AKADEMIK DR. SUAD KURTĆEHAHJIĆ: Dan državnosti je potpuno legalan i legitiman. - Iako je BiH tada bila pod agresijom, u februaru 1995. godine tadašnji organi utvrdili su da je 25. novembar Dan državnosti BiH. U Aneksu II dejtonskog Ustava u prijelaznim odredbama navodi se da svi zakoni i svi drugi propisi koji nisu u suprotnosti s njim, i dalje ostaju da važe, dok drugačije ne odredi kompetentni organ vlasti BiH. Dakle, nije suspendovano naše kompletno prethodno pravo, suspendovani su samo propisi koji su u suprotnosti s dejtonskim Ustavom, a svi oni propisi koji su regularno doneseni, a nisu u suprotnosti s dejtonskim Ustavom, i dalje ostaju na snazi dok se ne promijene. Pošto se Dan državnosti nikad nije promijenio, on je i dalje validan. Tako stoji u dejtonskom Ustavu, za koji se upravo Dodik zakleo da će poštivati

Dan državnosti BiH, 25. novembar jedan je od najznačajnijih događaja u historiji BiH, jer su nakon 480 godina, odnosno nakon 1463. godine, kada je Bosna pala pod Osmanlije, njeni građani i narodi na taj dan 1943. prvi put došli u situaciju da slobodno odlučuju svojom voljom o njenoj sudbini, kaže predsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca, akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić.

U razgovoru za Vijesti.ba, ovaj ugledni profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka podsjetio je na historijski slijed događaja koji su prethodili Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu, koji se obilježava kao Dan državnosti BiH.

Osnivačkoj skupštini ZAVNOBiH-a, održanoj sa 25. na 26. novembra 1943., prisustvovalo je 247 delegata, koji su pojedinačnim glasanjem izabrali 173 vijećnika. Onda je tih 173 vijećnika donijelo odluke koje su opredijelile budućnost BiH - Rezoluciju ZAVNOBiH-a, Proglas narodima BiH i Odluku da se 58 vijećnika, kao delegate BiH, pošalje na AVNOJ, gdje su četiri dana kasnije udareni temelji nove Jugoslavije.

- Vjerovatno je za nas najznačajnija Rezolucija ZAVNOBiH-a koja je imala šest tačaka, a tačkom 5. je definirana BiH i izražena volja naroda u BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena BiH, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost Srba, Muslimana i Hrvata. Time je udaren temelj multietničnosti BiH, koja je koncipirana kao zemlja idealnog suvlasništva i u kojoj nijedan narod nema ekskluzivno pravo ni na jedan njen dio, a svi narodi imaju pravo na uživanje u punoj teritoriji BiH - naglašava Kurtćehajić.

Profesor podsjeća da je Bosna bila moćna srednjovjekovna država. U osmanskom periodu 1463. godine je izgubila državnost, ali je sačuvala određena politička identifikaciona obilježja, najprije kao Bosanski pašaluk, i to od 1580. godine, a od 1864. godine kao Bosanski vilajet.

Srbija koja je padom Smedereva 1459., dakle četiri godine prije Bosne imala Smederevski sandžak u Osmanskoj državi, što je niži administrativni nivo od pašaluka, a Hrvatska je još 1102. godine padom pod Ugarsku izgubila svoju državu.

U 19. Vijeku, zahvaljujući Prvom i Drugom srpskom ustanku, 1804. i 1815. godine, Srbija od Osmanlija dobija određenu autonomiju, što Bosni nije pošlo za rukom, jer je sultan ugušio Pokret Gradaščevića, tako da na Berlinskom kongresu 1878. godine Bosna ima nepovoljniji položaj i dobija status pokrajine, dok Srbija i Crna Gora stiču nezavisnost.

- Kod stvaranja Kraljevine SHS, Bosni je prijetilo aktiviranje Londonskog ugovora od 1915. godine, na koji se sad Srbi često pozivaju, kojim je Kraljevina Srbija kao nagradu za učešće u Prvom svjetskom ratu trebala da dobije cijelu Bosnu i pola Dalmacije, odnosno dobre dijelove Hrvatske, dok su drugu polovinu dalmatinske obale trebali uzeti Italijani. Stvaranje Kraljevine SHS, iako je bilo pod ozbiljnom velikosrpskom hegemonijom, za Bosnu je možda bilo i spas, jer bi rješenje da ta država nije stvorena vjerovatno za Bosnu bilo i nepovoljnije - mišljenja je Kurtćehajić.

Srpska i hrvatska interesna sfera su 26. avgusta 1939. godine podijelile Bosnu, što je poznatije kao sporazum Cvetković-Maček. Srećom, taj sporazum nikad nije zaživio, jer je nekoliko dana poslije počeo Drugi svjetski rat napadom Njemačke na Poljsku.

- Josip Broz Tito bosanskim je prvacima predložio da naprave svoje zemaljsko vijeće. Takvom Titovom prijedlogu suprotstavili su se neki od njegovih najboljih prijatelja, među ostalim Milovan Đilas i Moša Pijade. Međutim, presudio je Titov autoritet i rezoniranje da BiH, nakon svega što joj se desilo i nakon što je iznijela najveći teret narodnooslobodilačke borbe, ne smije doći u poziciju da bude u lošijem položaju od Srbije i Hrvatske - pojašnjava naš sagovornik.

Bosanski prvaci, koje su sačinjavali predstavnici svih naroda, tada su se okupili i realizirali tu ideju kroz održavanje Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a.

Jedno od pitanja koje se može postaviti, navodi Kurtćehajić, je kako je moguće da su tadašnji predstavnici bosanskih Srba u ZAVNOBiH-u jednoglasno glasali za sve odluke, a danas imamo problem unutar BiH.

- Pa možda odgovor leži u jednoj od šest tačaka Rezolucije ZAVNOBiH-a - tačka 4. je govorila da narodi BiH odlučuju zajedno s drugim narodima u stvaranju nove demokratske federativne Jugoslavije. Dakle, treba razumjeti da je BiH stvarana u okviru Jugoslavije, a ne kao nezavisna država, tako da se postavlja pitanje da li bi srpski delegati i tada glasali na način na koji su glasali za BiH, da je njena sudbina bila nezavisnost, a ne u okviru Jugoslavije - napominje Kurtćehajić.

Naš sagovornik potom se obratio predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, objasnivši mu pravne aspekte Dana državnosti BiH.

- Dodik zaista u pogledu pravnog tumačenja mnogo griješi, ali glavni problem je bošnjačka politička elita koja ne reagira na adekvatan način - rekao je Kurtćehajić.

Naglašava kako je Dan državnosti potpuno legalan i legitiman.

- Iako je BiH tada bila pod agresijom, u februaru 1995. godine tadašnji organi utvrdili su da je 25. novembar Dan državnosti BiH. U Aneksu II dejtonskog Ustava u prijelaznim odredbama navodi se da svi zakoni i svi drugi propisi koji nisu u suprotnosti s njim, i dalje ostaju da važe, dok drugačije ne odredi kompetentni organ vlasti BiH. Dakle, nije suspendovano naše kompletno prethodno pravo, suspendovani su samo propisi koji su u suprotnosti s dejtonskim Ustavom, a svi oni propisi koji su regularno doneseni, a nisu u suprotnosti s dejtonskim Ustavom, i dalje ostaju na snazi dok se ne promijene. Pošto se Dan državnosti nikad nije promijenio, on je i dalje validan. Tako stoji u dejtonskom Ustavu, za koji se upravo Dodik zakleo da će poštivati - govori Kurtćehajić.

Osvrnuo se i na Dodikovu prvu konferenciju za novinare koju je u svojstvu predsjedavajućeg kolektivnog šefa države u petak održao u Istočnom Sarajevu.

- Ja zaista počinjem da vjerujem da niko od naših bošnjačkih političkih predstavnika, koji su u vrhu države, uopšte ne razumije odredbu o dodatnim nadležnostima, koju sam ja ponovio pa bar stotinu puta na svim mogućim televizijama. Dodik insistira na izvornim nadležnostima, a članom 3. Ustava BiH definisane su nadležnosti institucija BiH, kojih ima ukupno deset. I on sad ide za tim da sve to što nije među tih deset pripada entitetima. Međutim, stvari ne stoje tako - objašnjava profesor.

U članu 3., stav 5. Ustava BiH, koji govori o dodatnim nadležnostima, navodi se sljedeće:

"BiH će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima V-VIII Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama BiH. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti".

- Nama su posebno zanimljivi aneksi VI i VII - ljudska prava i izbjegle i raseljene osobe. Ovim dijelom odredbe oni su dati državi BiH. Mi ovo nikad nismo iskoristili. Mi smo na entitetskom nivou rješavali pitanja izbjeglih i raseljenih osoba, a na osnovu slova Dejtona morali smo to rješavati državnim zakonom - rekao je Kurtćehajić.

Podsjeća kako Dodik neprekidno govori da će vratiti sve nadležnosti koje su manjem bh. entitetu oduzeli visoki predstavnici.

- To nije bilo protivpravno, već na bazi ove odredbe, koja je omogućila onome ko je konačni tumač, a to je visoki predstavnik, da utvrdi šta je potrebno da bi se očuvao suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH. Visoki predstavnici, posebno Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown, su na osnovu te odredbe mnoge stvari postavili na svoje mjesto - kaže Kurtćehajić.

Potcrtava kako odgovorno tvrdi da visoki predstavnik ima najjača ovlaštenja u BiH, jača čak i od Predsjedništva BiH, Parlamenta BiH i Ustavnog suda BiH zajedno. Po osnovu ove odredbe, dodaje Kurtćehajić, visoki predstavnik može procijeniti da na državnom nivou budu policija, sport, kultura, zdravstvo, obrazovanje...

- Međutim, mene zabrinjava to što je Dodik 100 puta rekao da hoće da vrati izvorne nadležnosti, ja 100 puta govorio o dodatnim nadležnostima, a gotovo niko drugi nije spomenuo dodatne nadležnosti. Volio bih da napravite anketu među političarima i pitate ih šta su dodatne nadležnosti. Po mom mišljenju, oni pojma o tome nemaju, iako je to najznačajnija odredba dejtonskog Ustava za integraciju BiH - smatra Kurtćehajić.

Mišljenja je i da se Dodiku nije smjelo dozvoliti da bude na poziciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

- Ja sam pisao otvorena pisma, nema šta nisam radio, posebno nakon njegove izjave od prije nekoliko mjeseci kada je na RTRS-u rekao da BiH nije njegova država. Na upit novinara je li njegov politički cilj i dalje nezavisna RS, on je tada rekao da jeste i da to ne krije. Pa to naprosto nije normalno. Pa zamislite da kandidat za predsjednika SAD-a, Francuske, Velike Britanije ili neke druge države kaže da hoće ja razbije, pa strpali bi ga u ludnicu - ističe Kurtćehajić.

Visoki predstavnik Valentin Inzko, nastavlja profesor, iz svog kukavičluka propustio je da suspenduje Dodika, da uradi ono što su uradili raniji visoki predstavnici - "Paddy Ashdown, Wolfgang Petritsch i Carlos Westendorp nisu se libili da suspenduju i najjače političke ličnosti u manjem bh. entitetu zbog puno manjih grijehova od onih koje je Dodik napravio".

- Dodik sada ismijava državu BiH. I moje mišljenje je, ako se taj čovjek ne zaustavi u političkom smislu, ako se ne nađu mehanizmi, ako bošnjački politički establišment ne izvrši pritisak na Visokog predstavnika i ne pokrene jednu široku diplomatsku akciju da se taj čovjek suspenduje iz politike, BiH se vrlo brzo može naći u ozbiljnim problemima, gdje nije isključen ni scenario koji nam se desio '92-'95. godine - zaključio je Kurtćehajić. (D.K.)