Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Teme


ODNOSI U PORODICI I NJIHOV UTICAJ NA MOTIV ŠKOLSKOG USPJEHA DJECE
Procitaj komentar

Autor: Sabaheta Muković
Objavljeno: 07. March 2019. 18:03:59


Dobro organizovan vaspitno-obrazovni proces i dovoljno motivisan učenik su bitan preduslov za uspjeh djece u školi, naravno uz maksimalno zalaganje i pomoć ostalih faktora koji učestvuju u vaspitnoobrazovnom procesu posredno ili neposredno. Najznačajniji problem u vaspitnoobrazovnom procesu je: kako motivisati učenike za učenje? Odgovor na ovo pitanje je jako važan, zato što je utvrđeno da učenici iako su sposobni za učenje, ako nisu motivisani, ako ne rade, odnosno ne uče dovoljno, ne postižu uspjeh u učenju, pogotovo ne uspjeh koji odgovara njihovim psihofizičkim sposobnostima i mogućnostima.

Predmet ovog istraživanja su odnosi u porodici, njihov uticaj na motivaciju djece i njihov uspjeh u školi. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 270 učenika druge godine Gimnazije „30. septembar“ u Rožajama, opšti smjer (122 učenika) i Srednja stučna škola: turistički smjer(58 učenika) i informatički smjer (90 učenika) novembra mjeseca, 2010. godine. Sprovedeno istraživanje je imalo za cilj da utvrdi u kojoj mjeri odnosi (interakcija) s porodicom, majkom/ocem (njihovo prihvatanje/odbijanje) utiču na motiv postignuća kod djece i njihov uspjeh u školi. Poseban akcenat u istraživanju dat je subskalama motiva pstignuća; (cilj usmjeren na uspjeh, cilj usmjeren na učenje i cilj usmjeren na izbjegavanje neuspjeha). Važan segment u životu djece je i njihovo zadovoljstvo/nezadovoljstvo porodicom, pa je i tom problemu posvećen dio ovog istraživanja.

U vrijeme velikih društvenih promjena i neizvjesnosti, porodica je jedino sigurno utočište, oslonac i zaštita. Porodica i njeni članovi, a naročito roditelji imaju veliku odgovornost u odrastanju, obrazovanju i formiranju, zdrave ličnosti. Oni “nose“ veliki teret za koji ne postoje unaprijed određena pravila ponašanja i postupaka ili načina na koji se postaje uspješan roditelj. Kako bi za sebe mogli da kažu da su uspješni roditelji treba da:

- Obezbijede prostor u kojem će se dijete osjećati prijatno i slobodno, a da oni ipak sačuvaju svoju ulogu;
- Ukažu na stvari koje bi trebalo da im budu prioriteti, a opet poštuju njegov izbor;
- Pruže djetetu dovoljno samostalnosti i privatnosti, ali ne dopuste previše samovolje i slobode.

Svi ovi zadaci su obaveze koje se postavljaju pred roditelje, a za čije je rješenje potrebna velika spretnost, sposobnost, strpljenje, istrajnost i snalažljivost. Stečeni model odnosa u porodici je iskustvo koje dijete koristi i prenosi pri formiranju novih socijalnih odnosa u koje se uključuje i čiji član postaje. Modeli i mehanizmi interakcije i ranog iskustva sa roditeljima postaju načini i šabloni građenja odnosa i interakcije sa drugima.


Motivacija i roditeljstvo

Sa razvojem motivacije počinje se u porodici koja je prva, osnovna i glavna ćelija društva. U porodici se kod budućeg učenika razvijaju kognitivne i konativne orjentacije. Ako roditelji i nastavnici prepoznaju individualne karakteristike svakog djeteta i prema njihovim različitostima organizuju i ostvaruju vaspitno-obrazovni rad u školi to sigurno vodi uspješnom savladavanju postavljenih zadataka i školskom uspjehu kao cilju kojem težimo. Postoje dva gledišta o ulozi porodice u izgrađivanju sistema vrijednosti individue.

Prvi stav o ulozi porodice je da porodica treba što vjernije sprovoditi društvene zahtjeve, kako bi obezbijedila kontinuitet u kulturi i omogućila uspješnu adaptaciju individue u svakoj novoj situaciji u kojoj se nađe. Porodica je posrednik između ličnosti i društva, pa se porodične vrijednosti javljaju s jedne strane kao refleksija društvenih vrijednosti, a s druge strane kao model za sistem vrijednosti ličnosti.

Prema drugom stavu, individua nije “glina koju treba oblikovati prema zahtjevima određenog društvenog sistema“, već ima funkciju da uskladi zahtjeve društva sa svojom dispozicijom. Zadatak i uloga porodice ne sastoji se u tome da prenosi na dijete gotov sistem vrijednosti, već da u njega usadi kriterijume pomoću kojih će ono biti u stanju da samostalno bira odgovarajuće vrijednosti.

Roditelji žele i nastoje da formiraju stabilne obrasce ophođenja prema djeci, a ona će to iskustvo koristiti kao model ponašanja u budućnosti. Za razvoj buduće ličnosti djeteta i njegov uspjeh u školi, za život u društvu, najvažniji momenat je osjećanje da ga roditelji vole i da brinu o njemu.

Porodica je zajednica u kojoj dijete formira svoje stavove, mišljenja i iskustva koje koriguje i dopunjuje u svakoj narednoj etapi u životu i organizovanoj zajednici čiji će član biti. Na ponašanje djece i njihov uspjeh u školi utiču i drugi faktori koje ne smijemo zanemariti. Nabrojaćemo neke od njih i to: bračno stanje roditelja, obrazovni nivo, sukobi u porodici, migracije, stambeno stanje, materijalne prilike, brojnost porodice i djece u njoj, redosljed rođenja djeteta i još mnogo toga. Svi ti faktori značajno utiču na ponašanje roditelja, oca odnosno majke prema djetetu (Požarnik,1990.) i na taj način svjesno ili nesvjesno doprinose uspjehu (neuspjehu) djece u školi.

Mnogi autori (Colin, 1996.; Klarin, 2000.; ‘Klarin’ 2002.; Gosselin i Mars, 2002.; Schneider i sar. 2001.) slažu se u tome da kvalitet odnosa u odrasloj dobi zavisi od kvaliteta afektivne vezanosti koju je dijete ostvarilo u interakciji s roditeljima, a posebno s majkom u najranijoj životnoj dobi. Britanski psihoanalitičar Johan Bolwby (1960.) postavio je razvojnu teoriju privrženosti koja privrženost objašnjava kao emocionalnu potrebu koja je biološki predisponirana, a ne naučena.

Ukoliko postupci roditelja i njhova vaspitna nastojanja nisu u skladu sa uzrasnim mogućnostima djeteta, ona mogu imati kumulativne traume na djetinju ličnost.
Rohnerov model roditeljstva (Rohner,1984.) je model koji pretpostavlja postojanje samo jedne dimenzije i to roditeljske topline, a roditeljska toplina ima dva pola: roditeljsko prihvatanje i roditeljsko odbijanje. Autor je pokušao predvidjeti posljedice roditeljskog odbijanja i prihvatanja na ponašanje djeteta, na njegov kognitivni i emocionalni razvoj i prilagođavanje u odrasloj dobi.

Zemska, 1973. (prema: K. Piorkowski-Petrović, 1990.) posebno ističe negativnu ulogu odbacivanja, izbjegavanja, pretjeranih zahtjeva i pretjerane zaštite djece koju roditelji svjesno ili ne sprovode, što na kraju neizbježno vodi niskoj motivisanosti za učenje i lošem uspjehu kao krajnjem ishodu “loših odnosa“ ta dva subjekta (roditelj – dijete).
Porodica koja dosljedno i koherentno stimuliše samostalan i svjestan razvoj djeteta čini osnovu razvoja „zdrave“ ličnosti.

Motivacija za učenje

Pored uloge porodice na dobar uspjeh u školi veliki značaj ima i motivacija za učenje i uspjeh. Motivacija za učenje znači usmjeravanje energije na dostizanje postavljenih ciljeva. Nastavni proces uključuje razne načine i strategije koje mogu motivirati učenike. Motivacijska strategija je, naime, svaka djelatnost ili svaki sadržaj za koji se sa određenom vjerovatnoćom može predvidjeti da će potaknuti motivaciju učenika, zato što se nadovezuje na interese, potrebe, vrijednosti, osjećaje, iskustva, predznanje, životne ciljeve učenika (Požarnik B., 2000.).

Djecu treba motivisati nudeći im da rade ono što se nagrađuje. Motivacija postignuća predstavlja skup procesa koji podstiču, usmjeravaju i održavaju ljudsko ponašanje ka određenom cilju. Najveći problem u motivaciji je spajanje potrebnog ponašanja sa ponašanjem koje se nagrađuje. Na koji način motivisati učenike predstavlja ključni problem u školi, a odgovor na njega najveći princip obrazovanja. Najveća snaga motivacije je u nagrađivanju koje može biti moralno i materijalno, a roditelji su najvažniji činioci oba vida ovog nagrađivanja. Motivacija se mora temeljiti na onome što se želi postići, odnosno poticati one oblike ponašanja koji vode ostvarivanju ciljeva u nastavi. Motivacija može biti prisutna u razlićitom stepenu kod različitih učenika u istom razredu.

Motiv postignuća

Motivacija za učenje se definiše pojmom motivacija za postignuće. Motivaciju postignuća među prvima je izučavao Kurt Levin. On je tvrdio da motivacija za učenje zavisi od toga kako neka osoba opaža stanje stvari koje utiču na njeno ponašanje (Palekčić 1985.). Motivaciju postignuća istraživao je i Mek Klilend, a njegova teorija je da postoje dvije komponente motiva postignuća i to:

• takmičenje sa drugim ljudima,

• istrajnost u ostvarivanju ciljeva.

Istraživanjima u domenu motivacije svojim radom značajan doprinos dao je i Etkinson (Savić, 1994.) koji smatra da postoji trajna dispozicija ličnosti koju on naziva potrebom za postignućem i definiše kao “vrstu opšte generalne dispozicije za aktivnost postignuća“, a nju čine dvije suprotne tendencije:

-Tendencija postizanja uspjeha, kojoj se pripisuju pokretačka aktivirajuća svojstva, i

-Tendencija izbjegavanja neuspjeha, kojoj se pripisuje namjera da se izbjegnu negativne emocije stida.

Tendencija postizanja uspjeha jeste složena veličina koja se sastoji od motiva postignuća, vjerovatnoće uspjeha i podsticajne vrijednosti uspjeha. Analogno tome, tendencija izbjegavanja neuspjeha sastoji se od motiva da se izbjegne neuspjeh, očekivanja neuspjeha i podsticajne vrijednosti neuspjeha (Savić,1994.). Etkinsonov doprinos ogleda se u tome što je on omogućio mjerenje motivacije postignuća pomoću matematičke formulacije njenih glavnih komponenti. Distinkcija “težnja-izbjegavanje“ (approach-avoidance) karakteristična je za određene savremene pristupe motivaciji postignuća, među kojima je i pristup zasnovan na konstruktu ciljeva postignuća. Teorije motivacije postignuća su se uglavnom fokusirale na ponašanje u školskim situacijama koje uključuju kompetenciju. Jedna individua može težiti da razvije i pokaže vlastitu kompetenciju ili može težiti “izbjegavanju“ prikazivanja vlastite nekompetencije.

Kod nas su posljednjih godina motiv postignuća proučavali Havelka i Lazarević (1981. prema, Rot, 2003,). Oni smatraju da od opšteg motiva za postignućem, a koji se sastoji u težnji da se postigne kompetentnost i što bolji učinak u svakoj aktivnosti koja se obavlja, pa i u učenju treba razlikovati specijalne motive postignuća i različite motive postignuća. Pod tim podrazumijevaju tendencije stečene djelovanjem odgovarajućih socijalnih uslova da se postigne uspjeh u određenim oblastima djelatnosti pa i u učenju kao djelatnosti od čijeg uspjeha zavisi socijalni, društveni i drugi status pojedinca u ovom slučaju učenika.

Motivacija postignuća izražena je u svakodnevnom životu, u učionici, na radnom mjestu, na igralištu. Pojedinci se trude da budu što uspješniji i daju svoj maksimum kako bi ostvarili svoje ciljeve i bili prvi u svojim aktivnostima. Razvoj motiva postignuća počinje u porodici gdje dijete teži ostvarenju svojih želja i ulaže određene napore da do toga dođe. Razvoj motiva postignuća ne možemo posmatrati odvojeno od porodice i škole kao bitnih faktora koji imaju uticaja na njegovu jačinu, intezitet i dužinu trajanja. Njegov razvoj započinje u porodici, a nastavlja se u školi. Djetetovo porodično okruženje oblikuje stavove prema učenju. Od polaska u školu, preko osnovnog obrazovanja, puberteta, adolescencije i u daljem životu odnosi sa članovima porodice i roditeljima su jako važni kako za prve korake dječije socijalizacije, tako i za uključivanje u sve vidove odnosa u zajednici čiji članovi postaju.

Intersovanje i želja za učenjem započinju sa razvojem u najranijem djetinjstvu, jer sve ono što se propusti u djetinjstvu, teško se može nadoknaditi kasnije. Školski uspjeh, način učenja, motiv učenja i uspjeh u učenju su predmet proučavanja svih činilaca koji učestvuju u vaspitnoobrazovnom procesu pa i psihologa kojima je motivacija i njena uloga u učenju važna i interesantna izučavana je i izučava se sa svih aspekata u psihologiji.

Ovo istraživanje ima za cilj da dâ svoj doprinos boljem sagledavanju i upoznavanju uticaja i značaja interakcije sa porodicom, veze sa majkom/ocem na motiv postignuća odnosno uspjeha u školi djece. Značaj ovog istraživanja je u tome što treba da doprinese boljem upoznavanju postojanja veze između razvijenosti motiva za postignućem i uspjeha u školi. Razvijenost motiva za postignućem u velikoj mjeri utiče na visok stepen težnje za socijalizacijom, samopoštovanjem, pozitivnom kritikom, isto tako i pozitivnim stavom prema zadacima koji se pred djecu postavljaju. Praktičan značaj ovog istraživanja je da se ispita koliko odnosi u porodici utiču na razvijenost motiva postignuća koji ima veliki uticaj na uspjeh djece u školi. Dobijeni rezultati mogu poslužiti nastavnicima da bolje i lakše sagledaju koje metode i strategije dovode do razvoja motivacije od cijeg nivoa, duzine trajanja i inteziteta zavisi uspjeh djece najprije u školi, a kasnije i u društvu Istraživanje koje je sprovedeno može biti od pomoći u sagledavanju i iznalaženju optimalnih koncepcija u oblikovanju sadržaja nastave kako bi se postigli efikasniji rezultati veće zadovoljstvo u učenju, zadovoljstvo školom, a škola postepeno vraćala ugled, mjesto i značaj u društvu, ugled koji je nažalost posljednjih decenija gubila i donekle izgubila.

Rezultati do kojih smo došli treba da daju svoj doprinos vaspitno obrazovnom procesu mladih, definisanju značaja i uloge činilaca obrazovnog procesa, a sve u cilju što boljih rezultata na važnom životnom polju, polju vaspitanja i obrazovanja, polju samodokazivanja, težnji sticanja visokog nivoa znanja i formiranja ličnosti koja će moći da odgovori izazovima koje život sa sobom nosi.

Osnovni cilj istraživanja je - Utvrditi da li i u kojoj mjeri postoji povezanost između odnosa sa roditeljima, motiva postignuća i školskog uspjeha djece. Osnovni cilj istraživanja je definisan i iz njega su proistekle hipoteze istraživanja.

H 0. Pretpostavlja se da postoji statistički značajna povezanost odnosas ocem/majkom koji utiče na motiv postignuća i školski uspjeh djece. Navedeni cilj istraživanja proizilazi iz predmeta istraživanja i odnosi se na to da je trebalo:

H 1. Pretpostavlja se da postoji značajna povezanost između odnosa u porodici s majkom/ocem i motiva postignuća i uspjeha u školi djece.

H 2. Pretpostavlja se da odnos s majkom/ ocem ima uticaj na motiv postignuća (subskala) orjentisanog na uspjeh.

H 3. Pretpostavlja se da odnosi s majkom/ ocem imaju uticaj na motiv postignuća orjentisanog na učenje.

H 4. Pretpostavlja se da odnosi s majkom/ocem imaju uticaj na motiv postignuća usmjerenog na izbegavanje neuspjeha.

Zavisne varijable:
- motiv postignuća (cilj usmjeren na uspjeh, cilj usmjeren na učenje, cilj usmjeren na izbjegavanje neuspjeha) i uspjeh u školi ispitivani su CP-upitnikom i upitnikom o osnovnim podacima ispitanika koji su korišćeni za potrebe ovog istaživanja. Motiv postignuća je motiv koji je među stečenim motivima najsistematskije empirijski istraživan. CP upitnik namijenjen je procjeni ciljeva postignuća koji mogu imati dominantnu ulogu u ponašanju i uspjehu učenika.

Nezavisna varijabla:
- odnosi u porodici s majkom/ocem (interakcija) ispitivana je skalom KOBI- interakcjia sa porodicom, odnos s ocem/majkom.

Ispitivanjem je obuhvaćeno 270 učenika iz 8 odjeljenja druge godine i to četiri odjeljenja - opšti smjer, 2 odjeljenja smjer –informacione tehnologije i 2 odjeljenja turistički smjer. U ovom istraživanju korišćeni su sljedeći instrumenti: Skala KOBI-interakcija sa porodicom, odnos s majkom/ocem koja ima 5 subskala i to:

-zadovoljstvo/nezadovoljstvo porodicom
-prihvatanje od strane majke,
-prihvatanje od strane oca,
-odbijanje od strane majke,
-odbijanje od strane oca.

CP-upitnik namijenjen je procjeni ciljeva postignuća koji mogu da dominiraju u ponašanju učenika, i direktno utiču na njihovu želju za učenjem i uspjehom u učenju. Upitnik sadrži 33 ajateme, a zadatak ispitanika je da se na skali Likertovog tipa opredijele za stepen slaganja odnosno neslaganja sa datom tvrdnjom. Ispitanici to čine zaokruživanjem brojeva od 1 do 5, što se kasnije boduje na isti način. Veći broj ukazuje na veću izraženost određenog tipa cilja postignuća na koji se odnosi. Ovim upitnikom dobijen je odgovor na pitanje o razvijenosti tipova cilja postignuća i to:

-Ciljevi učenja (masterygoals) usmjereni na učenje i zadovoljstvo učenjem koji ima 17stavki,
-Ciljevi učinka (performance approach goals) usmjereni na postizanje uspjeha, sa ukupno 8 stavki,
-Ciljevi usmjereni na izbegavanje neuspjeha (performance avoidancegoals), ukupan broj stavki 8.

Upitnik o opštim podacima ispitanika (pol, uspjeh, vrsta škole, obrazovni nivo roditelja i potpunost porodice).


Rezultati ovog istraživanja na uzorku od 270 učenika obrađeni su:
- deskriptivnom statističkom metodom za utvrđivanje odnosa u porodici, s majkom/ocem injihovom uticaju na motiv postignuca,
- korelativne tehnike za utvrđivanje stepena povezanosti zavisnih i nezavisnih varijabli,
- T- test i analiza varijanse za utvrđivanje značajnosti razlika između aritmetičkih sredina.

Dobijeni rezultati koji se odnose na izraženost cilja postignuca na ukupnom uzorku po subskalama govore da je kod učenika redosljed izraženosti sljedeći: motiv usmjeren za učenje, motiv usmjeren na postizanje uspjeha i motiv usmjeren na izbjegavanje neuspjeha što nam pokazuje tabela broj 1



Tabela 1.



Upoređivanjem aritmetičkih sredina subskala kod cilja postignuća na ukupnom uzorku možemo se uvjeriti da je kod učenika najizraženija želja za postizanjem uspjeha (AS=3,82 ), a najvisočiji skor je na tvrdnji „najviše uživam u stvarima u kojima postižem uspjeh“, nešto manja je kod subskale ciljevi učenja (AS=3,78) i to na ajtem „učim, ne zbog ocjene, nego što mi sticanje znanja pričinjava zadovoljstvo“, a najniži rezultati su kod subskale ciljevi učinka usmjereni na izbjegavanje neuspjeha (AS=3,16), na ajtem „lako odustajem kada sam suočen/na sa teškim zadatkom“.



Tabela 2.



Rezultati istraživanja vezani za odnose u porodici po subskalama (tabela 2) su potvrdili našu pretpostavku da su djeca zadovoljna svojom porodicom i njihovim mjestom u toj porodici i da shvataju koliko su ona važna svojoj porodici, ali i djeca treba da shvate i prihvate svoje obaveze i zadatke i da ih rješavaju savjesno.
Rangiranjem dobijenih aritmetičkih sredina došli smo do rezultata koji govore da je kod njih najizraženiji osjećaj prihvatanja od strane majke (AS=45,28), oca (AS=44,02), a zatim osjećaj zadovoljstva porodicom (AS=35,17), i na kraju osjećaj odbijanja od strane majke AS=23,20 i oca (AS=22,61). Naredna tabela i grafikon pokazuju koliko je značajna veza odnosa u porodici s majkom/ocem i kakav i koliki uticaj taj odnos ima na motiv postignuća i uspjeh u školi.



Tabela 3.



Analizirajući rezultate iz tabele br. 3 vidimo da postoji statistički značajna povezanost prihvatanja od strane majke i motiva postignuća (za sve tri subskale: motiv učenja .000, motiv usmjeren na uspjeh .002, motiv usmjeren na izbjegavanje neuspjeha.002), i prihvatanje od strane oca ima statistički značajan uticaj na motiv postIgnuća. Istaživanje je pokazalo da odnosi s ocem/majkom imaju statistički značajan uticaj na motiv postignuća školski uspjeh djece.



Grafikon: Zadovoljstvo / nezadovoljstvo porodicom


Na grafikonu je dat profil prosječnih odgovora učenika prilikom atribuiranja odnosa s porodicom tj. zadovoljstvo porodicom. Primjećujemo da su najveći rezultati dobijeni na ajtem “mogu se zaista pouzdati u svoju porodicu“
(AS=4,66), zatim na ajtem “za mene je moja porodica izvor utjehe i zadovoljstva“ (AS=4,65), potom tvrdnja “ ponosan sam na svoju porodicu“ (AS=4,63), nakon ove slijedi tvrdnja “u mojoj porodici me niko ne razumije“ čija aritmetička sredina (AS=2,08) nam govori da je ovu tvrdnju zaokružilo manje od polovine ispitanika. Najnižu aritmetičku sredinu ima tvrdnja “osjećam se kao stranac u mojoj porodici“ (AS=1,39) što nam potvrđuje da ustvari učenici u doba adolescencije imaju osjećaj nerazumijevanja od svoje porodice, ali da su u osnovi zadovoljni svojom porodicom.

Zaključak
Ovo istraživanje imalo je za cilj da utvrdi kako i u kojoj mjeri motivacija ima uticaja na uspjeh djece u skoli. Važan, ako ne i najvažniji, a faktor koji ima uticaja na motivaciju jesu odnosi u porodici naročito odnosi s majkom/ocem. Porodica, zadovoljstvo odnosima koji vladaju u njoj, odnos s majkom/ocem i osjećanja koja oni pokazuju prema djeci su polazne smjernice dječijeg zadovoljstva, motivacije i želje da se školskim rezultatima i uspjehom u školi zadovolje očekivanja roditelja. Analizom dobijenih rezultata vidimo da postoji značajna povezanost prihvatanja/odbijanja od strane majke i motiva postignuća (cilja usmjerenog na učenje, cilja usmjerenog na uspjeh i cilja usmjereneog na izbjegavanje neuspjeha) i školskog uspjeha djece. Povezanost između prihvatanja od strane majke/oca je značajna za sve tri subskale motiva postignuća. Isto tako odbijanje od strane oca/majke ima uticaja na sve tri subskale motiva postignuća koji ima visok značaj na uspjeh djece u školi kao krajni ishod kojem teže faktori koji učestvuju u vaspitno obrazovnom procesu, a roditelji su njihovi predvodnici.

Ono što se propusti u djetinjstvu, teško se može nadoknaditi kasnije, stoga je od velikog značaja da se prva dječija iskustva zasnivaju na uzajamnom povjerenju na kojem počivaju sve dalje veze koje su od nemjerljivog značaja za dijete i njegova postignuća najprije u porodici, školi, vrsnjačkoj zajednici, i na kraju društvenoj zajednici u koju se uključuju nakon svršenih studija. Istraživanja o faktorima uticaja na motivaciju pokazuju da osobe koje imaju dobar i stabilan odnos sa porodicom, majkom/ocem imaju bolji uspjeh u školi. Svaki naučni doprinos u cilju sagledavanja faktora učeničkog uspjeha i postignuća je od vlikog značaja kako sa teorijskog tako i sa aspekta primjene i primjenljivosti postignutih rezultata dobijenih istraživanjima koja su se bavila tematikom vezanom za vaspitnoobrazovni proces.
Objective of this study was that the real situations of school examine whether there is a connection between family relationships, with father, mother, achievement motive and success of children in school. In this research were included 320 students’, after processing the data and eliminating those which are incomplete and in cases where serious access respondents completing the questionnaire, the sample which was statistically analyzed was 280 students’.
Respondents were completed the following instruments for measure: Questionnaire of general information, questionnaire-the objectives of achievement, KOBI-scale relations in the family with fathermother.
Research has shown that the relationships with father and mother influence the motivation of students’ achievement. For acceptance of fathermother- research has shown to influence the development of motives directed learning, motivation for success and fear of failure motive.
The most important influence on motivation and success at school has a relationship with fathermother, this relationship especially acceptance from mother ather affect the achievement motive.
Significant impact on students’ success has the educational level of parents.
Another important factor that has a significant impact on motivation and student success is the completeness of the family. Research has important practical significance, and the results may be helpful, to parents, teachers and school how to students’ success, could raise to a higher level.

Key words: Motivation, achievement motive, learning, success, parents, father, mother


Literatura:
Borojevićvić, S. (2008.) Vaspitni stilovi roditelja i ciljevi postignuća učenika (magistarska teza-neobjavljeni rukopis);

Car-Gavrilović, I. (1965) Motivi u učenju, Beograd: Izdavačko preduzeće –Rad

Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006.) Psihologija braka i obitelji, Zagreb: Golden marketing – tehnička knjiga;

Dr Fulgosi Ante-Psihologija ličnosti, Školskaknjiga, Zagreb, 1987.;

Dr Kundačina Milenko, Dr Veljko Banđur - Akciono istraživanje u školi, Užice, 2004.;

Dr Hrnjica Sulejman - Opšta psihologija sa psihologijom ličnosti, Naučna knjiga Nova, Beograd, 2003.

Geen, R. (1995.), Human Motivation-A Social Psychological Approach, Paciic Grove, California: Brooks/Cole Publishing Company;

Goleman, Daniel -Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga; Zagreb, 2007.;

Golubović, Z. (1981.), Porodica kao ljudska zajednica, Naprijed, Zagreb;

Ivić, Ivan-Pešikan, Ana-Janković, Slobodanka-Kijevčanin, Svetlana-Aktivno učenje, Beograd, 1997.;

Kvaščev R. i Radovanović V. (1977.) Uticaj sposobnosti, složenih osobina ličnosti i motivacije na uspjeh u školskom učenju, Psihologija, I 31-37;

Matešić, K. I Zarevski, P. (2008.) Povezanost opće inteligencije i dimenzije ličnosti sa školskim postignućem- Metodika. 9.260-270;

Palekčić, M. (1985.) Unutrašnja motivacija i školsko učenje, Sarajevo: Zavod za udzbenike

Ratković, Milan (2009.), Sinergija učenika, nastavnika, roditelja-Prometej, Novi Sad;

Savić, J., (1994.), Intrizička motivacija, Beograd: Rad;

Smiljanić, Čolanović, V. Toličić, I. (1966.), Dječija psihologija, Beograd, Zavod za izdavanje udžbenika, SRS, str.200-202;

Sotirović, Velimir- Metodologija naučnih istraživanja, Novi Pazar, 2006;

Stojaković, Petar- Pedagoška psihologija, Filozofski fakultet, Banja Luka

Vujić, D. (2004.), Motivacija za kvalitet: kako podsticati ljude da rade kvalitetnije, Beograd, Centar za primenjenu psihologiju Društva psihologa Srbije;

Vulić- Prtorić, A. (2004.), Depresivnost u djece i adolescenata, Jastrebarsko: Naklada Slap;

www.google.com
http://www.psych.rochester.edu/ sdt. Index. html
http://www.unizd.hr/ Avulić

VRH



Ostali prilozi:
» GENERAL MEHMED ALAGIĆ – SMRT OD NEPRAVDE
B.net | 07. March 2024 14:06
» IZLET DJECE IZ MEKTEBA HIDAJE U POSJETI DŽAMIJI U PENZBERGU
Damir ef. Babajić | 28. February 2024 16:04
» SEDMOGODIŠNJI MAHIR JEDINI ĐAK U SELU PETROVIĆI KOD OLOVA
Anadolu Agency (AA) | 24. February 2024 12:40
» "BEST MOSTAR" OTVARA PRIJAVE ZA HACKATHON!
Bošnjaci.Net | 18. February 2024 13:06
» PLEMENITOST, HRABROST I ODLUČNOST
Ferhat Korajac | 12. February 2024 02:08
» ČETIRI DECENIJE OD ZOI U SARAJEVU: OLIMPIJSKI DUH I DALJE ŽIVI
Anadolu Agency (AA) | 08. February 2024 20:04
» AZERBEJDŽAN NA GLOBALNOJ SCENI-EKONOMSKI RAST I DOPRINOS DIJASPORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:37
» OJ NERMINEEEEEE, ŠTA KAŽE SV. SAVO O ISLAMU I NJEGOVIM SVETINJAMA
Dr. Muharem Štulanović | 06. February 2024 19:56
» MOJ SEDAMDESET DRUGI ROĐENDAN
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. February 2024 14:32
» VEČER BOŠNJAČKE KULTURE, UMJETNOSTI, ILAHIJA I KASIDA
Bošnjaci.Net | 28. January 2024 16:38
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif