Više hiljada građana u Donjem Vakufu pozdravilo je defile konjanika iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, predvođenih konjanicima koji su jutros krenuli iz Karaule. Konjanici su danas popodne prošli kroz Donji Vakuf, a potom nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centrala svečanost vjersko-kulturne manifestacije 509. Dani Ajvatovice, javlja Anadolu Agency (AA).

Više stotina konjanika iz gradova širom BiH, odjevenih u tradicionalnu nošnju, prodefilovalo je kroz Donji Vakuf, odakle su, ispraćeni aplauzima više hiljada građana, krenuli ka Pruscu.
Prolasku konjanika kroz Donji Vakuf prethodio je defile tradicionalnog turskog vojnog orkestra Mehter, kao i prolazak turskih izviđača. Građane u Donjem vakufu pozdravili su i članovi Mreže mladih MIZ Donji Vakuf, te članovi omladinskih i folklornih grupa iz Bugojna i drugih gradova.

Učesnike defilea u Donjem Vakufu dočekali su, između ostalih, muftija travnički Ahmed Adilović, imami, predstavnici lokalnih vlasti, predstavnici turskog bataljona sastavu EUFOR-a BiH, gosti i građani iz BiH i Turske.

Posebno oduševljenje građana Donjeg Vakufa, ali i onih koji su zbog defilea konjanika pristigli iz okolnih gradova, izazvali su konjanici iz Sarajeva, ali svakako i oni iz ostalih bh. gradova. Poseban aplauz i ovacije izazvali su i mališani, kao i nekoliko djevojaka, koji su na konjima prodefilovali glavnom gradskom ulicom.

Dolaskom defilea konjanika u Donji Vakuf, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, predao je bajrak imamu džemata Karaula Merzuku Grabusu.



U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz-dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti.
Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.