Nastavnici bosanskog jezika u dijaspori suočavaju se s većim izazovima nego nastavnici bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini, jer nemaju sistematsku podršku iz matice, a udžbenici kojima raspolažu uglavnom nisu prilagođeni učenicima u dijaspori, koji imaju problema s usvajanjem jezika, odnosno s motivacijom za učenje bosanskog jezika.

U subotu, 20. marta 2021. godine, održan je drugi dio seminara Stručno usavršavanje nastavnika i nastavnica maternjeg jezika (bosanskog jezika) u SR Njemačkoj koju su organizovali Savez dopunskih škola Bosne i Hercegovine u dijaspori sa sjedištem u Stuttgartu (Verband bosnisch-herzegowinischer Schulen e.V.) i Udruženje Otkrij bosanski iz Beča.

Tema drugog dijela seminara bila je Bosnistika i bosanski jezik – stanje i perspektive, a predavač je bio prof. dr. Halid Bulić iz Sarajeva (Centar za bosanski, hrvatski i srpski jezik, Filozofski fakultet u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu).

Jezik u opasnosti


- Bosanski jezik u zajednicama u dijaspori zahtijeva posebnu brigu, jer je stalno u opasnosti da se povuče pred jezikom zemlje prijema i potrebno je dodatno ulaganje u njegovo održanje. Nastavnici bosanskog jezika u dijaspori suočavaju se s većim izazovima nego nastavnici bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini, jer nemaju sistematsku podršku iz matice, a udžbenici kojima raspolažu uglavnom nisu prilagođeni učenicima u dijaspori, koji imaju problema s usvajanjem jezika, odnosno s motivacijom za učenje bosanskog jezika. Bila mi je čast i zadovoljstvo biti predavač i sudjelovati na ovom seminaru te se iz prve ruke upoznati sa izazovima s kojima se susreću nastavnici koji predaju bosanski jezik u Njemačkoj. Lingvisti u Bosni i Hercegovini uglavnom su slabo upućeni u funkcioniranje bosanskog jezika u dijaspori. Često, ako se i zanimaju za to pitanje, imaju jednostrano gledanje koje uzima u obzir samo stanje i stremljenja matice. Zaboravlja se na to da zajednice u dijaspori imaju različite uvjete života, različite interese, čak i vlastitu jezičku produkciju, možemo reći i tradiciju. Želim reći i da svi mi, nastavnici i govornici bosanskog jezika, ma gdje bili, često zaboravljamo da smo jedna zajednica i da sve što dobro učinimo za bosanski jezik ima potencijal da bude dobro za sve nas.

Ovakvi seminari mogu biti dobar početak iznalaženja sistemskih rješenja za probleme nastave u dijaspori. Nakon ovoga trebalo bi da uslijedi niz aktivnosti daljeg umrežavanja, promoviranja, zagovaranja i proizvodnje resursa (prije svega udžbenika), što bi moglo doprinijeti popularnosti bosanskog jezika među mladim Bosancima i Hercegovcima u dijaspori i boljim učincima učenja, odnosno njegovom održanju, što je najvažniji cilj bosnistike u dijaspori, – kaže prof. dr. Halid Bulić.

Prvi dio seminara održan je u prošlu subotu, 13. 03. 2021. godine, a predavanje o temi Značaj i očuvanje maternjeg jezika u dijaspori održala je profesorica Azra Hodžić-Kadić iz Beča (Sprachzentrum der Universität Wien, Österreichische Akademie der Wissenschaften; Otkrij bosanski – Entdecke Bosnisch – Discover Bosnian (Verein zur Förderung der bosnischen Sprache und Mehrsprachigkeit“).

U radu seminara učestvovali su i nastavnici/nastavnice iz Hamburga, Meckelfelda, Berlina, Stuttgarta, Frankfurta, Ettlingena, Mannheima, Reutlingena, Heubacha, Sindelfingena, Boblingena, Ulma, Regensburga, Penzberga, Minhena, Holzgerlinga, Tettnanga i Waterlooa (Iowa, SAD).

Učesnici i učesnice seminara imali/e su priliku i da uvaženim predavačima, profesorici Hodžić-Kadić i profesoru Buliću postavljaju pitanja o svim nedoumicama i izazovima sa kojima se susreću u svom radu u dopunskim školama BiH na bosanskom jeziku u SR Njemačkoj i SAD-a.

/font>