg čuvamo za budućnost.“

Reisu-l-ulema je nakon obraćanja dodijelio priznanje muftiji dr. Dudiću u vidu ahmedije, a Mešihatu plaketu te na taj način jasno dao do znanja da je Mešihat institucija koja je u prethodnih 25 godina bitno uticala na poboljšanje života u Sandžaku kroz svoje projekte i ustanove. Prilikom dodjeljivanja reisu-l-ulema Kavazović je kazao da je ovo priznanje svim pripadnicima Islamske zajednice u Srbiji.

Obraćanje reisu-l-uleme na obilježavanju 25. godišnjice osnivanja Mešihata IZ-e u Srbiji

SANDŽAK JE NAŠA PRVA DUHOVNA DOMOVINA



Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović: Nastavit ćemo zajedno koračati s našom braćom i sestrama u Sandžaku. Sandžak je naša prva duhovna domovina. Mešihat IZ-e u Srbiji, sa sjedištem u Sandžaku, sa svojim džematima i medresama, zavija je oko koje se okupljao naš narod. Ustanove i organi Mešihata su ovozemaljsko uže koje povezuje naš narod na ovom prostoru u čvrst i snažan snop klasja kojeg čuvamo za budućnost. Kao i do sada, Islamska zajednica u BiH će biti čvrsta kula u odbrani naše domovine, slobode i dostojanstva našeg naroda. Ali, mi želimo da naš narod ima i političke, kulturne i humanitarne institucije. Jer, narod, to je duh i tijelo, a narod hoće da se kulturno uzdiže, politički predstavi i da socijalno zaštiti najslabije članove svoje zajednice, kojih se ne možemo odreći, niti ih odbaciti.


Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović prisustvovao je svečanoj akademiji održanoj u Novom Pazaru 30. oktobra 2018. godine povodom obilježavanja 25. godišnjice osnivanja Mešihata Islamske zajednice u Srbiji te se obratio prisutnima prigodnim riječima. Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

- Braćo i sestre, dragi prijatelji, uvaženi zvaničnici, es-selamu alejkum.
U ime muslimana, pripadnika i članova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, čestitam vam ovaj veliki i značajni jubilej, ovu još jednu veliku potvrdu vaše upornosti, istrajnosti i borbe. Svima vama, džematlijama, imamima i muderisima želim iskazati veliko poštovanje. Posebne selame upućujem muftiji Mevludu Dudiću i svim uposlenicima Islamske zajednice u Srbiji.
Vaše prisustvo u ovolikom broju dokaz je da smo živa zajednica muslimana na našem putu „pozivanja na dobro, a odvraćanja od onoga što je ružno i zlo“. Islamska zajednica je zajednica ljudi, muškaraca i žena, koja se temelji na bratstvu, prijateljstvu, saradnji, njegovanju i razvijanju odnosa koji se zasnivaju na vrijednostima vjere i poštivanju naše tradicije. Islamska zajednica trajno je opredijeljena da brine o slobodi i dostojanstvu našeg čovjeka i svih ljudi s kojima živimo. Mi smo velika porodica muslimana i njeni smo ponosni članovi. To je zajednica s oko 2.500 džemata, više hiljada mekteba, obdaništa, medresa i fakulteta. Ovo je zajednica čija je misija i tradicija u našem narodu prisutna preko 600 godina.
Šest stoljeća postojanja je vrijeme u koje su naši preci upredali duhovna i materijalna dobra i tako istakli mustru koja je, hvala Bogu, i danas prepoznatljiva i na Istoku i na Zapadu. Bošnjaci mogu biti ponosni na svoju narodnu i islamsku tradiciju. To je danas narod koji je svjestan svojih evropskih korijena i pripadnosti duhovnoj tradiciji islama.
Iz ovih univerzalnih tradicija razvili smo one i onakve oblike naše duhovnosti i svijesti koje su nam pomogle da razumijemo svoj unutarnji i vanjski svijet, te da se, organiziranjem svoje Zajednice, potvrdimo kao autohtoni narod. Naši preci, ali i mi danas, pokazujemo da smo bili u stanju obrazovati vlastite institucije, s mnoštvom organa i ustanova. One izviru iz našeg bića i izraz su naše stalne borbe da očuvamo i razvijemo naš narodni i vjerski identitet. Dokaz za to je uspješno snalaženje naših ljudi, koji su u samo jednom stoljeću promijenili tri politička sistema i tri državna okvira, da bi na kraju XX stoljeća zaokružili svoj nacionalni identitet. Neki bi kazali da najveća zasluga pripada baš Islamskoj zajednici, koja je uvijek bila više od vjerske zajednice. Ona je matica našeg naroda.



Ako bismo gledali na historiju samo s materijalističkog stanovišta, naš narod je već odavno trebalo da ne postoji. No, to nije tako, i upravo je naše postojanje začuđujuća pojava. Sa sudbinskog aspekta, imamo svoju misiju u Evropi, koja je, prije svega, duhovne i moralne prirode. Naša sudbina se ne može objasniti elementima prilagođavanja, kojima se na materijalistički način pokušava objasniti sudbina naroda. Mi smo jedan od najzagonetnijih naroda Evrope. Kob koja nam je namijenjena ukazuje na posebno mjesto, ali i na duhovne osnove našeg bića i naše historijske sudbine. Za našu sudbinu vezana je evropska drama velikih crkvenih raskola, kao i drama nacionalnih raslojavanja i odvajanja. Postojanje i opstanak našeg naroda s jasnim heretičkim stavovima u vrijeme velike istočne i zapadne inkvizicije, ali i mržnje prema elementima muslimanske kulture i civilizacije na ovim prostorima tokom XIX i XX stoljeća, teško da može biti objašnjena putem tradicionalne historijske kritike. Kod drugih naroda u našem okruženju takva dramatika ne postoji, uprkos njihovom nastojanju da se ona vještački proizvede.

Iako izloženi velikim stradanjima, Bošnjaci su ostali historijski narod. Nikada nismo posezali za tim da sebi dajemo mitske odlike, da sebe prikažemo nebeskim narodom ili vjerskim predziđem. Naprotiv, naš narod je, uprkos svim izazovima, ostao aktivan u historiji, ne bježeći sa historijske pozornice u metapovijest. To je narod volje, ali nije nam nepoznata ni duboka kontemplacijska povezanost s Bogom. U našem shvatanju vjere, kao poveznice između čovjeka i Boga, besmrtan je samo Bog, a čovjek je smrtno biće. Naš čovjek je proizveo svijest o vječitoj borbi, otporu protiv satiranja i zatiranja našeg naroda i uništavanju našeg identiteta. Sandžak je sjajan primjer tog otpora, te naše narodne besmrtnosti.



O historičnosti našeg naroda govore nam politički sukobi pa i raskoli unutar njega. Za veličinu našeg naroda to nisu bili mali historijski izazovi u veoma teškom vremenu, tokom XIX i XX stoljeća. No, uprkos političkim raskolima, koji na prvi pogled izgledaju grubo i dramatično, oni ipak imaju svoje mjesto u učvršćivanju svijesti kod naših ljudi.
Uspjesi i porazi su, ma kako se to nama čudno činilo, podjednako važni za svaki narod. To su duboke brazde koje zasijecaju u svijest naroda s dugotrajnim posljedicama. Propast pokreta Gradaščevića ili poraz otpora muftije Šemsekadića ipak je rezultirala uspjehom borbe Alije Izetbegovića. Velika ostvarenja ne nastaju odjednom, već se baziraju na pokušajima.
Na ovaj način se iznova doseže svijest o potrebi koncenzusa u zajednici, kada je u pitanju opstanak i sloboda naroda. Trajnija sigurnost se može osigurati skoro jedino kroz oblik institucionalnog predstavljanja. Na tu historijsku zakonitost ukazao je i Poslanik, a.s., kada je kazao: Božija snaga i pomoć je u narodu, koja teče kroz zajednicu, džema'at.
Naša je obaveza da našem narodu ispravno predočimo slovo i duh naše vjere. Religijska duhovnost našeg naroda zasnovana je na vjerovjesničkim predajama, čija su poruka i poslanje okrenuti i ovozemaljskoj budućnosti i budućem svijetu, Ahiretu. Ispovijedi koje se oslanjaju na mit su okrenute prošlosti i povezane su s onim što je prošlo, ali čija sjenka još u potpunosti ne iščezava iz svijesti naroda. Mit je priča povezana s prošlošću, koja ne oslobađa ljude, već duh naroda drži u ropstvu, neslobodnim. Vjera u budući svijet daje nam pretpostavku da iz pozicije vlastite duhovnosti vršimo moralni izbor, obrazujući na taj način etičku sliku našeg svijeta, koja je poput otvorenog platna pogodna za stalno dodavanje novih detalja. Živa etička slika svijeta i naša bošnjačka tradicija, uronjene u islamski svjetonazor, potka su našeg svekolikog bića.
Naš narod je stasavao između unutarnje svijesti o individualnoj slobodi izbora i vanjskog nametanja kolektivne bogumilsko-islamske krivice. Za jednu se morao zalagati, a protiv druge se morao boriti. Tako je i danas. I danas se suočavamo s ovim demonima, unutarnjim i vanjskim, a to je vjerovatno bio i ostao najsnažniji izvor naše hereze: nepristajanje na uslovljavanja i pritiske.



Islam je lišen učenja o izabranom narodu, ali nije lišen učenja o uzoritoj zajednici ljudi, o uzoritom društvu. Islam zagovara društvo koje će se temeljiti na natjecanju u dobru (fa istebiqu al-khayrat). Inspiriran ovim ajetom, rahmetli Alija Izetbegović je kazao: „Dobrog kršćanina više cijenim nego hrđavog muslimana. Ne mogu braniti nešto samo zato što je muslimansko (a nije islamsko), niti ignorisati neko dobro samo zato što je tuđe“. Prosperitet ljudi moguć je samo u zajednici koja insistira na moralnim vrijednostima čovjeka i u kojoj se poštuju i štite sloboda, pravda i jednakost, ali i zajednice u kojoj vlada princip da oni kojima su date upravljačke ovlasti, poteškoće pretvara u olakšice svojim članovima (yesiru wa la tu'asiru).
Mi smo jedna od najznačajnijih autohtonih skupina muslimana na evropskom tlu. Kao evropski muslimani, moramo biti svjesni boje (sibgha) koju nosimo.
To je boja koja izbija iz duhovnih korijena našeg naroda, u kojoj se krije razrješenje naše sudbine. Naš narod u prošlosti nije mogao prihvatiti nametanje crkvenog kršćanstva, jer je želio biti slobodan u svom duhovnom i fizičkom biću kroz svoju Crkvu bosansku i svoju državu Bosnu. Ni danas ne pristaje da mu se nameće podržavljeni islam, niti da mu se nasrće na domovinu. Mešihat IZ-e u Srbiji treba i mora biti svjestan svoje uloge i odgovornosti koju ima prema duhu i biću našeg naroda u Sandžaku. Okupljati, a ne razgoniti (beširu wa la tunefiru), tako nastupa matica. Ideja koja navještava milost kao izbavljenje ljudi, sadržana u posljednjoj objavi, nosi u sebi blagu vijest (al-bushra), ne samo za pojedinca na njegovoj individualnoj ravni, u vezi s pitanjem njegove osobne sudbine, već i za cijeli narod i čovječanstvo. Voljnim prihvatanjem da služimo ideji dobra (ideji islama), razrješava se sva naša tragedija na ovom svijetu.



Nastavit ćemo zajedno koračati s našom braćom i sestrama u Sandžaku. Sandžak je naša prva duhovna domovina. Mešihat IZ-e u Srbiji, sa sjedištem u Sandžaku, sa svojim džematima i medresama, zavija je oko koje se okupljao naš narod. Ustanove i organi Mešihata su ovozemaljsko uže koje povezuje naš narod na ovom prostoru u čvrst i snažan snop klasja kojeg čuvamo za budućnost. Kao i do sada, Islamska zajednica u BiH će biti čvrsta kula u odbrani naše domovine, slobode i dostojanstva našeg naroda. Ali, mi želimo da naš narod ima i političke, kulturne i humanitarne institucije. Jer, narod, to je duh i tijelo, a narod hoće da se kulturno uzdiže, politički predstavi i da socijalno zaštiti najslabije članove svoje zajednice, kojih se ne možemo odreći, niti ih odbaciti.

Poštovani muftija Dudiću, draga braćo, dozvolite mi da vam čestitam četvrt stoljeća od obnavljanja rada Mešihata u Sandžaku, u Novom Pazaru, za muslimane Sandžaka i Srbije.
Završio bih ovo obraćanje riječima rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića: „Zašto se ne može napustiti svoja zemlja“?, pita se on. „Ne može, jer se ne mogu ponijeti sa sobom grobovi, a grobovi naših očeva i djedova naši su korijeni. Biljka koja je iščupana iz korijena ne može živjeti. Moramo dakle ostati ovdje“.

Braćo i sestre, čuvajmo i razvijajmo Bosnu i Hercegovinu i Sandžak. Tu su naši domovi, to je naša domovina. Učinimo Islamsku zajednicu prostranim dvorištem u našoj kući za sve muslimane. „Pravi patriota nije onaj koji svoju domovinu uzdiže iznad ostalih, nego onaj koji čini da ona bude dostojna te hvale“, kazao je Alija Izetbegović. Slično bismo mogli reći i za Islamsku zajednicu, zaključio je na kraju reisu-l-ulema Kavazović.

VRH



Ostali prilozi:
» KAPIJE SVJETLOSTI UMJETNIČKI I NAUČNI UNIVERZIM DR PUPOVIĆA (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 18. March 2024 14:46
» ŠTO NE STIGOŠE KAMOM, POSTIŽU GUMICOM!
Esad Krcić | 22. February 2024 01:24
» NE TREBA ODUSTAJATI OD ČINJENJA DOBRIH DIJELA
Mensud Alićušić | 19. February 2024 16:47
» ISMET HADŽIĆ PETODECENIJSKI TRAG U LIKOVNOJ UMJETNOSTI CRNE GORE (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 15. February 2024 15:40
» DEMOKRATE RUŠE DEMOKRATIJU U NJEMAČKOJ
Nihat Bećirović | 09. February 2024 22:48
» ULOGA I ZNAČAJ DR. NAKE NIKŠIĆ U PROMOCIJI MUZIČKE KULTURE SANDŽAKA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:51
» UMRLI PRIJE SMRTI?
Midhat Hajrović | 04. February 2024 14:47
» POLITIČKI INFLUENSERI U SANDŽAKU
Dino Bašović | 02. February 2024 17:24
» KO „PEVA“ ZLO MISLI
Dino Bašović | 29. January 2024 15:47
» OD BAHA DO SEVDAHA
Mensud Alićušić | 29. January 2024 13:38
Ostali prilozi istog autora:
» ANELA FETIĆ: USPOMENE
13. March 2024 13:12
» 20 NAJROMANTIČNIJIH GRADOVA U BIH
08. February 2024 20:15
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif