Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

FRANJEVAČKA PROVINCIJA BOSNA SREBRENA ČINI-LA MNOGE GREŠKE LJUDSKIH PRAVA
Autor: Hakija Đozić - Armin Đozić
Objavljeno: 25. March 2019. 19:03:13

Autori: Hakija Đozić - Armin Đozić

Kad je nakon raspada ex-Jugoslavije Srbija učinila agresiju na BiH, Hrvati su "šatro" ratovali protiv Srba. Ali, njihovi predsjednici su se (oko 50 puta) tajno dogovarali oko moguće podije-le BiH. Aktom Dejtona (14. 12. 1995), na taj su akt stavili potpis i predstavnici spomenutih država, što je materijalni dokaz da su oni bili glavni vinovnici agresije na BiH. Stoga se sad za relativno veći broj Srba i Hrvata sudi u Hagu.
Podsjetimo se da je (zbog kulturnih i konfesionalnih podjela) kršćanska Crkva 1054 podijeljena na katoličku (zapadnu, Vatikan) i pravoslavnu (istočnu, Carigrad), sa rijekom Drinom i Dunav-om kao graničnom crtom. No, kako neki građani, što je i logično, nisu prihvatili spomenuti podjelu, stoga su od Vatikana nazvani krivo-vjernicima (patareni-ma, hereticima i sl.). Te činjenice su crkveni sudovi cijenili kao teške delikte. U Vatikanu i sad postoje (ne)otvoreni arhivi po tom osnovu. U njima rade brojni gostujući instituti. Stoga je nešto od te građe "procurilo". Hajde da u dobroj namjeri za Srebrenicu, naš rodni zavičaj (sa boravištem u Sarajevu), gdje je rođena i Bosna Srebrena, podvrgnemo pozitivno-j Kritici, pa da pokušamo inventar-isati bitne greške ljudskih prava koje čin-e-inili ti poštovani franjevci!?

1. (Polu)istinita povijest franjevačke provincije Bosna Srebrena

Zna se da je Povelja Kulina Bana Bosne (od 29. 08. 1189) posvećena Dubrovčanima. Njima je taj akt omogućavao slobodu trgovine na području cijele Bosne. Stoga su u Srebrenici imali svoju koloniju. Međutim, malo se pisalo o Kulinovim aktima privrednog razvoja svoje države, posebno o razvoju rudarstva. On je u Bosnu, krajem 12. stoljeća, pozvao Sase, rudare iz Ugarske (gdje su se naselili nakon progona iz svoje domovine - Njemačke). Oni su dosta brzo došli u neke gradove istočne Bosne, gdje su se nalazile rimski tragovi ruda obojenih metala i željeza (Srebrenica, Vareš, Olovo, Fojnica).

• Opće je znano da je utemeljitelj franjevačkog reda bio čuveni Franjo Aški (1181 - 1226). Taj katolički reda je Papa Inocenc III. odobrio. Za ovaj tekst je bitno spomenuti i da je Papa 1291. godine izdao nalog provincijal-u provincije Slavonije (Hrvatske) da pošalje u Bosnu dvojicu franjevaca, vještih jeziku tamošnjeg pučanstva, da bi trajno radili na iskorjenjivanju krivovjerja. Znači, franjevci nisu u Bosnu dobrovoljno "došli, već su "poslani" po imperativnoj naredbom Pape;

• Franjevci su po osnovu zadatka od Pape rado došli i u bogatu Srebrenicu. Od sredstava crkvenog poreza (što se plaćalo dok je Crkva bila državna vjera), oni su tu (1390. godine) sagradili Crkvu sv. Nikole. Ona je 1411. godine, nažalost porušena od strane inkvizicije (vojske Ugarske), kad su se borili protiv patarena, čvrsto zatvoreni-h u rečenoj Crkvi. Oni su cijenili da spomenutu Crkvu ne treba obnavljati, jer je "premalena" za njihove potrebe (plac za samostan). Stoga su u blizini (100 dužni-h metara) počeli, 1453. godine da grade Manastira sv. Marije. Crkva je imala planiranu dužinu 17 metara skupa sa brodom (svetištem), a bez broda 8 metara. Zgrada samostan-a je građena na ključ 17x14 metara;

• Osmanlije (a ne Turci kako pogrdno govori Vatikan) ratovali sa Mađarskom. Osvojili su Srebrenicu 1462. godine. Rečeni Manastir je završen 1517. godine, pa je u njemu odmah proglašeno postojanje Bosne Srebrene. Sve je normalno bilo do 1715. godine, kad su " autrijski vonici zapalili samostan", piše fra Lubo Lucić (Zbor... 1944), mada drugi franjevci lažno tvrdeda da su to učinili Turci;

• Odlukom Berlinskog kongresa (13. 7. 1878) je Bosna"okrnjena", bar za oko 20.000 km2 , pa je, valjda zbog plana njene dalje podjele nazvana: Bosna i Hercegovina. Ali, navedeni akt nije ratificira-n od potpisnica spomenutog akta, a ni Bosne. Franjevci do sad nikad nisu ni pokušali da obnavljaju 6 franjevačkih manastiru u donjem toku obala Drine (pa i Srebrenicu), jer su njihovi rušitelji bile države koje su imale podršku Vatikana. Kako tad tako i sad. Nelogično, nego šta! Ali, protiv tog čina su se izjašnjavali ugledniji Bošnjaci (E. Kamenica, Što će Bosni dva imena, OSLOBOĐENJE, 17.III 1997);

• Bosna (i Hercegovina) nema uopće stalnih granica, jer su one privremeno utvrđene sa brojnim međunarodnim ugovorima, koji nisu zakonski prihvaćene (H. Šneler, Državno..., Beograd, 1893, 55-66);

• Nisu nikad Bosni plaćene ratne štete (koje se sad na aproksimativan način procjenjuju za više desetina milijardi dolara). Stoga građani naše države, počev od spomenutih agresivnih ratova, kad su u pitanju pokazatelji ekonomskog razvoja nalaze se na mjestu "keca" među državama Evrope. Donald Hejs cijeni, rečeno figurativno: Od BiH postoji samo fasada (OSLOBOĐENJE, 25. 3. 2005);

• U Srebrenici postoji staro groblje katolika, koje sad ima samo jedan oštećen spomenik. Na tom su prostoru i Srbi (bez kupovine lokacije) podigli crkvu i svoje groblje. Preostali dio groblja nije ni ograđeno, zašto se katolici i ne "sikiraju"! Druge konfesije sa istog područja imaju druga ponašanja;

• Patarenska konfesija je izvorno imala naziv Bosanska crkva. Vatikan ih je nazivao Crkva bosanska, što je leksički nepravilno. Jer, nazivi kršćanskih konfesija imaju drugi red riječi. Prvo se stavlja prisvoji-ni pridjev pa imenica (katolička crkva...). U navedenom slučaju je obratno. Uglednik Ćiro Truhelka je koristio naziv: "bosanska narodna (patarenska) crkva"(POVIJEST... Napredak, Zagreb, 1992, 767);

• Kad je inkvizicija katolika u ime svoje konfesije činila zla djela, pape (Ivan II) su tražile od Boga oprost. Po tom je osnovu obrazovana i posebna komisija. O tome je, pored drugih radova, i iz pera Stjepana Lice, sa Franjevački institut za kulturu mira, Split, 2000. godine napisan prigodan tekst. Ali, Papa Franjo, umjesto tražnje oprosta od Bogam, istiće uzjamne oproste od svih konfesija;

2. Neka direktna, franjevačka kršenja ljudskih prava

Pored činjenice da su franjevci na planu kulture i obrazovanja građana Bosne uradili dosta dobrih djela. Nažalost, oni su i kontinuirano dosta griješili! Neka neke budu spomenute u narednim redovima:

• Podsjetimo se i na naredni povijesni biser. Krajem XII stoljeća su knezovi Bibirski (Šubići) živjeli na prostoru između Vranskog jezera, rijeke Krke i Skradinskog buka. Imali su vazali-ni odnosima prema Ugarskoj. Ban spomenutog područja je bio Pavle (1272-1312). Ugarska mu je dala i ovlaštenje gospodstva nad Bosnom. On je tu ovlast prenio na brata Mlade I. Šubić-a (1299 - 1304). On je poginuo na prostoru istočne Bosne, moguće u borbama sa pataren-ima kod osvajanja srebrenog Rudnika Sase, da se mogao praviti novac. Kasnije je ban Pavle za gospodstvo Bosne postavio svog sina Mladena II (1304 - 1313). Zajedno su kovali hrvatsko - bosanski novac. Dugo vremena se lažno krila kovnica tog novca. Tek je nedavno list OBOL (iz Zagreba) objavio da je novac nije kova-n u Srebrenici.

• Službeno se tvrdi da poslije 15 stoljeća države imaju sekularni karakter. Crkve se ne smije "miješati u politiku". Ipak, redovna je praksa, naročito sa kršćanskim konfesija-ma Bosne da čine brojne audijencije kod prvaka države i obratno. Na taj način očekuju političku podršku za krucijalna pitanja (pa i kad su u pitanju susjedne države), o čemu mediji opširno pišu;

• Posredstvom franjevaca su se mnoga djela povijesne baštine Bosne preselilo izvan granica Bosne. Tipičan je slučaj Juraj-a Strosmajer-a (1815 - 1906), bivšeg i hrvatskog biskupa. On je svojim ugledom uticao da se relativno mnogo kulturni spomenika Bosne prenese u muzeje Zagreba i Beča. I u svojoj zbirci je imao i nekoliko bosanskih starina. Tu je bila i slika kralja Tom-e-maša. On na slici pokazuje svoje rane (nanesene on inkvizicije), što ga je ponukalo da prijeđe na katoličanstvo. Na leđima te slike je bio i pergament slika za "rodoslovlje bosanskih kraljeva naslikano rukom onog istog Petra Istije Ohmućeva, za koga sam utvrdio da je autor fojničkog grbovni-ka", piše Ć. Truhelka;

• Srbi i Hrvati Bosne tvrde (bez materijalnog dokaza) da su konstitutivni građani te države. Oni ignoriraju bitnu nacionalnu poruku bana Stjepan II. Kotromanić (vladao 1314 - 1353), bitnog graditelja Bosne, kad veli: Ako Bošnjanin bude dužan,da mu nije vjere ni ruke od gospodina bana (15. 8. 1322; iše M. Dizdar, stari bosanski tekstovi, Svjetlost, Sarajevo, 1909, 85);

• Istina, broj hrvatskih građana Bosne je kontinuirano u relativnom manjku u odnosu na druge konfesije, jer je Katolička Crkva u 11 stoljeću, preciznije, u vrijeme Papa Grgura VII, kandidati za svećenstvo moraju da obećaju da će "svoju službu vršiti u božanstvu" (celibatu). Na taj se način krše ljudska prava (tač. 9. Pravo na stupanje u brak i pravo na osnivanje obitelji), jer je Vatikan potpisnik Povelje UN;
Kad je nakon raspada ex-Jugoslavije Srbija učinila agresiju na BiH, Hrvati su "šatro" ratovali protiv Srba. Ali, njihovi predsjednici su se (oko 50 puta) tajno dogovarali oko moguće podije-le BiH. Aktom Dejtona (14. 12. 1995), na taj su akt stavili potpis i predstavnici spomenutih država, što je materijalni dokaz da su oni bili glavni vinovnici agresije na BiH. Stoga se sad za relativno veći broj Srba i Hrvata sudi u Hagu.

3. Kako se realno može ispraviti greška za Provinciju Bosna Srebrena?

U prethodnom je tekstu ukazano na i moguće greške Vatikana, zašto bi Papa mogao zatražiti oprost od Boga. U red takvih grijehova, po našoj procjeni, kako smo već spomenuli, spada i (ne)obnavljanje crkvi oko donjeg toka Drine. Stoga se u Manastiru Bistrik - Sarajevo sad obilježavaju obljetnice Provincije Bosne Srebrenice. Takva se slavlja mogu činiti i u drugim krajevima svijeta, ako u njima ima franjevaca:

• Samostanska crkva Svete Marije u Srebrenici, gdje je prije više od 500 godina proglašeno postojanje Provincije Bosna Srebrena, treba da ponovo zasija u izvornom sjaju. Za navodno "ukazanja" Gospe (1981) u Međugorju stvarati novo svetište katolika, a zaboravlja Srebrenica?;

• Kad bi se obnovila Crkve sv. Marije u Srebrenici, pored konfesionalne uloge, u samostan bi se mogla smjestiti spomen biblioteka Juraja Dragišića, velikog franjevačkog humaniste, filozofa i teologa, rođenog u Srebrenici (oko 1445. godine);

• Zatim, tu bi, namjesto ekološki zagađen-og Sarajeva, mogao biti glavni rekreativni centar umirovljenih aktivista katoličanstva, pa i onih iz Vatikana. Jer, Srebrenica je i ugledna vazdušna banja. Ima i ljekovito izvorište vode Guber, koji iznimno dobro služi za rekreaciju iznemoglih (bolje nego Banja Leviko u Italiji);

• Međutim, u praksi nije tako, jer se legendarna Provincija Bosna Srebrena izgubila legalitet, paljenjem od vojske Austrije i slavljem na Bistriku. Hitno bi trebalo ispraviti pomenuti naziva franjevačkog objekta. Jer, nelogično je da slavlje obljetnice bude na Bistriku - Sarajevu (kad je 2009 iz budžeta BiH sagrađena kapelica u Srebrenici), pa makar to bilo i na fudbalskom stadionu Srebrenice.

• Tom se postupku građani čude! Jer, franjevci su u praksi učinili mnoga dobra djela, ali su od svog postanka, radi sebičnosti, imali i greške mnogih temeljnih ljudskih prava! Sramno, nego šta!?;

• Stari Latini su govorili: Istina se može neko vrijeme zataškavati (skrivati), ali se ne može pobijediti (uništiti, zatrti). Recimo, sojalistički lideri su bili ateisti, ali su pravili i mnoge grube greške.




1. Pravo na ljudsko dostojanstvo,
2. Pravo na život,
3. Pravo na integritet osobe, koja obuhvaća zabranu samovoljnog podvrgavanja ljudi medicinskim zahvatima i zabranu eugeničkihpostupaka, zabranu trgovanja dijelovima ljudskog tijela i zabranu kloniranja ljudskih bića u cilju njihove reprodukcije (rađanja),
4. Zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne,
5. Zabrana ropstva i prisilnog rada,
6. Pravo na slobodu i osobnu sigurnost,
7. Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja,
8. Pravo na zaštitu osobnih podataka,
9. Pravo na stupanje u brak i pravo na osnivanje obitelji,
10. Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, koje uključuje pravo na prigovor savjesti,
11. Sloboda izražavanja i informiranja,
12. Sloboda okupljanja i udruživanja,
13. Sloboda umjetnosti i znanosti, koja uključuje poštivanje akademske slobode,
14. Pravo na obrazovanje, koje uključuje mogućnost besplatnog obveznog školovanja, slobodu osnivanja obrazovnih ustanova, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima,
15. Sloboda izbora zanimanja i pravo na rad,
16. Sloboda poduzetništva,
17. Pravo na vlasništvo, koje uključuje pravo na isplatu pravične naknade za gubitak vlasništva, ako se ono oduzima u javnom interesu. U sklopu prava vlasništva jamči se i intelektualno vlasništvo,
18. Pravo na azil u slučaju izbjeglištva,
19. Pravo na zaštitu u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja, koje uključuje zabranu kolektivnog protjerivanja,
20. Pravo na jednakost ljudi pred zakonom,
21. Pravo na nediskriminaciju,
22. Pravo na kulturnu, vjersku i jezičnu raznolikost,
23. Pravo na ravnopravnost žena i muškaraca,
24. Pravo djece na posebnu zaštitu potrebnu za njihovu dobrobit, koje uključuje pravo da se u svakom djelovanju vlasti i privatnih institucija primarno vodi računa o zaštiti interesa djeteta, te pravo djeteta na održavanje redovitog osobnog odnosa i izravan kontakt s oba roditelja,
25. Pravo starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu,
26. Pravo osoba s invaliditetom na integraciju, koje obuhvaća mjere čiji je cilj osiguravanje njihove neovisnosti, društvene i profesionalne uključenosti te njihovo sudjelovanje u životu zajednice,
27. Pravo radnika na informiranje i savjetovanje u poduzeću,
28. Pravo radnika na kolektivno pregovaranje i djelovanje, koje uključuje pravo na sklapanje kolektivni ugovor|kolektivnih ugovora]] i pravo na štrajk,
29. Pravo radnika na besplatni pristup službama za posredovanje pri zapošljavanju,
30. Pravo radnika na pravnu zaštitu od neopravdanog otkaza,
31. Pravo radnika na poštene i pravične radne uvjete, kojima se čuva zdravlje, sigurnost i dostojanstvo radnika; te prava na ograničenje najduljeg radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor,
32. Zabrana rada djece i pravo mladih na posebnu zaštitu pri radu koja uključuje zabranu da se onemogući zapošljavanje mladih koji su stariji od uzrasta propisanog obveznog školovanja, te pravo na zaštitu od gospodarskog izrabljivanja ili od bilo kakve vrste rada koja bi mogla ugroziti njihovu sigurnost, zdravlje ili psihički, duhovni, moralni ili društveni razvoj ili bi mogla ugroziti njihovo obrazovanje,
33. Pravo na obiteljski i profesionalni život, koja uživa pravnu, gospodarsku i socijalnu zaštitu obitelji; te pravo na zaštitu od otkaza zbog razloga povezanog s materinstvom i pravo na plaćeni rodiljni dopust i roditeljski dopust,
34. Pravo na socijalnu sigurnost i socijalnu pomoć, u slučajevima poput materinstva, bolesti, nesreća pri radu, ovisnosti ili starosti te u slučaju gubitka posla,
35. Pravo svakog stanovnika na korištenje prava iz socijalne sigurnosti i socijalnih povlastica,
35. Pravo na zdravstvenu zaštitu,
36. Pravo na pristup službama od općeg gospodarskog interesa,
37. Pravo na zaštitu okoliša,
38. Pravo na ljudi koji na tržištu nastupaju kao potrošači na posebnu zaštitu,
39. Pravo glasovati i biti biran na izborima,
40. Pravo sudjelovanja na lokalnim izborima,
41. Pravo na dobru upravu, koje uključuje pravo da javne institucije odlučuju nepristrano, pravično i u razumnom roku, pri čemu svaka osoba ima pravo biti saslušanja prije poduzimanja bilo kakve pojedinačne mjere koja bi na nju mogla nepovoljno utjecati; pravo svake osobe na pristup svojem spisu; obvezu uprave da obrazloži svoje odluke; te pravo svake osobe na naknadu štete zbog štete koje počini uprava pri obavljanju svojih dužnosti; te pravo osobe da komunicira s upravom na svojem jeziku,
42. Pravo pristupa dokumentima javnih institucija,
43. Pravo na podnošenje peticije,
44. Pravo na slobodu kretanja i boravka,
45. Pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu u stranoj zemlji,
46. Pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje,
47. Pravo optuženika na obranu i da ga se smatra nedužnim dok mu se ne dokaže krivnja,
48. Pravo na razmjerno kažnjavanje, gdje strogost kazne ne smije biti nerazmjerna kaznenom djelu, te pravo osobe da ne bude kažnjena za djelo koje nije bilo zakonom propisano prije njegovog počinjenja,
49. Pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isto kazneno djelo.



Ostali prilozi:
» ŠTA I KAKO SA ALUMINIJEM?
Mr. Milan Jovičić | 15. July 2019 13:33
» BOSNA JE JOŠ UVJEK U RALJAMA SRPSKE POLITIKE!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 13. July 2019 16:39
» POSJETA NANI FATI ORLOVIĆ U KONJEVIĆ POLJU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 12. July 2019 17:40
» ALUMINIJ, NEOBIČNA FIRMA, SA OBIČNIM PADOM?
Mr. Milan Jovičić | 12. July 2019 17:36
» ZAŠTO RS NIJE KAŽNJENA NAKON PRESUDA ZA GENOCID
Akademik dr. Suad Kurtćehajić | 11. July 2019 16:26
» JEDNOM DOBROM BOŠNJANINU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 10. July 2019 19:05
» ILIJAZ PILAV - LJAKAR KOJI JE POBIJEDIO NEMOGUĆE
Elmedina Muftić | 10. July 2019 18:17
» SAMRTNIČKI ROPAC HERCEGOVAČKOG GIGANTA
Zijad Bećirević | 07. July 2019 16:34
» GENOCID I URBICID
Mr. Milan Jovičić | 07. July 2019 15:57
» GENOCID NAD BOŠNJACIMA U SREBRENICI I PRIJEDORU - DANI VELIKE POUKE I OPOMENE
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 05. July 2019 16:03
» PORAZ POLITIKA NA TLU BOSNE I HERCEGOVINE
Mr. Mehmed Čaušević | 02. July 2019 17:37
» DUHOVI IZ „ALUMINIJSKE“ MOSTARSKE KUTIJE
Mr. Milan Jovičić | 02. July 2019 17:08
» NEZRELI ZA PARIZ
Albinot Maloku | 28. June 2019 15:54
» MOSTAR 11 GODINA BEZ IZBORA, TO NIJE NORMALNO!
Matthew Field, British Ambassador to BiH | 26. June 2019 21:14
» LAŽIMO SE, LAŽIMO I BUDIMO, ZA DOM SPREMNI
Mr. Milan Jovičić | 25. June 2019 17:18
» JEDNOM SRPSKOM NEGATORU GENOCIDA PRVO PISMO
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 23. June 2019 13:15
» PROKLETSTVO MUSLIMANA
Šerif Ajradinoski | 21. June 2019 16:50
» BOŠNJAČKO SPAŠAVANJE REDOVA RAJANA
Dr. Harun Hadžić | 20. June 2019 16:57