Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Lokalni izbori u BiH 2020.: Analiza prijava za glasanje putem pošte iz Sjeverne Amerike
DO NAS JE - PRIJAVA ZA GLASANJE PUTEM POŠTE BOŠNJAKA SJEVERNE AMERIKE
Autor: Fikret Artuković
Objavljeno: 19. October 2020. 17:10:59
FIKRET ARTUKOVIĆ: Da su Bošnjaci još uvijek zbunjeni, da se još uvijek smatraju žrtvom s nadom da će im neko drugi dati pravdu i pomoći da politički opstanu potvrđuju i ove brojke sa ovog spiska prijavljenih da glasaju na lolaknim izborima. Kako iz cijele dijaspore tako i sa područja Sjeverne Amerike. Pretpostavlja se da na teritoriji Sjeverne Amerike živi oko 200.000 Bošnjaka sa bosanskim državljanstvom, a od toga broja prijavilo se tek 2.533 glasača, procentualno samo 1,3 %. Jedan od stotinu, pa to je stvarno nedopustivo. Veliki broj Bošnjaka je bio toliko nemaran...


Pred ovogodišnje lokalne izbore u BiH, koji će se održati u nedjelju, 15. novembra 2020. godine, CIK BiH je po prvi put javno objavio poimenični spisak svih prijavljenih glasača iz inostranstva. I do sada se znalo da je odziv glasača putem pošte bio skoro nikakav, ali ovaj puta se na osnovu ovog spiska mogu vidjeti razni podaci koji bi mogli pomoći da se ubuduće ovo stanje popravlja.



Iz ovog spiska se vidi odakle se sve i ko se sve od bosanskih državljana prijavio za glasanje putem pošte. Objavljena su imena svih prijavljenih bosanskih građana iz svih zemalja svijeta sa njihovom godinom rođenja i nazivom države iz koje glasaju.



Kakav je odziv Bošnjaka Sjeverne Amerike da glasaju putem pošte?

Napomena: U ovom tekstu pod pojmom Bošnjak smatramo sve bosanske građane muslimanskog imena, to jest: Bošnjake, Bosanace, Bosanace i Hercegovce i Muslimane. To zato što unutar ove populacije postoje još uvijek dileme vezane za nacionalni identitet i zato što se se na Popisu stanovništva BiH 2013. godine tako izjašnjavali.


Kao što se iz tabele vidi, kada se uporedi brojno stanje predratnog i poslijeratnog popisa stanovništva dolazi se do podatka da je u ratnom periodu bosanska pupulacija umanjena za 845.874 svojih građana svih nacionalnosti.

Dosta je komplikovano brojčano izraziti koliko je u ratu stradalo bosanskih građana, koliko je bilo mrtvih i koliko je raseljeno. Postoje izvještaji da je u ratu smrtno stradalo približno 94.000 ljudi, da je raseljeno otprilike 1,8 miliona bosanskih građana. Teško je utvrditi tačan broj raseljenih jer taj proces i dalje traje, starija populacija odumire a novorođeni se ne upisuju u bosansko državljanstvo. Postoje i mišljenja da bosanskih građana više boravi u inostranstvu nego u samoj državi Bosni i Hercegovini. Takođe je komplikovano razvrstati bosanske građane po nacionalnosti, tu ima dosta dilema i nesporazuma, pa ne bismo ulazili u detaljnije analize. Nama je ovdje cilj da vidimo koliko se bivših bosanskih Muslimana, sada Bošnjaka iz dijaspore prijavilo za glasanje poštom sa fokusom na Bošnjake Sjeverne Amerike. A to nam omogućuje ovaj objavljeni spisak CIK-e.

Pregled prijavljenih da glasaju putem pošte

Spisak prijavljenih za glasanje putem pošte, koji je Centralna izborna komisija (CIK) javno objavila pokazuje nam strašno mali procenat prijavljenih Bošnjaka iz inostranstva. Ovdje donosimo tabelarni pregled svih prijavljenih putem pošte iz svih država svijeta i plus sa područja Sjeverne Amerika, SAD i Kanada razvstanih na dva entiteta i Brčko distrikt.

Ukupan broj prijavljenih građana svih nacionalnosti, iz svih zemalja svijeta, da glasaju putem pošte, na objavljenom spisku je 101.559. Ovo je spisak nakon što je CIK poništio 28.000 hiljada lažno ili pogrešno prijavljenih gladača iz ove kategorije.

Najviše se bosanskih građana prijavilo iz Srbije (27.508), zatim Hrvatske (19.190), pa Njemačke (12.278), Austrije (9.674), Švicarske (6.217), Slovenije (5.303), Švedske (4.120) i tako dalje.

Iz Srbije i Hrvatske dolazi dosta dokaza o lažno prijavljenim glasačima, novinar Avdo Avdić se na licu mjesta uvjerio u to. U ovom spisku nisu objavljene adrese prijavljenih glasača, iz spiska se ne može utvrditi iz kojeg grada se neko prijavljuje, zato ne može izvući nikakve podatke u vezi pomenutog.

Šta vidimo iz tabele?


Ukupan broj Bošnjaka cijele dijaspore koji se prijavio da glasa putem pošte je 34.782 ili 34,25% od ukupnog broja prijavljenih bosanskih građana. Bošnjaci kao najmnogobrojini bosanski narod, koji je i najviše raseljen diljem svijeta se u vrlo malom procentu odazvao i na ovogodišnje izbore. Upitajmo se koliko su Bošnjaci odgovorni prema jedinoj državi koju imaju, i državi koja je jedini garant njihova političkog opstanka. Bez političkih Bošnjaka nema ni države Bosne i Hercegovine, bez države BiH nema ni Bošnjaka. Da nema Bošnjaka u BiH, Srbija i Hrvatska bi BiH podijelile između sebe za pet minuta. Što se tiče njih da nema Bošnjaka ne bi bilo nikakvih problema. Bošnjaci su zbunjeni, razjedinjeni, u veliku su zamku uvedeni, ali to je posebna tema za sebe.

Dakle iz cijele dijaspore svih građana se prijavilo 101.559, od toga Bošnjaka samo 34.782 Bošnjaka. Broj prijavljenih građana svih nacionalnosti sa bosanskim državljanstvom iz Sjeverne Amerike je 2.985 (SAD 2.617 i Kanada 368). Od toga 2.533 Bošnjaka. Šta nam ovo goviri? Odziv svih bosanskih građana je slab, u oči pada naročito slab odziv američkih Bošnjaka ali i drugih Bošnjaka širom svijeta.



Ovih 2.533 Bošnjaka su se prijavila u dva bosanska entitata i Brčko distrikt. Za entitet Federaciju BiH se prijavio 21.641 glasač, za entitet Republika Srpska se prijavilo 11,841 glasač a za Brčko Distrikt BiH se prijavilao 1.300 glasača putem pošte.
U entitetu Republika Srpska je u poslijeratnom popisu iz 2013. godine popisano 175.014 Bošnjaka, Bosanaca, Bosanaca i Hercegovaca i Muslimana. Naime ovako su se sve zbunjeni Bošnjaci izjašnjavali na pomentom popisu.

U entitetu Republika Srpska je dakle veliki brojčani gubitak Bošnjaka, takođe i Hrvata, ali najveći dio bošnjačke dijaspore upravo iz ovog entiteta čije je političko i vojno rukovostvo osuđeno za genocid na legalnim međunarodnim sudovima. U ovom entitetu su Bošnjaci postala manjina, građani su drugog reda, a politički su potpuno mrtvi u ovom entitetu. Povratak prognanih se ometao i još uvijek ometa,



Dejtonski sporazum nije ni blizu ispoštovan, tako da je politički utjecaj Bošnjaka, a i Hrvata, u ovom etnitetu bukvalno nikakav.





Vanjski neprijatelj i svjetsko licemjerje su Bošnjacima veoma poznati. Ali šta je borbom Bošnjaka za svoja prava i svoj prosperitet? Većina političkih analitičara smatra da su Bošnjaci kao narod, njihove političke i vjerske vođe, u poslijeratnom periodu prokockale sve šanse da se stanje Bošnjaka popravi te da su Bošnjaci kao žrtva genocida spušteni na takav nivo da se moraju kao žrtva pravdati svojim najljućim dušmanima i pokvarenoj Evropi.



Da su Bošnjaci još uvijek zbunjeni, da se još uvijek smatraju žrtvom s nadom da će im neko drugi dati pravdu i pomoći da politički opstanu potvrđuju i ove brojke sa ovog spiska prijavljenih da glasaju na lolaknim izborima. Kako iz cijele dijaspore tako i sa područja Sjeverne Amerike. Pretpostavlja se da na teritoriji Sjeverne Amerike živi oko 200.000 Bošnjaka sa bosanskim državljanstvom, a od toga broja prijavilo se tek 2.533 glasača, procentualno samo 1,3 %. Jedan od stotinu, pa to je stvarno nedopustivo. Veliki broj Bošnjaka je bio toliko nemaran, da prilikom posjete svojoj rodbini ili provođenju godišnjeg odmora u domovini nije obnovio niti obezbijedio bosanska dokumenta bez kojih ne mogu dokazati svoje državljanstvo niti pravo da glasaju.

Patriotizam na riječima je veliki, pogotovo preko društvenih mreža, na sportskih ili kulturnim takmičenjima, Bošnjaci svugdje izvan BiH pokazuju svoj ponos, svoju ljubav prema domovini. Ali tamo gdje je najvažnije Bošnjaka skoro da i nema. A to je političko polje. Bošnjaci niti izlaze na proteste da vrše politički pritisak na svoje prvaka ili da pokažu solidarnost sa nepravom prema Bošnjacima u drugom entitetu ili regiji (npr. priznaje bosanskoga jezika u školama u entitetu RS), niti izlaze na izbore da spase državu Bosnu i Hercegovinu od nacionalističkih grabljivaca.

Bosna i Hercegovina može opstati samo kao moderna građanska država i nikako drukčije, to i ptice na grani znaju. Zato Bošnjak i svaki bosanski patriota mora vršiti pritisak na bošnjačku politiku da ide u tom pravcu, da se stvara i ojača građanska bosanska politika, kako nam je i prvi predsjednik BiH, rahmetli Alija Izetbegović ostavio u amanet. U protivnom najveći gubitnici u BiH će biti jedino Bošnjaci. Ako Bošnjaci politički nestanu i svugdje ostanu vjerska skupina to će svima u Evropi ugodno biti. Samo sami sebe možemo spastiti. Najosamljeniji smo narod Evrope. Znači, kako se god okrene - DO NAS JE.

Obradio: Fikret Artuković, 18. oktobar 2020.



Ostali prilozi:
» ĆORSOKAK - ŠTA JE TO?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 28. November 2020 15:06
» NADOGRADNJA DVADESETPETOGODIŠNJEG MIRA U BOSNI I HERCEGOVINI
Eric Nelson, ambasador SAD u BiH | 27. November 2020 13:46
» SALADIN DINO BURDŽOVIĆ, SAMOCENZURIRANI CRNOGORSKI PJESNIK
Šemso Agović | 26. November 2020 23:36
» SILA CARUJE, A UM KLADE VALJA
Željko Milićević | 25. November 2020 16:14
» ZAŠTO RUSKOM AMBASODORU VASILIJU NEBENZYAOVU SMETA VISOKI PREDSTAVNIK UN-A ZA BOSNU?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 25. November 2020 15:11
» SARAJEVSKI BLJESAK ZA DAN DRŽAVNOSTI
Mesud A. Ramić | 24. November 2020 20:01
» PORUKA POBJEDE I PORAZA
Elmedina Muftić | 24. November 2020 14:31
» MANDRKNO ZAIM
Said Šteta | 24. November 2020 01:40
» USTAO JE STARI, USTAĆE I NAŠ MOSTAR!
Mr. Milan Jovičić | 24. November 2020 00:30
» A ŠTA ĆE MENI JOŠ JEDAN PAPIR U DŽEPU?
Željko Milićević | 23. November 2020 13:52
» ZULUM JE STROGO ZABRANJENO ČINITI ALI I TRPITI
Aziz Hurem | 23. November 2020 13:39
» PRETPOSTAVKE UBRZANJA INTEGRACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U EU
Dr. Mirko Pejanović | 21. November 2020 15:11
» U DEJTONU JE MOGLO BOLJE
Akademik dr. Suad Kurtćehajić | 21. November 2020 11:57
» BLEJANJE MILORADA DODIKA U STUDIJU N1
Mr. Milan Jovičić | 20. November 2020 19:56
» ĐON-OBRAZ
Željko Milićević | 20. November 2020 14:08
» KU(MI)R U ORAHOVICI
Said Šteta | 16. November 2020 16:03
» DAN POSLIJE - IZBORA?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 16. November 2020 14:52
» NJEGOŠ VAŠ NASUŠNI
Šemso Agović | 14. November 2020 16:27
Ostali prilozi istog autora: