Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Vijesti


STOLJEĆE OD SMRTI BH. REISA AZABAGIĆA: OSTANAK, UMJESTO ISELJAVANJA MUSLIMANA
Procitaj komentar

Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 27. November 2018. 14:11:35


Ove godine navršava se stotinu godina od smrti bh. reisu-l-uleme Mehmeda Teufika Azabagića, ali to nije bio jedini razlog zbog kojeg će u srijedu, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu biti organizirana manifestacija posvećena ovom velikom učenjaku.

Organizatori manifestacije su Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Gazi Husrev-begova biblioteka i Institut za društvena i religijska istraživanja, a održat će se pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića.

Manifestacija će otpočeti učenjem hatma-dove, slijedi otvarenje izložbe rukopisa i djela reisa Azabagića pod naslovom “Stogodišnjica smrti M. T. Azabagića“, autora Mehe Manjge, a centralni dio je naučni skup “Život i djelo reisa Azabagića“. Po završetku naučnog skupa premijerno će biti prikazan kratki dokumentarni film ”Reis Mehmed Teufik Azabagić“ u produkciji Media Centra Islamske zajednice u BiH.

Tri godišnjice

Povodom ovog značajnog jubileja Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, koji nastoji djela i aktuelna pitanja predstaviti široj publici u saradnji s Izdavačkim centrom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – El-Kalem objavio je knjigu na engleskom jeziku ”Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and his Risala on Hijra” (Risala fi al-Higra), koju je uredila Sumeja Ljevaković-Subašić.

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini preko svojih institucija i ustanova koje se bave određenim poslovima, nastoji pratiti važne događaje iz historije Bošnjaka na ovim prostorima i prigodnim programima i manifestacijama obilježiti te događaje.

Podsjetio je kako se ove godine navršavaju tri godišnjice značajne za drugog reisu-l-ulemu Mehmeda Teufika Azabagića. Naime, ove godine se navršava 180 godina od rođenja drugog reisu-l-uleme Azabagića, 125 od imenovanja za reisu-l-ulemu i 100 godina od smrti.

”Bosanskohercegovačko društvo se krajem 19. stoljeća iznenada našlo u veoma teškoj i turbulentnoj situaciji. Naime, došlo je do promjene kulturno-civilizacijskog kruga. Završena je jedna 400-godišnjica uprave Osmanskog carstva na ovim prostorima i došla je Austro-Ugarska kao jedan potpuno novi kulturno-civilizacijski krug”, podsjetio je Lavić.

Kazao je kako se bosanskohercegovačko stanovništvo, Bošnjaci i drugi narodi, različito reagirali na ovu promjenu. Lavić je ukazao na tri kategorije ljudi u tom peroidu: oni koji su smatrali da se oružanom borbom i otporom na sve moguće načine treba suprotstaviti nadolazećoj austrougarskoj upravi, onih koji su smatrali da se treba povući i odseliti se sa ovih prostora i oni koji su zastupali mišljenje da treba prihvatiti novu realnost onakvom kakva jeste i nastojati snaći se i prevazići novonastalu situaciju.

“Mehmed Teufik Azabagić je pripadao ovoj trećoj kategoriji, rekao bih, važnih, hrabrih vizionara ovog našeg društva koji je realnosti gledao u oči i svojim cijelim životnim putem nastojao iznaći adekvatna rješenja i odgovore na novonastalu situaciju“, pojasnio je Lavić.

Podsjetio je da je Azabagić rođen 1838. godine, u vrijeme kad osmanska uprava pokušava provesti određene reforme. Azabagić se školovao u rodnoj Tuzli, a zatim u Istanbulu. Po povratku iz Istanbula, obavljao je funkcije direktora već reformisanih škola u Sarajevu, a zatim i Tuzli. Potom je bio kadija, odnosno bio je uključen u sudski aparat osmanske uprave.

Upitan o idejama za koje se Azabagić zalagao, Lavić je rekao kako je riječ o hrabrom vizionaru koji je realnosti gledao u oči i na vrijeme shvatio da je Osmansko carstvo stvar prošlosti te se nije zavaravao utopijom da će se stara vremena vratiti.

Opovrgnuo mišljenje da je iseljavanje vjerska obaveza

Svjestan prilika iz tog vremena i činjenice da je dio stanovništva skoro preko noći ostao faktički nepismen, Azabagić se s još nekoliko vizionara tog vremena stavio u službu svog naroda u nastojanju da ga provede kroz teška i turbulentna vremena, i ne samo da umiri uznemireno stanovništvo nego i ukaže na načine kako se na ispravan način uklopiti i opstati.

S tim ciljem pristupa pisanju poslanice (risale) ”Risala o hidžri”, napisane na arapskom jeziku.

Lavić je kazao kako je reisu-l-ulema pokušao opovrgnuti tada nametnuto i rasprostranjeno mišljenje kako je vjerska obaveza seliti se sa ovih prostora i kako nije muslimanima dozvoljeno ostati živjeti na prostoru koji potpada pod nemuslimansku upravu.

”Ova njegova risala je kasnije prevedena na osmanski jezik. Objavljena je u štampariji ‘Vatan’, sve s nastojanjem da se to bosanskohercegovačko stanovništvo odvrati od jednog takvog neizvjesnog i riskantnog puta“, rekao je Lavić.

Podsjetio je kako je ova risala na bosanskom jeziku postala dostupna ‘90-ih godina prošlog stoljeća.

”Ona je bila namijenjena uskom krugu ljudi koji je trebao da prenese vjerski stav širokoj masi. Jer svijet je gledao u svoje vođe, posebno vjerske, i tražio od njih odgovore na to pitanje koje su vrijeme i prilike nametnule”, rekao je Lavić podsjećajući na različite odgovore o pitanju hidžre koji su se pojavili u to vrijeme.

Lavić je istakao kako Azabagić sa šerijatskog, pravnog, vjerskog stanovništa nastoji opvrgnuti mišljenja da je farz (obaveza) učiniti hidžru i ulemi ponuditi rješenje s kojim će izaći pred narod i pokušati riješiti akciju iseljavanja.

Osvrnuvši se na izložbu koja će biti organizirana u srijedu, Lavić je kazao kako su od Arhiva Bosne i Hercegovine posudili originalnu građu o postavljenju Azabagića na mjesto muftije, ali i reisu-l-uleme, inauguralnom govoru u Carevoj džamiji, zahtjevu za penzionisanje, koji će u toj formi prvi put biti predstavljeni javnosti.

Kazao je kako do unazad nekoliko godina nije bilo sveobuhvatne studije koja bi predstavila kompletan životni i radni vijek Azabagića.

”Risala o hidžri' svojevrsna fetva, ali nije zabrana

Sumeja Ljevaković-Subašić govorila je o knjizi ”Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and his Risala on Hijra“, u kojoj se nalazi predgovor reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, i riječ je o svojevrsnom doprinosu Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka govoru o hidžri, iseljavanju, ali i migrantskoj krizi s kojom se suočavaju Bosna i Hercegovina i Evropa općenito.

U knjizi je naveden i kratki uvod u djelo i misao Azabagića, djelo Osmana Lavića o iseljavanju Bošnjaka u vrijeme Austro-Ugarske i kratak osvrt na risalu Azabagića.

”Pitanje hidžre se sporadično aktualizira u muslimanskim društvima. Bili smo svjedoci da je ’93. godine, u jeku rata u Bosni i Hercegovini, jedan od istaknutih alima u to vrijeme, Nasiruddin al-Albani, izdao fetvu o obaveznosti iseljavanja Palestinaca iz prostora koji je okupirao Izrael. On je tada izdao fetvu kojom je obavezao Palestince da učine hidžru i isele se u područja pod muslimanskom vlašću”, posjetila je Ljevaković-Subašić, koja je dodala da je to izazvalo debatu među muslimanima o obaveznosti hidžre.

Ideja za pisanje knjige “Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and His Risala on Hijra“, javila se prije nekoliko godina, kada se pojavila teroristička organizacija ISIS i kada su se na području BiH pojavile esktremističke grupacije koje su zagovarale iseljavanje iz područja koja su pod nemuslimanskom vlašću, iz sekularnih država u takozvanu “islamsku državu”.

“Tada se javila ideja da risalu prevedemo na engleski jezik i kažemo da smo to pitanje riješili davno i da nama rasprava o obaveznoj hidžri, iseljavanju, nije potrebna, nije neophodna“, pojasnila je Ljevaković-Subašić.

Dodala je kako smo svjedoci da se u Evropi danas često govori o institucionaliziranju islama, o načinu integriranja muslimana u većinski kršćanska društva.

Istakla je kako Azabagić u svom djelu potcrtava uslove pod kojim hidžra postaje obavezna i da u uslovima u kojima danas živimo, nema obaveze hidžre.

”Možemo kazati da je ‘Risala o hidžri’ svojevrsna fetva, ali ona nije bila nikakva zabrana. To je prvenstveno bio apel ulemi da ne zagovara iseljavanje i ljudima ne govori o nužnosti iseljavanja. On u ovom djelu vrlo argumentirano, na osnovu Kur’ana, sunneta, djela iz Hanefijskog fikha (pravne škole, op.a.) govori o uvjetima kada jedna država postaje zemlja rata iz koje je neophodno iseliti se“, rekla je Ljevaković-Subašić, ističući kako Azabagić zaključuje da u slučaju Bosne i Hercegovine nisu ispunjeni ti uslovi i ne može narediti iseljavanje.

Podsjetila je kako je dio uleme u to vrijeme zagovarao da je iseljavanje vjerska obaveza, što je nakon nekoliko godina naišlo na suprotna mišljenja.

VRH



Ostali prilozi:
» PODJELA LAPTOPA NAJUSPJEŠNIJIM UČENICIMA I STUDENTIMA
Bošnjaci.Net | 14. March 2024 13:32
» VUJIĆ JE PUTINOV ČOVJEK U SJEDIŠTU UN-A U ŽENEVI
Bošnjaci.Net | 13. March 2024 20:34
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif